Pratite nas

Pregled

Monografija ‘Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora’

Objavljeno

na

Foto: Mislava Bišćan

U povodu 10. hodočasničkog spomen-pohoda u Gvozdansko u Zagrebu je predstavljeno drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje monografije ‘Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora’, autora Damira Borovčaka.

O monografiji su govorili sisački biskup Vlado Košić, generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić, umirovljeni poručnik HV-a Miljenko Bađun, umirovljeni satnik HV-a Ivica Matošević te autor Damir Borovčak.

Mjesto Gvozdansko nalazi se na granici Sisačke biskupije, blizu granice Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom. U hrvatskoj povijesti poznato je po događaju iz 1578. godine kada su hrvatski vojnici braneći Domovinu pred najezdom Turaka 13. siječnja svi umrli na zidinama utvrde Gvozdansko.

Zapovjednici te utvrde grofova Zrinskih – Damjan Doktorović, Juraj Gvozdanović, Nikola Ožegović i Andrija Stipšić, su zajedno s tri stotine branitelja tri mjeseca odolijevali napadima Turaka koje je predvodio Ferhat–paša.

Na kraju su turski osvajači osvojili Gvozdansko s vojskom od deset tisuća vojnika, no nisu pobijedili jer kada su ušli u grad svi su branitelji bili na svojim položajima – smrznuti. Iz poštovanja prema junačkoj obrani hrvatskih vojnika Ferhat-paša je poslao po katoličkog svećenika koji je branitelje Gvozdanskog pokopao po katoličkom obredu.

Taj dio junačke povijesti hrvatskoga naroda potaknuo je Damira Borovčaka da organizira hodočasničke pohode u Gvozdansko i napiše monografiju za koju kaže da „sadrži istraživački i putopisni prikaz povijesnog događaja i sadašnju tradiciju njegova godišnjeg obilježavanja u Gvozdanskom.“

„Uzvišeno odricanje i sebedarje naših predaka u obrani od osvajača, njihova velejunačka žrtva bez svjetskog uzora, nije legenda ni bajka. Događaj je stvaran, na ponos i za uzor idućim hrvatskim naraštajima“, piše u monografiji Damir Borovčak.

Sisački biskup zahvalio je autoru monografije što je prije deset godina pokrenuo hodočašće u Gvozdansko, nedjelje najbliže 13. siječnju, kada se u crkvi Sv. Filipa i Jakova slavi misa za pale hrvatske branitelje. „Neka ljubav prema Domovini naših branitelja u Gvozdanskom bude čitavoj Hrvatskoj trajno nadahnuće kako se treba žrtvovati za bližnje, nama danas, ali i novim naraštajima“, poručio je biskup Košić.

Nakon predstavljanja u Zagrebu, monografija će u četvrtak, 10. siječnja biti predstavljena u prostorijama Sisačke biskupije, a 15. siječnja u župi sv. Antuna Padovanskog u Čakovcu.

Koncert ‘Sjećanje na Gvozdansko’ održat će se u petak, 11. siječnja u zagrebačkoj katedrali, dok će se hodočasnički pohod u Gvozdansko održati u nedjelju, 13. siječnja, točno na dan junačke pogibije hrvatskih branitelja na zidinama utvrde. (IKA)

 

Gvozdansko – nepoznata priča o hrvatskom junaštvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zoran Erceg na splitsku povorku homoseksualaca došao ‘provocirati’ u majici Crvene zvezde

Objavljeno

na

Objavio

Foto: dalmacijadanas.hr

Na devetoj splitskoj paradi homoseksualaca pojavio se i Zoran Erceg i to u majici Crvene zvezde, na čijoj je poleđini pisalo “Aleksandar Kralj”, inače je to vaterpolist koji je prije četiri mjeseca skočio sa splitske Rive u more bježeći od napadača.

Smatram da kao građanin Splita imam građansku dužnost da podržim ljude kojima su ugrožena ljudska prava jer i meni kao invalidu su ugrožena u nekom drugom dijelu moja ljudska prava. Svi ljudi koji budu čitali ovu izjavu su pripadnici neke manjine kojoj su ugrožena ljudska prava. Da li su to samohrane majke, djeca bez roditeljske skrbi… Svi mi pripadamo nekoj skupini kojoj su ugrožena ljudska prava. Ovo je majica momka koji je potjeran od splitskih huligana, od vaterpolista koji je bačen u more. Mi imamo problem sa sobom. Sutra će to biti građani Zagreba, pa Šibenika i to samo zato što ne navijaju za neki drugi klub”, rekao je Erceg, prenosi Dalmacija Danas.

Zoran Erceg kontroverzni je splitski snimatelj u zadnje vrijeme poznat po zabrani pristupa Tuđmanovom spomeniku nakon incidenta koji je izazvao na otkrivanju istoga.

Ranije je rekao NE prosvjedu u Savskoj 66 , nakon što je na Facebooku pokrenuo stranicu ‘DOSTA JE – Stop agresiji šatordžija iz Savske’, koja se internetskim žargonom može okarakterizirati kao ‘Hate group’ (stranice na kojima se okupljaju članovi s primarnom svrhom promicanja mržnje, neprijateljstva i zlobe protiv pripadnika druge rase, vjere, invalidnosti, seksualne orijentacije, ili nacionalnosti/nacionalnog podrijetla a koji se razlikuje od onog od članova organizacije).

Njegove fotografije snimanja Ratka Mladića i aktivnosti kninskog korpusa kružile su internetom.

Na fotografijama iz 1991. godine jasno se vidi kako je Herceg snimao dogovoreni pregovarački sastanak Mladića s jedne i hrvatskih snaga s druge strane predvođenih Nikolom Vukošićem, tadašnjim zapovjednikom hrvatskih redarstvenih snaga i Josipom Jurasom članom Kriznog stožera.

Hrvatske kamere pri tom su tajno najprije zabilježile dolazak Ratka Mladića u “kampanjoli” kao i snimatelja Zorana Ercega koji se s njim osobno dovezao te iz vozila izvukao kameru i snimao cijeli događaj.

“Kada sam došao u Knin, tražio sam dozvolu za snimanje aktivnosti kninskog korpusa i dobio je”, prepričao je Erceg na više portala te naglasio kako mu je pri tom Ratko Mladić kazao: “Je li ustašo, hoćeš li ići sa mnom da vidiš što ja radim s tvojima”, te dodao da u skradinskom zaleđu ima grupu ustaša koje su opkolili i da ide s njim vidjeti kako će ih srediti. Radilo se o Velikoj Glavi gdje su hrvatski branitelji u pokušaja neprijateljskoga proboja postavili uspješnu crtu obrane koja ih je od agresora dijelila jedva 70 metara i do Oluje je bila jedna od najtežih kota bojišnice u cjelokupnom Domovinskom ratu. U opisu te snimateljske epizode, Erceg danas tvrdi kako se dolaskom na položaj našao u neugodnoj situaciji s okupirane strane i da je “ispalo” da je Mladićev snimatelj.

Pritom evocira kako je tada napravio fatalnu pogrješku jer kasetu s materijalom nije predao nekome od kolega iz šibenskog ili splitskog dopisništva, te da mu je istu po povratku u Knin oduzeo Mladić s opaskom da se sutra vrati po nju nakon čega je iz Knina po njegovom daljnjem opisu istjeran hicima iz vatrenog oružja i da je živu glavu spasio bježeći u Renaultu 4, pod paljbom kojim je upravljao skoro u ležećem položaju.

Po povratku u Knin gdje je ostavio svoju Renault četvorku, Mladić mu je rekao da mu da kazetu da je pregleda te da se sutra vrati po nju.

“Rekao sam mu da je odmah pogleda, njegovi tjelohranitelji su mi stavili cijev uz glavu. Krenuo sam prema Splitu, kada su na mene otvorili paljbu. Vozio sam ležeći, virio sam da vidim kuda vozim”, prisjeća je. U Knin se drugog dana nije vratio.

Erceg je više puta naglasio da je prošao niz ratišta te istaknuo kako je dva puta ranjen u Hrvatskoj, a da mu je ranjavanje u Sarajevu bilo gotovo fatalno s posljedicom, jednom tvrdi 80 % a potom 50 % ustanovljenog invaliditeta. Po informacijama iz Registra branitelja Zoran Erceg rođen u Kninu 1959. u borbenom sektoru Ministarstva obrane proveo je 18 mjeseci (546 dana).

Aktivnosti u Dalmatinskoj akciji

Oštro je napao braniteljske udruge koje su se suprotstavile tome da se jedna ulica u Splitu nazove “Prvog partizanskog odreda”, a za rata je bio, nakon ranjavanja, dopredsjednik separatističke Dalmatinske akcije koju je Vrhovni sud 2000. godine oslobodio optužbi za teroristički čin – postavljanje eksploziva u vlastite prostorije u središtu Splita.

Uz njegovo ime veže se i humanitarna afera prema kojoj nije izvršio potpunu primopredaju sakupljenih donacija. Više možete pročitati ovdje.

Također, bile su razne kontroverzije vezane uz ranjavanje Ercega jer je često sniman sa štakama iako vrlo dobro hoda i bez njih, planinari po Mosoru i snima iz helikoptera u ekstremnim uvjetima.

Na stranicama Ercegove Fotoakademije moglo se vidjeti niz video zapisa u kojima je bez problema hodao bez štaka i pomagala.

Đuri Glogoškome predbacivao je zloporabu branitelja “Kada bih sebično vodio računa samo o svojim materijalnim interesima, ja bih sada bio sa Đurom i bio bih s drugim braniteljima u šatoru jer kad bi se oni izborili za ovo što žele, bilo bi mi u materijalnom smislu bolje. Moramo se izdignuti iznad vlastitih interesa i boriti se za ono što smo se borili u ratu, a to je demokratska, tolerantna, slobodna, ravnopravna Hrvatska u kojoj će se poštivati ustavno-pravni poredak, a ne da mi zbog naših interesa rušimo cijelu državu. Nismo se za to borili niti su zato poginuli naši prijatelji”, moralizirao je ranije Erceg.

“Glogoški je pojasnio kako nije u Savskoj 66 zbog materijalnih interesa. “Meni je osigurana egzistencija, hrvatska država mi je osigurala egzistenciju, osigurala mi je stambeno pitanje, ne tražim više ništa za sebe od ovoga što imam. Ovdje smo zbog ljudi, kao što je gospodin Erceg, koji imaju probleme s institucijama ove države. Žao mi je što gospodin Erceg nije prvo došao u šator da nas upozna koji su to njegovi problemi kao i tisuće onih drugih koji su nas upoznali sa svojim problemima”, odgovorio mu je Glogoški.

“Ako je za hrvatsku državu problem 460 i nešto ratnih invalida prve skupine, mi ćemo se odreći svojih prava”, rekao je Glogoški.

Ercega se nitko ne sjeća kao člana postrojbe

Na taj Ercegov nastup i moraliziranje Glogoškome reagirala je Udruga branitelja Dubrovnika.

Udruga branitelja Dubrovnika demantirala je navode Zorana Ercega da je bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, “nitko ga se ne sjeća kao člana te postrojbe, nema ga u popisu branitelja grada, a optužuju ga i za otuđenje video zapisa obrane Dubrovnika”, reagirala je udruga priopćenjem koje potpisuje predsjednik Izvršnog odbora Udruge branitelja Dubrovnika profesor Marko Mujan:

“Potaknuta sinoćnjom emisijom na Al Jazeera televiziji, u kojoj su gostovali predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški i samo prozvani protu prosvjednik i branitelj Zoran Erceg, Udruga branitelja Dubrovnika odlučila je reagirati i pozvati institucije pravne države da istraže ratni put i okolnosti ranjavanja navodnog branitelja.

Naime, Udruga branitelja Dubrovnika, tragom izjave Zorana Ercega da je tijekom Domovinskog rata i obrane Dubrovnika bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, stupila je u kontakt sa Joškom Koprivecom i Rudijem Butkovićem, pripadnicima navedene postrojbe.

Prema izjavi Rudija Butkovića, jednog od osnivača ONB-a, Zoran Erceg nikada nije bio pripadnik te časne i proslavljene postrojbe, ali je ostao upamćen kao navodni snimatelj, koji je u nedostatku vlastitih posudio video zapise pripadnika ONB-a koje nikada nije vratio.

Nakon više nego uspješnog djelovanja te održavanja Dubrovnika na životu, kao svojevrsna žila kucavica, a zbog prestanka opsade Dubrovnika, dana 31. prosinca 1992. godine Odred naoružanih brodova je raspušten.

Tijekom djelovanja ove postrojbe kroz nju je prošlo 118 pripadnika, a na odluci o raspuštanju su potpisi Rudija Butkovića, generala Nojka Marinovića i pokojnog pukovnika Aljoše Nikolića. Među tih 118 pripadnika nema imena Zorana Ercega, pa je očito, a i vrlo lako provjerljivo, da isti nikada nije bio pripadnik te postrojbe te da je svjesno lagao hrvatsku javnost.

U istoj emisiji Zoran Erceg je spominjao svoje ranjavanje no ni Joško Koprivec ni Rudi Butković nemaju nikakva saznanja o tom navodnom ranjavanju. Zbog svega navedenog pozivamo institucije pravne države da preispitaju ratni put navodnog branitelja Zorana Ercega, a sve zbog vjerojatnosti da je u navedenom dijelu taj ratni put moguće lažiran.

Zoran Erceg je javno, pred televizijskim kamerama, lagao hrvatskoj javnosti, pa postoji vjerojatnost da je uporište za svoje laži imao u možebitnoj lažiranoj dokumentaciji o pripadnosti različitim postrojbama.”, zaključuje se u priopćenju Udruge branitelja Dubrovnik.

(Dalmacija danas / narod.hr)

 

Mladen Pavković: Zoran Erceg nije ništa drugo nego srbijansko-četnički provokator

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U Moskvi predstavljeno rusko izdanje knjige Zlatka Dalića ‘Rusija naših snova’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Rusko izdanje knjige Zlatka Dalića “Rusija naših snova“ predstavljeno je u petak u Moskvi, na dan kada je prije godinu dana počelo Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, na kojemu je hrvatska nogometna reprezentacija, predvođena izbornikom Dalićem, ostvarila povijesni uspjeh.

U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, a s ciljem pozicioniranja Hrvatske na gospodarskoj i turističkoj mapi svijeta, Podravka, kojoj je Dalić brend ambasador, u Moskvi je priredila prigodan program uz promociju, te u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Hrvatskom turističkom zajednicom, okupila brojne uzvanike, među kojima je bio i izbornik ruske reprezentacije Stanislav Čerčesov.

Zlatko Dalić je tom prigodom rekao kako mu je bio poseban osjećaj doći u Rusiju i osvježiti sjećanja na veličanstven uspjeh, a veseli ga što je njegova knjiga sada dostupna i na ruskom jeziku kao “zahvala ruskom narodu na gostoprimstvu i svim lijepim trenucima koje nikada nećemo zaboraviti.“

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar podsjetio je na više od 50 godina dugu vezu Podravke i Rusije. “Sve je započelo s Vegetom, a danas su na stolovima naših potrošača u Rusiji omiljeni i brojni drugi naši proizvodi”, napomenuo je.

Iz Podravke je priopćeno kako su na promociji bili i Mario Zorko, glavni urednik Sportskih novosti koje su objavile knjigu, bivši Vatreni Stipe Pletikosa i Ivica Olić koji su dio svoje karijere proveli u Rusiji, Tomislav Car, veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji Tomislav Car, a na svečanosti je nastupio Petar Grašo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari