Pratite nas

‘Molim hrvatsku državu da utvrdi protiv koga smo se i za što borili ako RH do 8. listopada 1991. nije imala status države!’

Objavljeno

na

Ako nisam branio državu kao ni 30-tak tisuća mladića i djevojaka, koga sam i koju državu rušio, koji sam ustavnopravni poredak ugrožavao? Ako RH nije bila država, a SFRJ u to vrijeme jest država, može li se logično, zaključiti da sam bio razbojnik, ustanik, pobunjenik, terorist i kakve pravne-kaznene konzekvence moraju uslijediti zbog takove rabote, jer Vrhovni sud RH, čija je presuda konačna i obvezujuća, tvrdi da Hrvatska do saborske odluke iz Ininog podruma nije ni postojala.

Najveći dio hrvatskih medija zadnjih je godina nametnuo zabludu kako je haški sudski proces protiv šestorice hrvatskih generala iz BiH (Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića) nevažan za Hrvatsku. Međutim, istina je upravo obrnuta, odnosno sudski proces protiv “šestorice” u svakom je pogledu iznimno važan za hrvatsku budućnost.

praljakI dok je pravomoćna oslobađajuća presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koju je Haški tribunal izrekao potkraj 2012. skinula jedan teški kamen s leđa hrvatske države, presuda šestorici bosansko-hercegovačkih generala koji su zajedno dobili 111 godina zatvora, pokazala je koliko su bili u pravu oni koji su godinama upozoravali na njene dalekosežne posljedice.

Naime, suci Haškog suda zaključili su da je šestorka sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i generalom Jankom Bobetkom, te još nekim ljudima iz vrha RH i Herceg-Bosne, a svima njima je cilj bilo etničko čišćenje prostora Herceg-Bosne, a u obrazloženju presude je zapisano da se u Herceg-Bosni željela promijeniti etnička struktura stanovništva i da je postojala namjera pripajanja tih teritorija RH.

Josipović, Vlada i Sabor odšutjeli udruženi zločinački pothvat

Više nitko ne dvoji kako je ta presuda zapravo presuda hrvatskoj državi, ali i tadašnjem vodstvu koje se nije moglo procesuirati, jer više nitko nije živ. Iako je prvostupanjska presuda imala vrlo teške kvalifikacije, ona očito nije zabrinula aktualno hrvatsko vodstvo – Vladu, predsjednika države pa ni Sabor koji je “udruženi zločinački pothvat” i agresiju na BiH „mudro” odšutio.
Jedan od šestorice generala koji je imao poseban tretman u dijelu (protu)hrvatskih medija bio je upravo general Slobodan Praljak.
– On je zapravo jedini od svih optuženih Hrvata – iz RH i iz BiH – nekoliko godina prije odlaska u Haag shvatio razmjere cijele haške igre, te otada svojim sustavnim djelovanjima narušava haški scenarij u procesnom, medijskom i političkom smislu. General Praljak je shvatio da je Haški tribunal ponajprije politički sud, te da za tužiteljstvo rade i korumpirano-izdajničke državne institucije RH. Isto tako, on je očigledno shvatio i da je velika većina obrana sinkronizirani dio haške predstave. I ono najvažnije, general Praljak shvatio je da je „udruženi zločinački pothvat” jedina bitna točka optužnice, naglašava dr. Josip Jurčević.

Praljkova borba

Prema Jurčevićevim riječima, general Praljak jedini je poduzeo sve što je bilo u njegovoj moći kako bi se temeljito propitala ta ključna točka. Najprije je organizirao višegodišnje prikupljanje, te tematsku i pojmovnu katalogizaciju iznimno velike količine povijesnih izvora: pisanih i grafičkih dokumenata, literature i iskaza svjedoka te izvornih video i audiozapisa. Tu je golemu povijesnu građu digitalizirao i učinio je svima dostupnom putem internetskoga portala, a najvažnije zbirke dokumenata tiskane su u velikoj nakladi i odaslane na niz važnih adresa u svijetu. Tijekom trajanja sudskog procesa general Praljak je u svojim izlaganjima za koje hrvatska javnost gotovo uopće ne zna, iznio velik broj činjenica i dokumenata koje je službeno uveo u sudski proces.
– Na taj način nitko od zainteresiranih u svjetskoj politici, struci i javnosti neće moći reći da nije znao ili da nije bio pravodobno obaviješten o svemu što je relevantno u sudskom procesu protiv „šestorice”. To nikako neće moći ni haški suci na kojima je odgovornost donošenja sudske presude te moralna odgovornost pred sudom pravne struke, javnosti i povijesti, smatra povjesničar Jurčević. On misli kako je prvostupanjska presuda najteži udarac hrvatskoj državi i kako su krhke nade u žalbenom postupku.

Jesu li hrvatski branitelji bili razbojnici?

Iako je već objavio dvije knjige o svim aspektima haškog suđenja, prije nekoliko dana General Praljak pozvao je sve nadležne institucije RH da istraže nekoliko spornih činjenica. Dakle njega prije svega zanima kakav se rat zapravo vodio u Hrvatskoj ako prema presudi Vrhovnog suda u slučaju Glavaš RH do 8. listopada 1991. godine nije imala uopće status države. „Jesu li onda druge države ili vojske znale da pucajući, granatirajući i ubijajući po Hrvatskoj čine bilo kakva agresivna djela?” Praljak se nadalje pita tko je onda ubio Josipa Jovića na Uskrs 1991. i sve druge poslije njega do 8. listopada 1991.? Tko je i s kojim pravom 28. lipnja 1991. u Zagrebu, u Kranjčevićevoj ulici izvršio smotru hrvatskih oružanih snaga? Što su znali, što su mogli znati i što su, a prema presudi Vrhovnog suda RH trebali znati zapovjednici onih postrojbi koji su sa 60 tenkova i drugih vojnih borbenih vozila, 03. srpnja 1991. godine, umarširali u Baranju i istočnu Slavoniju?

– Dosljedno tumačeći presudu Vrhovnog suda RH, zaključujemo kako je raketiranje Banskih dvora 7. listopada 1991. bilo samo dio taktičke vojne vježbe svih rodova JNA, u susjedstvu s dobrovoljačkim postrojbama iz Srbije i Crne Gore, a kolateralna žrtva i materijalna šteta trebaju se nadoknaditi iz fonda predviđenog za takve slučajeve pri izvođenju širih i obimnijih vojnih vježbi, ističe Praljak.

Zablude i činjenice

“Ako je tome tako, institucije hrvatske države moraju mi odgovoriti zašto je Sabor RH zasjedao u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj, a ne na Markovom trgu i da li bi uopće zasjedao 8. listopada 1991. godine, da se tridesetak tisuća djevojaka i mladića nije usprotivilo narečenim vojnim vježbama zbog temeljne zablude koja ih je motivirala, zablude da se zapravo radi o čistoj i jasnoj agresiji na njihovu domovinu.

– Kada sam 3.rujna 1991. (poslije nekoliko bezuspješnih pokušaja) dospio na bojište, meni obučenom u odoru Hrvatske vojske, na kojeg su neke budale svakodnevno pucale, ubijali i ranjavali suborce, odluka Sabora od 8. listopada nije značila ništa, tvrdi Praljak, dodajući kako je Sabor samo potvrdio već postojeće stanje, a tehničko i političko odgađanje razdruživanja, bio je samo ustupak „međunarodnoj zajednici” u davanju šanse „mirnom rješenju jugoslavenske krize”.
– Po mom mišljenju ustavnopravno taj dokument od 08. listopada 1991. godine ne znači ništa, kaže Praljak i nastavlja: Ili sam ja bio vojnik regularne vojske, hrvatske, ili sam bio rebel, ili sam imao Vrhovnog zapovjednika ili se on lažno deklarirao, ili napadač nije bio agresor te je s punim legitimitetom ubijao pobunjenike i s punim pravom branio Ustav SFRJ.

Procesuirajte me kao pobunjenika protiv SFRJ!

Ako je to sve tako, Praljak se pita je li onda na temelju presude Vrhovnog suda on do 8.listopada bio pripadnik paravojne skupine?
– Jesam li se u Sunji branio i od koga ako me nitko nije napadao, ako nije bilo agresije ili oni koji su napadali nisu mogli znati da je to agresija, jer napadaju nepostojeću državu? Ako nisam branio državu, jer je nema, koga sam i koju državu rušio, koji sam ustavnopravni poredak ugrožavao, i to vojnom pobunom – oružjem? Ako RH nije bila država, a SFRJ u to vrijeme jest država, može li se logično, zaključiti da sam bio razbojnik, rebel, ustanik, pobunjenik, terorist i kakve pravne-kaznene konzekvence moraju uslijediti zbog takove rabote, kako to presuđuje Vrhovni sud, čija je presuda konačna i mora se provesti.

Na kraju Praljak zahtjeva od hrvatskih institucija i vlasti da utvrde je li njegovo sudjelovanje – „u nečemu” – do 08. listopada 1991. godine utjecalo na njegovo dobijanje čina – general-pukovnika HV-e i svih ostalih “privilegija koje uz to idu.

Od Glavnog državnog odvjetnika traži da, u skladu s presudom VS RH, pokrene protiv njega postupak utvrđivanja kaznene odgovornosti u oružanoj pobuni i protiv koga i čega. Ako bi, slučajno, mišljenje Glavnog državnog odvjetnika bilo drugačije od odluke VS RH, traži i zahtijeva da mu to obrazloži i da mu točno navede po kojim se zakonskim odredbama abolira Slobodana Praljka od krivične i kaznene odgovornosti zbog vojnih aktivnosti koje sam imao do 08. listopada 1991. godine.
Od Ministra pravosuđa RH zahtijeva da postupi u skladu s presudom VS RH i uskladi citate i datume u presudama Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda RH u postupku Branimiru Glavašu, sa svim hrvatskim zakonskim propisima i Ustavom.

Autor: Dražen Boroš/dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Plenković: Treba izbjeći politizaciju i manipuliranje inicijativom vukovarskog gradonačelnika

Objavljeno

na

Objavio

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak da treba izbjeći politizaciju i manipuliranje sa inicijativom vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, istaknuvši kako ona u javnom prostoru ima neke druge ciljeve koji nisu nužno samo pronalaženje odgovornih za ratne zločine.

Plenković je, nakon večerašnje sjednice saborskog kluba HDZ-a, istaknuo kako su zaključili da treba izbjeći politizaciju i manipuliranje s inicijativom vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave koja, kazao je, u javnom prostoru ima “neke druge ciljeve koji nisu nužno samo pronalaženje odgovornih za ratne zločine, već imaju jasne napore da se pokuša destabilizirati stabilnost vlade, osobito sa ciljem odnosa prema SDSS-u kao jednom od koalicijskih partnera”.

Penava je za 13. listopada najavio prosvjed  protiv “šutnje institucija” o problemu nerješavanja ratnih zločina u Vukovaru.

Premijer Plenković je naglasio da što se njega osobno, Vlade i HDZ-a tiče – nema te teme koja se tiče digniteta Domovinskog rata, koja se tiče pitanja domovinske sigurnosti, Hrvatske vojske , hrvatske policije i hrvatskih branitelja, koju u dvije godine mandata nisu već adresirali na najbolji mogući način.

“Tako da svi oni koji bi htjeli na tome profitirati, kada pogledaju činjenice, nemaju što zamjeriti niti ovoj Vladi niti njenim ministrima. Procesuiranje ratnih zločina ići će svojim tijekom”, poručio je.

Plenković nije želio konkretno odgovoriti na novinarski upit koje su to inicijative, kratko poručio – vidite sve.

Smatra kako se po tom pitanju ne može “spojiti” njihova zastupnika Stevu Culeja i gradonačelnika Penavu jer su na stranačkom klubu raspravljali o tome i Culej, smatra, dijeli stav kluba HDZ-a.

“Što se tiče drugih političkih stranaka, možda nekih predstavnika nekih udruga, ne bih rekao nužno braniteljskih, ali nekih predstavnika, ili drugih udruga koje su se transformirale iz udruga u u ‘wannabe’ stranke – to je politika”, istaknuo je.

Potvrdno je odgovorio na upit je li tu i Zlatko Hasanbegović. “Je, sasvim jasno. Pa to je jasno kao dan. To se vidi i s Marsa”, rekao je premijer Plenković. Nije precizirao, upitan  ‘je li od Hasanbegovića izmanipuliran i Penava’, kratko odgovorivši: “Vidjet ćemo’.

Plenković je rekao i da je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izvijestio kako je sastanak s predstavnicima braniteljskih udruga bio konstruktivan.

Naglasio je kako je malo “na ivici apsurda” zamjerati nešto ovoj Vladi u kojoj su ministri dva nekadašnja zapovjednika gardijskih brigada.

Naveo je i da je ministar Medved braniteljima na današnjem sastanku vrlo jasno rastumačio kako to treba odvojiti od onoga što se može napraviti na procesuiranju ratnih zločina i manipuliranja time.

Zajednički stav da ratni zločini ne zastarijevaju, posebice oni u Vukovaru i na Ovčari 

Plenković je, vezano uz inicijativu vukovarskog gradonačelnika, istaknuo da HDZ, njegov saborski Klub te njihovi koalicijski partneri imaju zajednički stav kako ratni zločini ne zastarijevaju, posebice oni u Vukovaru i na Ovčari.

Premijer smatra kako treba učiniti dodatne napore da se počinitelji pronađu i u odgovarajućem pravnom postupku, ako im se dokaže krivnja, kazne. “S te strane je puni konsenzus, uključujući i gradonačelnika Penavu”, kazao je Plenković.

Taj posao rade tijela koja nisu izvršna vlast – DORH, policija i, naglasio je, “ta tijela treba osnažiti”.

Plenković je podsjetio i da je njegova Vlada u okviru Ravnateljstva policije osnovala posebnu radnu skupinu koja se bavi time te su, nevezano uz inicijativu gradonačelnika Penave, podigli dvije kaznene prijave protiv počinitelja ratnih zločina u Vukovaru.

Upitan kako komentira reakciju sindikata na najavljenu mirovinsku reformu odgovorio je da je ona tek krenula u javno savjetovanje.

Istaknuo je kako se reformom želi postići dva temeljna cilja – primjerenost mirovina i njihova održivost. Također, žele i da da nitko ne dođe u diskriminirajući položaj. Podsjetio je i da su za više od šest posto indeksacijom, švicarskom formulom, povećali mirovinu.

Plenković je rekao i da je Vlada u Hrvatski sabor od ljetnje stanke uputila više od 30 prijedloga zakona a u četvrtak će, nakon što se vrati sa neformalnog Europskog vijeća u Salzburgu, uputit još 11 zakonskih prijedloga među kojima je i cijeli paket porezne reforme koju je predstavio ministar financija Zdravko Marić.

U Hrvatskom saboru se neće održati tematska sjednica koju traže neke braniteljske udruge

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u utorak kako se u Hrvatskom saboru neće održati tematska sjednica koji traže neke braniteljske udruge vezano uz sporost i nerješavanje ratnih zločina u Vukovaru, te zahtjev da se SDSS-ov saborski zastupnik Milorad Pupovac očituje o Domovinskom ratu, istaknuvši kako bi to bilo van svih uzusa i načela.

“Ne, to nije način”, rekao je Plenković novinarima nakon sastanka Kluba zastupnika HDZ-a upitan hoće li njegova stranka poduprijeti zahtjev branitelja da se u Hrvatskom saboru održi tematska sjednica o problemu nerješavanja ratnih zločina u Vukovaru te da se SDSS-ov saborski zastupnik Milorad Pupovac očituje o Domovinskom ratu.

Istaknuo je kako se u Hrvatskom saboru sigurno o tome neće održati tematska sjednica jer bi to, kazao je, bilo van svih uzusa i načela.

“To je po mom dubokom uvjerenju, premda je to odluka Sabora, apsolutno nemoguće da se dogodi. Bit će prigode za političke rasprave, za intervjue, za očitovanja, ali takva vrsta saborske rasprave – ne”, naglasio je.

Predstavnici braniteljskih udruga došli su u Ministarstvo hrvatskih branitelja na poziv ministra Tome Medveda, kako bi razgovarali o najavljenom prosvjedu u Vukovaru.  Naime, braniteljske udruge nedavno su podržale prosvjed protiv “šutnje institucija” o problemu nerješavanja ratnih zločina u Vukovaru, koji je za 13. listopada najavio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, i zatražile raspravu u Hrvatskom saboru i očitovanje SDSS-ovog saborskog zastupnika Milorada Pupovca o Domovinskom ratu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

‘Vukovarski prosvjed je pobuna protiv Andreja Plenkovića’

Objavljeno

na

Objavio

Marko Ljubić i Marko Jurič razotkrivaju skrivene političke igre i podvale hrvatske stvarnosti:

Što to znači kada gradonačelnik Vukovara poziva ulicu i branitelje kako bi izvršio pritisak na državnu vlast?

♦ Koji je razlog da se ubojice i zločinci slobodno šeću Vukovarom dok hrvatsko pravosuđe marljivo sudi u odsutnosti onima koji mu nisu dostupni?

♦ Može li Vukovarski prosvjed imati značaj i težinu Sanaderove ‘Splitske rive’ 2002. godine.

♦ Sprovodi li hrvatsko pravosuđe agendu relativiziranja, amnestije i rehabilitacije propalih jugoslavenskih ideja?

♦ Zašto su Hercegovci stigmatizirani i ismijavani od dijela domaće javnosti i medija?

♦ Kako se fabricira sukob sjevera i juga, Zagreba i Splita, Dinama i Hajduka?

♦ Je li ministrica obrazovanja Blaženka Divjak krivotvorila vladine odluke o ukidanju nekih agencija?

♦ Zašto ministrica Divjak želi ukinuti neke agencije?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT u kojem novinari Marko Ljubić i Marko Jurič razotkrivaju skrivene političke igre i podvale hrvatske stvarnosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari