Pratite nas

Kultura

Monografija ‘Macelj 1945.’ : Dužni smo kao kršćani da istinu ne prešućujemo

Objavljeno

na

Monografija “Macelj 1945.” u kojoj je riječju, slikom i dokumentima zabilježena istina o komunističkim ubojstvima po završetku II. svjetskog rata predstavljena je u Hercegovini.

[ad id=”93788″]

Predstavljanje je počelo u Širokom Brijegu budući da su među 21 svećenikom, ekshumiranim iz jedne od jama, masovnih stratišta u tom mjestu i tri franjevca iz Širokog Brijega: fra Metod Puljić, fra Darinko Mikulić i fra Julijan Petrović. Ubijeni su u noći s 4. na 5. lipnja 1945, piše IKA.

Pretpostavlja se da je uz svećenike u Macelju ubijeno i mnogo civila iz Hercegovine. Naime, u maceljskim šumama stradalo je prema izjavama svjedoka oko 13 tisuća osoba. Više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Komisija za istraživanje žrtava II. svjetskog rata i poraća, utemeljena pri Hrvatskom saboru, otvorila je godine 1992. u maceljskoj šumi 23 jame iz kojih su ekshumirane 1163 žrtve zločina Titovih partizana i komunističkog režima u Republici Hrvatskoj.

Uime organizatora predstavljanja monografije Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg i Povjerenstva za obilježavanje i uređivanje grobišta II. svjetskog rata i poraća na području Širokog Brijega nazočne je pozdravio i zahvalio na dolasku predsjednik širokobriješkog ogranka Matice hrvatske Gojko Jelić. Istaknuo je povezanost Macelja i Širokog Brijega na primjeru pobijenih svećenika. “U prisilnoj šutnji pola stoljeća njegovao se zaborav i veličali zločinci. Svi oni koji i danas zatvaraju oči pred činjenicama o masovnim zločinima nakon II. svjetskog rata proizvod su toga jednoumnog represivnog partijskog sustava”, rekao je Jelić.

Monografiju su predstavili dr. Stjepan Bačić, predsjednik Udruge “Macelj 1945.”, Damir Borovčak, autor monografije i hercegovački franjevac fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće”.

“Dužni smo kao kršćani da istinu ne prešućujemo, žrtve zaslužuju da se za njih molimo, zaslužuju da se o njima piše i u školskim udžbenicima”, rekao je dr. Bačić, dodavši kako su hrvatski mediji prešutjeli najveći pokop u Hrvata kada su 22. listopada 2005. u Macelju pokopane 1163 žrtve komunističkih zločinaca.

“Uistinu trebamo ići stopama pobijenih da bi saznali istinu o našim pobijenima”, rekao je fra Miljenko Stojić. Naime, od 2005. godine na četvrtu korizmenu nedjelju organizira se križni “Stopama pobijenih” od željezničke postaje Đurmanec do Macelja, najvećeg stratišta civila i svećenika u Hrvatskoj.

Urednik monografije Damir Borovčak predstavio je sadržaj monografije, obrazlažući pojedina poglavlja posebice ona koja povezuju Macelj i Široki Brijeg. Monografija je napisana na 353 stranice i sadrži 650 fotografija, a po pojedinim segmentima prevedena je i na engleski, njemački i slovenski jezik. Nakladnik monografije “Macelj 1945.” je istoimena udruga, a iz tiska je izišla u Zagrebu prošle godine u povodu 70. obljetnice komunističkih zločina u Macelju.

Prije predstavljanja u Hercegovini monografija je predstavljena u Splitu 14. travnja, u Dubrovniku 15. travnja. Nakon Širokog Brijega, gdje je predstavljena 16. travnja, monografija “Macelj 1945” predstavljena je u Mostaru 17. travnja, u Ljubuškom 18. travnja, u Posušju 19. travnja i u Tomislavgradu 20. travnja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

TEŽAK ŽIVOT, PATNJA LJUTA

Objavljeno

na

Objavio

TEŽAK ŽIVOT, PATNJA LJUTA

Nisu njima ruže cvale,
med i mliko nisu tekli…
šta god bi im njive dale,
Bogu hvala, tek bi rekli.

U Zagori kršnoj mojoj,
u vrimena ona stara!
zaliva je, rad se znojon…
al’ čovika rad je stvara!

Pismon dan bi okončali,
a ne kukanjem i plačon…
i opet sutra di su stali,
borba s’ kamenon i dračon.

Čak bi znalo se dogodit,
dok se radilo na polju,
da bi žena znala rodit…
i ne gubit zbog tog volju.

U traveši nakon toga!
kući svoje čedo nosi,
iduć puten hvali Boga!
i blagoslov za njeg’ prosi.

Težak život, patnja ljuta,
al’ su šale znali zbijat!
bolje znali, sto su puta,
nego mi se, oni smijat!

Šta su znali sve izdurat,
ni živina nije znala…
s’ čim se nosit i šta gurat,
zato Vama, predci hvala!

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Kad sklopim oči u tuđini polete mi misli Domovini

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Mateo Ivanković

KAD SKLOPIM OČI

Kad sklopim oči u tuđini
polete mi misli Domovini,
lakše, neg planinska vila,
brže, neg sokolova krila.

Ne postoje putevi ni staze,
preko najvećih planina gaze,
niz najduže plove rijeke,
ljube ih cvijetne livade meke!

Zaustavit ništa ih ne može
ni sva ta prirodna ljepota,
dok ne slete u selo malo,
na početak mog života .

Koliko radosti i smijeha,
koliko plača i dječijeg grijeha,
koliko majčine ljubavi samo
dočeka me kada sletih tamo.

Ne postoji ništa ljepše
nit na zemlji ima raja,
kao što je rodna gruda
svaki pedalj rodnog kraja!

Pa ja često sklopim oči
doma svoga kad se sjetim,
i mislima dadnem krila
kroz oblake kad poletim!

Velimir Raspudić / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found