Pratite nas

Pregled

Monografija ‘Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora’

Objavljeno

na

Foto: Mislava Bišćan

U povodu 10. hodočasničkog spomen-pohoda u Gvozdansko u Zagrebu je predstavljeno drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje monografije ‘Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora’, autora Damira Borovčaka.

O monografiji su govorili sisački biskup Vlado Košić, generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić, umirovljeni poručnik HV-a Miljenko Bađun, umirovljeni satnik HV-a Ivica Matošević te autor Damir Borovčak.

Mjesto Gvozdansko nalazi se na granici Sisačke biskupije, blizu granice Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom. U hrvatskoj povijesti poznato je po događaju iz 1578. godine kada su hrvatski vojnici braneći Domovinu pred najezdom Turaka 13. siječnja svi umrli na zidinama utvrde Gvozdansko.

Zapovjednici te utvrde grofova Zrinskih – Damjan Doktorović, Juraj Gvozdanović, Nikola Ožegović i Andrija Stipšić, su zajedno s tri stotine branitelja tri mjeseca odolijevali napadima Turaka koje je predvodio Ferhat–paša.

Na kraju su turski osvajači osvojili Gvozdansko s vojskom od deset tisuća vojnika, no nisu pobijedili jer kada su ušli u grad svi su branitelji bili na svojim položajima – smrznuti. Iz poštovanja prema junačkoj obrani hrvatskih vojnika Ferhat-paša je poslao po katoličkog svećenika koji je branitelje Gvozdanskog pokopao po katoličkom obredu.

Taj dio junačke povijesti hrvatskoga naroda potaknuo je Damira Borovčaka da organizira hodočasničke pohode u Gvozdansko i napiše monografiju za koju kaže da „sadrži istraživački i putopisni prikaz povijesnog događaja i sadašnju tradiciju njegova godišnjeg obilježavanja u Gvozdanskom.“

„Uzvišeno odricanje i sebedarje naših predaka u obrani od osvajača, njihova velejunačka žrtva bez svjetskog uzora, nije legenda ni bajka. Događaj je stvaran, na ponos i za uzor idućim hrvatskim naraštajima“, piše u monografiji Damir Borovčak.

Sisački biskup zahvalio je autoru monografije što je prije deset godina pokrenuo hodočašće u Gvozdansko, nedjelje najbliže 13. siječnju, kada se u crkvi Sv. Filipa i Jakova slavi misa za pale hrvatske branitelje. „Neka ljubav prema Domovini naših branitelja u Gvozdanskom bude čitavoj Hrvatskoj trajno nadahnuće kako se treba žrtvovati za bližnje, nama danas, ali i novim naraštajima“, poručio je biskup Košić.

Nakon predstavljanja u Zagrebu, monografija će u četvrtak, 10. siječnja biti predstavljena u prostorijama Sisačke biskupije, a 15. siječnja u župi sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu.

Koncert ‘Sjećanje na Gvozdansko’ održat će se u petak, 11. siječnja u zagrebačkoj katedrali, dok će se hodočasnički pohod u Gvozdansko održati u nedjelju, 13. siječnja, točno na dan junačke pogibije hrvatskih branitelja na zidinama utvrde. (IKA)

 

Gvozdansko – nepoznata priča o hrvatskom junaštvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Rahim Ademi je ogorčen ‘Generalom’: Riječ je o bezočnom krivotvorenju Domovinskog rata!

Objavljeno

na

Objavio

Vrdoljakova serija “General” ne prestaje uzbunjivati duhove, a usporedo sa salvama gledateljske satire koja je usmjerena na diletantske detalje izložena je i veoma ozbiljnim kritikama sudionika stvarnih ratnih zbivanja.

Posljednju epizodu, koja tematizira razdoblje neposredno pred oslobodilačku akciju “Oluja”, odgledao je i umirovljeni general bojnik Rahim Ademi, jedan od ključnih aktera toga vremena, planer najvećega dijela navalnih operacija hrvatskih snaga i desna ruka zapovjednika Ante Gotovine. Malo je reći da je konsterniran viđenim.

“Partizanski filmovi su mila majka u odnosu na ovo. Riječ je o bezočnom krivotvorenju Domovinskog rata kakvoga bi se posramio i Agitprop!”, izjavio je Rahim Ademi za Slobodnu Dalmaciju. “Ovakav kult ličnosti nije u partizanskim filmovima njegovan ni oko Titove figure, a količina neistina i neuvjerljivosti krajnje je bezobzirna jer je puno svjedoka tih događaja još uvijek živo i dobroga pamćenja, a svejedno im se smije u lice.”

Riječ je o rubnim pitanjima, za koje su mnogi ljudi gubili zdravlje i živote, te nimalo ne čudi generalova ljutnja. Na pitanje što su najveće neistine Vrdoljakova uratka, Ademi nam kaže kako ne može suditi o cjelini jer je odgledao samo zadnju epizodu serije, ali da je u njoj neistina gotovo sve. Sa svih strana zovu ga i suborci koji također ne mogu vjerovati o kakvoj se iščašenoj interpretaciji stvarnih ratnih zbivanja radi.

“Ono što sam tada proživio s generalom Gotovinom nema nikakve veze s ovim na ekranu. Ante Roso, Zulu i Domazet Lošo nikad nisu bili na ratištu oko Knina. Zulu je tad šetao okolo nakićen nekakvim činom pukovnika, a kad sam ga pitao odakle mu čin, rekao mi je da mu ga je dao Roso.

Ja sam mu objasnio da mu ne može čin dati Roso, da mu je potreban ukaz predsjednika države… – pripovijeda Ademi. Boli ga što je spornom serijom potpuno zaobiđena i retuširana iz povijesti, kao u Staljinovo doba nestajanja s historijskih fotografija, cijela galerija stvarnih figura koje su tada odradile lavovski dio posla oslobođenja okupiranih krajeva.

“Snima se scena probijanja cesta preko Dinare, a nigdje nema Ljube Ćesića Rojsa. Vode se pripremne bitke za Oluju, a nigdje nema Koradeovih Varaždinaca, 7. gardijske brigade. Nigdje nema ni mene. Nikoga nigdje nema, osim legionara. Ispada, bogati, da je francuska Legija stranaca oslobodila Hrvatsku, a ne Hrvatska vojska i zapovjednici koji su čitave mjesece bez predaha boravili na terenu”, rezolutan je Ademi.

Film je, po njemu, falsifikat sastavljen od bajki, a prava istina je skrivena u dnevnicima operativnih grupa. Da je Gotovina zbilja ratovao s ovakvim suradnicima kakve je prikazao Vrdoljak, još uvijek bismo – uvjeren je – bili na položajima oko Knina.

General koji je svoje zadaće u Domovinskom ratu uglavnom odrađivao na prvim crtama bojišnice – i čija su akademska vojna znanja ugrađena u obranu Šibenika te operacije HV-a Maslenica, Medački džep, Zima 94, Skok 1, Skok 2, Ljeto 95, Oluja, Una, Maestral i Južni potez – na vlastitom primjeru dokazuje mizeriju pseudoumjetničke interpretacije ratnih istina.

Scena u kojoj general Ante Gotovina u zadnjoj epizodi na Badnjak 1994. obilazi vojnike na prvoj crti livanjske bojišnice zbilja se povijesno desila, ali ga kroz snijeg od zapovjedništva u Donjim Rujanima do položaja kod sela Pržine nije džipom vozio nikakav poručnik Nikica, nego tadašnji brigadir Rahim Ademi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Državno odvjetništvo RH podignulo optužnicu protiv Marka Juriča

Objavljeno

na

Objavio

Državno odvjetništvo RH podignulo je optužnicu protiv Marka Juriča da je počinio kazneno djelo protiv javnog red, javnim poticanjem na nasilje i mržnju, opisanim i kažnjivim po članku 325. st 1. Kaznenog zakona.

Okrivljenom Marku Juriču stavlja se na teret djelo od prije četiri godine kada je u emisijama Markov trg upozoravao hrvatsku javnost na četničke pojave u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. U emisijama je puštao video u kojem svećenici SPC-a pjevaju pjesmu kojom veličaju notornog četničkog zločinca popa Momčila Đujića.

U odjavi emisije Jurič je ironičnom odjavom upozorio Zagrepčane da pripaze kada prolaze preko Cvjetnog trga gdje se nalazi crkva SPC-a:

Marko Jurič se nakon te emisije obratio priopćenjem:

Poštovani, u povodu reakcija na sinoćnju emisiju Markov trg na Z1 televiziji šaljem Vam sljedeću izjavu:

“Želeći otvoriti temu četništva u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a na osnovu nepobitnih dokaza pjevanja četničkih pjesama najvišeg klera objavljenih na youtubeu koji su emitirani u emisiji Markov trg, provokativnom odjavom uživo nastojao sam skrenuti pozornost na taj problem o kojem sam više puta upozoravao posljednjih mjeseci, ali bez odgovarajuće reakcije javnosti. Smatram da je to problem o kojem bi se Srpska pravoslavna crkva trebala odrediti jer četništvo po svojoj zločinačkoj naravi ne može imati legitimitet u hrvatskoj državi. Nije mi bila namjera nikoga vrijeđati ili diskriminirati po bilo kojoj osnovi i ako se to slučajno dogodilo, naravno da mi je žao zbog toga”.

Marko Jurič

Video – Iskaz Marka Juriča u DORH-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari