Pratite nas

Kultura

Monografija ‘Macelj 1945.’ : Dužni smo kao kršćani da istinu ne prešućujemo

Objavljeno

na

Monografija “Macelj 1945.” u kojoj je riječju, slikom i dokumentima zabilježena istina o komunističkim ubojstvima po završetku II. svjetskog rata predstavljena je u Hercegovini.

[ad id=”93788″]

Predstavljanje je počelo u Širokom Brijegu budući da su među 21 svećenikom, ekshumiranim iz jedne od jama, masovnih stratišta u tom mjestu i tri franjevca iz Širokog Brijega: fra Metod Puljić, fra Darinko Mikulić i fra Julijan Petrović. Ubijeni su u noći s 4. na 5. lipnja 1945, piše IKA.

Pretpostavlja se da je uz svećenike u Macelju ubijeno i mnogo civila iz Hercegovine. Naime, u maceljskim šumama stradalo je prema izjavama svjedoka oko 13 tisuća osoba. Više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Komisija za istraživanje žrtava II. svjetskog rata i poraća, utemeljena pri Hrvatskom saboru, otvorila je godine 1992. u maceljskoj šumi 23 jame iz kojih su ekshumirane 1163 žrtve zločina Titovih partizana i komunističkog režima u Republici Hrvatskoj.

Uime organizatora predstavljanja monografije Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg i Povjerenstva za obilježavanje i uređivanje grobišta II. svjetskog rata i poraća na području Širokog Brijega nazočne je pozdravio i zahvalio na dolasku predsjednik širokobriješkog ogranka Matice hrvatske Gojko Jelić. Istaknuo je povezanost Macelja i Širokog Brijega na primjeru pobijenih svećenika. “U prisilnoj šutnji pola stoljeća njegovao se zaborav i veličali zločinci. Svi oni koji i danas zatvaraju oči pred činjenicama o masovnim zločinima nakon II. svjetskog rata proizvod su toga jednoumnog represivnog partijskog sustava”, rekao je Jelić.

Monografiju su predstavili dr. Stjepan Bačić, predsjednik Udruge “Macelj 1945.”, Damir Borovčak, autor monografije i hercegovački franjevac fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće”.

“Dužni smo kao kršćani da istinu ne prešućujemo, žrtve zaslužuju da se za njih molimo, zaslužuju da se o njima piše i u školskim udžbenicima”, rekao je dr. Bačić, dodavši kako su hrvatski mediji prešutjeli najveći pokop u Hrvata kada su 22. listopada 2005. u Macelju pokopane 1163 žrtve komunističkih zločinaca.

“Uistinu trebamo ići stopama pobijenih da bi saznali istinu o našim pobijenima”, rekao je fra Miljenko Stojić. Naime, od 2005. godine na četvrtu korizmenu nedjelju organizira se križni “Stopama pobijenih” od željezničke postaje Đurmanec do Macelja, najvećeg stratišta civila i svećenika u Hrvatskoj.

Urednik monografije Damir Borovčak predstavio je sadržaj monografije, obrazlažući pojedina poglavlja posebice ona koja povezuju Macelj i Široki Brijeg. Monografija je napisana na 353 stranice i sadrži 650 fotografija, a po pojedinim segmentima prevedena je i na engleski, njemački i slovenski jezik. Nakladnik monografije “Macelj 1945.” je istoimena udruga, a iz tiska je izišla u Zagrebu prošle godine u povodu 70. obljetnice komunističkih zločina u Macelju.

Prije predstavljanja u Hercegovini monografija je predstavljena u Splitu 14. travnja, u Dubrovniku 15. travnja. Nakon Širokog Brijega, gdje je predstavljena 16. travnja, monografija “Macelj 1945” predstavljena je u Mostaru 17. travnja, u Ljubuškom 18. travnja, u Posušju 19. travnja i u Tomislavgradu 20. travnja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MOJ HRVATSKI

Objavljeno

na

Objavio

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari