Pratite nas

Religija i Vjera

mons. Henryk Hoser: Možete reći cijelome svijetu da se u Međugorju nalazi svjetlo

Objavljeno

na

Posebni papin izaslanik za Međugorje mons. Henryk Hoser izjavio je u srijedu kako ljudi u Međugorje dolaze da bi utažili žeđ za svetim, Bogom i vjerom te kako je posebna uloga Međugorja krajnje važna.

– Ovamo ljudi dolaze na izvor. Ovdje utažuju žeđ za svetim, Bogom i vjerom. Otkrivaju molitvu. Sve se to naravno događa uz pomoć Blažene Djevice Marije. Posebna uloga Međugorja je krajnje važna. Vi biste, dragi prijatelji, trebali biti nositelji radosne vijesti. Možete reći cijelome svijetu da se u Međugorju ponovno nalazi svjetlo. Potrebne su nam točke svjetlosti u svijetu koji upada u tamu – kazao je Hoser koji se s novinarima susreo u dvorani “Sv. Ivan Pavao II.” u Međugorju, prenosi Fena.

Dodao je kako je prvi put u Međugorju gdje nije znao kakvo je stanje, no da je znao da je riječ o mjestu u kojem se događaju međunarodna hodočašća.

Međugorje je staro tek 36 godina. To je vrijeme da se učini prva bilanca i prve procjene koje su važne za budući razvoj ovog mjesta, kazao je Hoser.

Istaknuo je kako hodočasnici u Međugorje s jedne strane dolaze jer su čuli za međugorska ukazanja koja su se dogodila 1981. godine, dok s druge strane oni koji dolaze otkrivaju nešto izvanredno.

– Prva stvar je ambijent i ozračje mira i smirenja, a također otkrivaju veliki prostor za duboku duhovnost. Ponovno otkrivaju u svom životu što znači nešto sveto, sakralno. Sakralno znači posebno pridržano za ono što je božansko. Ako pogledamo dublje vidjet ćemo da je međugorsko štovanje ustvari kristocentično. Prenošenje Božje riječi, klanjanje pred presvetim, gdje se otkriva stvarna prisutnost Isusa Krista”, kazao je Hoser.

Dodao je kako neki otkrivaju molitvu krunice koja je meditativna molitva o otajstvima vjere i kad mole Križni put ulaze u pashalno otajstvo.

 

– S vjerskog stajališta Međugorje je plodna zemlja. Tijekom proteklih godina, zbrojili smo 610 svećeničkih i redovničkih zvanja koja su potaknuta Međugorjem. Najviše ih je iz Italije, SAD i Njemačke – kazao je.

Hoser je podsjetio kako u mnogim zemljama ne postoji klanjanje pred presvetim, ne moli se krunica, ne priznaje Križni put.

– U Velikoj Britaniji su mi rekli da su zadnji put molili Križni put prije 30 godina. Ovdje se traži žeđ za Bogom – kazao je papin izaslanik.

Podsjećamo, posebni izaslanik Svete Stolice za župu Međugorje, mons. Henryk Hoser, u Međugorje je stigao 29. ožujka kako bi u višemjesečnoj misiji unaprijedio pastoralni rad s hodočasnicima kojih svake godine stigne više od dva milijuna. (dnevnik.ba)

Posebni izaslanik pape Franje Hoser: „Najveće čudo Međugorja su ispovijedi”

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Pravoslavni vjernici danas slave Božić

Objavljeno

na

Objavio

Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar danas slave Božić – rođenje Isusa Krista.

Božić je, uz Uskrs, jedan od dva najveća kršćanska blagdana. Osim Hrvatske (HPC) i Srpske pravoslavne crkve (SPC), Božić se po julijanskom kalendaru slavi i u ruskoj, gruzijskoj i makedonskoj crkvi, Jerusalemskoj patrijaršiji, a obilježavaju ga i Kopti.

Paljenjem badnjaka i liturgijama pravoslavni vjernici u svim crkvama u regiji obilježili su Badnju večer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Krštenje Gospodinovo

Objavljeno

na

Objavio

Današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme. Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.

poput golubice, silazi nad njim. I začu se glas s neba: Ovo je moj ljubljeni sin, u kome mi sva milina.“ (Mt 3,16-17)

Slaveći blagdan Krštenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.

Crkva od najstarijih vremena u krštenju Isusovu gleda navještaj našega krštenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova krštenja i sakramenta krštenja koji mi primamo. Ivanovo krštenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament krštenja prima otkupiteljsku snagu.

Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.

Isusov put na krštenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu grešnika, koji su pokajnički došli k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom društvu, kao što je to kasnije i pokazao. “Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika”.

Krštenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja – kazati nama grešnicima, da nas Bog ljubi.  Danas je dan kad se prisjećamo našeg krštenja, naših odluka u vjeri da se krste naša djeca. I tako po krštenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti što revniji činiti dobra djela.

Kod našega krštenja Bog nam kaže svoj ‘da’ za cijeli život i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica.

Laudato.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari