Pratite nas

Monetarna politika bez Washingtona

Objavljeno

na

I nakon Svjetskog nogometnog prvenstva Brazil ostaje u središtu pozornosti svjetske javnosti. Sastaju se predsjednici država i vlada skupine BRICS s namjerom da naprave zaokret u globalnoj monetarnoj politici.

BRICSMeđu najvažnijim planovima trodnevnog sastanka u Fortalezi i Braziliji (14. – 16.7.2014.), na kojem sudjeluju predsjednici svih pet država članica skupine BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika), pripada osnivanje Razvojne banke i alternativnog Monetarnog fonda.

“Osnivanje ovih financijskih institucija pokazuje da države skupine BRICS žele imati utjecaj i to konstruktivno. One su odraz Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda”, kaže José Alfredo Graça Lima, državni tajnik u brazilskom ministarstvu vanjskih poslova koje se, po palači u kojoj je smješteno, popularno naziva i Itamaraty.

Preko nove razvojne banke, koja će imati vlastiti kapital od 50 milijarda dolara, a obujam financiranja od 100 milijarda dolara, trebali bi biti financirani infrastrukturni projekti u zemljama BRICS-a i zemljama u razvoju.

Novi Monetarni fond trebao bi pomoći zemljama koje zapadnu u krizu pa ne mogu podmirivati svoje obveze. U brazilskim medijima se nagađa da bi Argentina mogla biti prva zemlja koja će kod nove institucije zatražiti kredit. Argentinska predsjednica Christina Kirchner već je najavila svoj dolazak na sastanak predsjednika skupine BRICS s južnoameričkim kolegama 16.7. u Braziliji.

Najviše novca stavlja na raspolaganje Kina

BRICS-summit 2013

Ali, još su brojna pitanja otvorena. Još nije poznato ni sjedište ni imena novih institucija, a ni kriteriji po kojima će one dodjeljivati kredite. Poznat je samo financijski obujam. Prema navodima brazilskog ministarstva vanjskih poslova Fond će biti opskrbljen sa 100 milijarda dolara kapitala. Kineski ulog iznosi 41 milijardu dolara, Brazil, Indija i Rusija daju po 18 milijarda, Južnoafrička Republika će uplatiti pet milijarda dolara.

Osnivanje Monetarnog fonda tumači se, ne samo u Brazilu, kao odgovor na reformski zastoj Međunarodnog monetarnog fonda. Jer, na proljetnom zasjedanju Svjetske banke i MMF-a u travnju ove godine propala je reforma MMF-a prihvaćena još 2010. godine, zbog veta američkoga Kongresa. Reforma je predviđala pomicanje prava glasa u korist zemalja u razvoju i zemalja na pragu industrijalizacije za šest posto.

U potrazi za zajedničkim identitetom

“Svi žele veću fleksibilnost. Države BRICS pokazuju SAD-u da su promjene moguće”, kaže ekonomistica Lia Valls Pereira s brazilskog Instituta Getúlio Vargas. Fond i Razvojna banka mogu pridonijeti stvaranju zajedničkog identiteta ove skupine.

Tajnik brazilskog ministarstva vanjskih poslova José Alfredo Graça Lima priznaje da je to tek na početku. “Lakše je reći što BRICS nije nego što je”, kaže Lima. “BRICS nije međunarodna organizacija, nije carinska unija niti zona slobodne trgovine”, kaže on. “To je više jedan mehanizam koji se pokazao korisnim za međusobnu suradnju.”

Kina najveći trgovinski partner Brazila

Suradnja se kod svih zemalja članica usredotočuje do sad na trgovinu s Kinom, brazilski izvoz u “Carstvo Sredine” porastao je s oko jedne milijarde dolara u 2000. godini na 46 milijarda dolara 2013. godine. Već 2012. je Kina pretekla SAD i postala najveći trgovinski partner Brazila.

Brazilski izvoz u druge članice BRICS-a (Rusiju, Južnoafričku Republiku i Indiju) izgleda skromno. Prema navodima brazilskog Ministarstva za vanjsku trgovinu (MDIC) izvoz u Indiju je 2013. iznosio oko 1,3 milijarde dolara, u Rusiju nepune tri milijarde dolara, a u Južnoafričku Republiku 1,8 milijarda dolara.

Povijesni sastanak?

Politički ove zemlje na pragu industrijalizacije ujedinjuje želja da promijene globalni poredak s SAD-om kao hegemonijalnom silom. Osnivanje financijskih institucija koje bi trebale dokinuti sustav iz Bretton Woodsa, kojim je 1944. američki dolar određen kao globalna vodeća valuta, moglo bi susret predsjednika država BRICS-a u Fortalezi pretvoriti u povijesni.

Za Brazil bi to, nakon Svjetskog prvenstva u nogometu, mogao biti drugi povijesni događaj u nekoliko dana. Dosad sve ukazuje na to da će i ovaj susret BRICS-a ući u povijest. Jer, nazočnost kineskog predsjednika Xia Jinpinga, indijskog premijera Narendre Modija i ruskog predsjednika Vladimira Putina, Brazil na nekoliko dana pretvara u svjetsko-političku pozornicu.

Hoće li se u Fortalezi raspravljati o svjetsko-političkim temama, to je upitno. Ne samo Rusija i Kina, nego i Indija, Južnoafrička Republika i Brazil drže se vanjskopolitičke maksime nemiješanja u unutarnje stvari. Brazilski ministar vanjskih poslova Luiz Alberto Figueiredo Machado to je jasno definirao: “BRICS i Ukrajina, to su teme koje ne treba miješati.”

DW.de / Kamenjar.com

facebook komentari

Komentar

Plenković: Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju

Objavljeno

na

Objavio

‘Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju’, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.

“Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa”, rekao je Plenković, odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat.

Plenković je rekao da nije detaljno upoznat s medijskim prepucavanjem u vezi s izvješćem Sigurnosno-obavještajne agencije o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru, što je bio temelj za jučerašnju raspravu na saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

“SOA podnosi izvješća o svim pitanjima koja se releventna za Hrvatsku, bilo da je riječ o sigurnosnom aspektu u doslovnom smislu, bilo s aspekata gospodarske i financijskeu ugroze. Stanje u Agrokoru početkom godine bilo je takvo da je zahtijevalo posebni zakon i posebni angažman. Prema tome, sve što se radi u ovom trenutku jest dugoročno restrukturiranje i održivost radnih mjesta, funkcioniranje kompanija, generiranje novih prihoda i naravno nagodba s vjerovnicima, to je ono što je najbitnije”, rekao je Plenković.

Na konstataciju da i Europska komisija navodi stanje u Agrokoru kao jedan od rizika za ekonomske prognoze, Plenković je rekao da su to bitno različite stvari.

“Ovo je bio sastanak Odbora sazvan na inicijativu oporbenih zastlupnika, gdje su htjeli malo držati temu u fokusu, kao što to i inače rade u posljednje vrijeme. Vlada, za razliku od njih, ima vrlo kontinuiran, konzistentan stav. Imali smo problem, našli smo način kako da ga rješavamo, držimo se te linije, postoje rokovi u zakonu i do tih rokova, bilo da je to u travnju ili srpnju nastajat ćemo postići nagodbu, imati održivost kompanija u budućnosti, održati radna mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije. To je jedino zbog čega smo mi angažirani”, kaže premijer Plenković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Sabor će danas raspraviti uredbu EU-a koja bi trebala pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti korisnika genetskih resursa, a nakon toga trebalo bi uslijediti glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU-a o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, želi se pridonijeti pravnoj sigurnosti i povećanju povjerenja između stranaka Protokola iz Nagoye te svih dionika koji sudjeluju u pristupu genetskim resursima i podjeli dobiti od genetskih resursa.

Na dnevnom redu sjednice je i prijedlog Kluba zastupnika HSS-a o izmjeni uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. HSS traži povećanje rudne rente s dosadašnjih deset posto na 12 posto, te da se njezina raspodjela bude takva da pet posto ostvaruju gradovi, odnosno općine, pet posto županije, a dva posto bi išlo u državni proračun, piše Hina.

Željko Glasnović  želio je progovoriti o situaciji u školstvu.

“Kakvog čovjeka proizvodi hrvatski obrazovni sustav? Došla je ekipa, tu njih 60 ekonomista. Ja ih pitam jeste li ikad čitali The Economist?

Možda je jedan digao ruku. Što je s društvenim znanostima, političkim naukama, poviješću?

Tko kreira taj program u školama? Bloger Krule i Baba Vanga, ja ne znam više. Pitam ljude jeste li čitali ‘Sukob civilizacija’ od Huntingtona. To je danas temeljno štivo, to se danas događa. Imamo tu mantru da se trebamo baviti budučnošću, a ne prošlošću.

U SAD-u je budžet za vojsku 590 milijardi dolara. Ljudi ne poznaju povijesti. Zna li netko tko je Mate Dukovac, Mijo Drvarić ili Stipe Javor? Ljudi nemaju pojma o tome.

Tko je kriv za brisanje kolektivne memorije? Krivi su drugovi koji sjede ovdje. Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata. Ja se bojim za ovu državu.

Željko Glasnović “zapalio” Sabor čistom istinom u 5 minuta! (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari