Pratite nas

Religija i Vjera

Mons. Hoser: Za upoznati Međugorje najbolje je doći ovdje i živjeti ovo iskustvo!

Objavljeno

na

Apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Henryk Hoser govori o argumentima u korist Međugorja, o Papinoj skrbi za razvoj pastorala koji se tu odvija, govori o iskustvu boravka u Međugorju, progovara o odnosu s biskupom Ratkom Perićem, suradnji s franjevcima, o susretu s međugorskim vidiocima. Pročitajte što je sve rekao u razgovoru za Večernji list.

Važnost moje nazočnosti ovdje nadasve je odluka Svetoga Oca koji je odlučio poslati mene kao apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje i time je naglasio važnost Međugorja i njegovo značenje, rekao je o svome doživljaju i o svojoj ulozi apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Henryk Hoser.

Dovoljno je doći ovdje i doživjeti iskustvo, koje poznaju brojni građani BiH i koji dolaze ovdje u vrlo velikom broju. Međugorje ne treba biti apologija, nego iskustvo građana BiH koji dolaze u velikom broju ovdje i žive ovo iskustvo. Mislim da je najbolja metodologija i način upoznavanja Međugorja doći ovdje i živjeti ovo iskustvo ovdje. To je moja metodologija.

Oni koji su željeli vidjeti Krista njima je rečeno: dođite i vidite. Važnost moje nazočnosti ovdje nadasve je odluka Svetoga Oca koji je odlučio poslati mene kao apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje i time je naglasio važnost Međugorja i njegovo značenje, rekao je o svome doživljaju i o svojoj ulozi apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Henryk Hoser, nadbiskup varšavsko-poljski u miru, u razgovoru za Večernji list drugoga dana nove godine u Međugorju.

Važan argument u korist Međugorja je sama statistika Međugorja, rekao je nadbiskup.

– Vidimo da se povećava broj hodočasnika i ne samo da dolaze hodočasnici iz cijeloga svijeta, nego nakon njihova povratka kući čine sve da bi nastavili živjeti u duhu i pobožnosti, nadasve koju su otkrili i ponovno pronašli ovdje u Međugorju. Čini mi se da su u svijetu brojniji oni koji znaju gdje se nalazi Međugorje i oni znaju gdje je Međugorje, a možda ne znaju koji je glavni grad BiH. To je za njih točka prepoznavanja, mjesto orijentacije.

Snaga privlačnosti Međugorja objašnjava se činjenicom da doći ovdje nije jednostavno. Ljudi se jako trude i naprežu da dođu u Međugorje da proputuju nekoliko etapa i stignu ovdje – objasnio je mons. Hoser, koji je lani 22. srpnja preuzeo dužnost apostolskog vizitatora za župu Međugorje po nalogu pape Franje i otada stalno boravi u Međugorju, svakodnevno sudjeluje na euharistijskim slavljima, susreće se s brojnim hodočasnicima, a povremeno im drži i kraće kateheze.

Zanimljivo je da je apostolski nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto odabrao upravo Međugorje kako bi iz njega uputio poruku mira pape Franje za Svjetski dan mira, rekavši kako se nalazimo u svetome mjestu gdje Mariju častimo kao Kraljicu Mira?

Ovo je također važnost potvrde Međugorja, skrb Svetoga Oca za razvoj pastorala koji se odvija ovdje u Međugorju. Vidjevši taj međunarodni karakter Međugorja, nazočnost brojnih hodočasnika koji su došli ovdje za Novu godinu, posebno iz Italije, Poljske, Francuske, Španjolske, Latinske Amerike… Poziv je to na mir. Prvi dan nove godine nije samo važna marijanska svečanost, nego je i Svjetski dan mira.

Nuncij je predstavio dvaput sadržaj poruke pape Franje, upućenu cijelome svijetu, poruku vezanu za dobru politiku. Na kraju svete mise u pozdravu i zahvali objasnio sam zašto je nuncij došao ovdje, tj. jer je na taj način omogućen i pristup Papine poruke kroz medije u cijeli svijet.

Kako biste ocijenili svoj dosadašnji boravak u Međugorju?

Ovo je moj drugi boravak u Međugorju. Prvi puta došao sam prošle godine kao posebni izaslanik Svetoga Oca, ali nadasve nastavljam upoznavati ovu stvarnost, koja je složena, bogata i sada treba upoznati detalje ove stvarnosti i sukladno tome postupati u određenim situacijama, reagirati uvijek u istome smjeru a to je u razvoju ovoga mjesta s duhovnog stanovišta, naravno. To je vrlo snažno ovdje. Vrlo snažna linija ovdje je duhovni razvoj, a druga točka je materijalni razvoj. Infrastuktura koja je trenutačno ovdje na raspolaganju jako je slaba i siromašna u odnosu ne samo na broj stranih hodočasnika, nego i brojnih hodočasnika koji dolaze iz BiH i Hrvatske i drugih zemalja Balkana.

Imenovani ste kao apostolski vizitator, no imate i upraviteljske ovlasti?

Imam neke ovlasti za djelovati ovdje. Na primjer, vezano za nove zajednice koje su u Međugorju čija pozicija još nije institucionalizirana. Njihova situacija nije formalizirana. Sveta Stolica mi je dala punu ovlast ne samo za upoznati njihove situacije i život, nego i da postupim ili eventualno odobrim njihovu nazočnost ali uvijek sukladno propisima crkvenog zakonika. Dvije i stvari imaju priličnu važnost: potaknuti dovoljan broj ispovjednika i radimo na tome da predložimo pravilo za one svećenike koji dolaze zajedno s hodočasnicima i prate ih tijekom hodočašća, ali i da reguliramo ispovjednike koji će ovdje biti fiksni i u službi pastorala na različitim jezicima.

Poznato je da je mjesni biskup mons. Ratko Perić protiv međugorskog fenomena. Prije Božića posjetio vas je u Međugorju. Kakvi su vaši odnosi?

Mogu samo reći da je naše obostrano poslanje komplementarno. Postoje područja koja su pridržana mjesnom biskupu kao i ona u mojoj ovlasti koju moram izvršiti sukladno mandatu kojega sam dobio.

Kakva je suradnja s franjevcima koji opslužuju župu Međugorje?

Franjevci su odgovorni za pastoral u ovoj župi nakon što je utemeljena župa u 19. st. Mnoga hodočasnička mjesta u svijetu vrlo su često povjerena nekoj drugoj redovničkoj kongregaciji i franjevci imaju veliko iskustvo u vođenju međunarodnih svetišta u cijelome svijetu. Rekao bih da imamo iskrenu i plodonosnu suradnju.

Što je potrebno unaprijediti na pastoralnom planu u Međugorju?

Recimo da nešto što je na vrlo korektnoj razini je liturgija i ostali oblici pobožnosti koji su korektni sa stanovišta naučiteljstva Crkve i liturgijskih propisa. Imamo još sigurno stvari za promijeniti, jer ovo je proisteklo iz godina iskustva ovdje u mjestu.

Ovaj oblik se razvio sudjelovanjem župnika koji su se ovdje mijenjali i djelovali, a model koji se sada ponavlja na isti način, molitveni model, u mnogim zemljama svijeta. To su sami hodočasnici pronijeli u mnoge zemlje svijeta. Ono što sasvim sigurno možemo popraviti je druga dimenzija Međugorja, a to je katehetska formacija. Ne samo kateheze koje se nude hodočasnicima koji ovdje regularno dolaze, nego i kongresi, seminari, duhovne obnove za različite staleže koje imamo, za svećenike, redovnike, itd. To možemo svakako još poboljšati i naći najbolje prijedloge za one koje ćemo pozvati da vode takve duhovne programe, kao što su propovjednici, stručnjaci iz cijeloga svijeta, itd. Duhovne obnove vrlo su važan aspekt Međugorja.

Govori se i o dogradnji svetišta, natkrivanju vanjskog oltara, izgradnji kapelice trajnog klanjanja?

Da, već postoji skupina arhitekata koji pripremaju projekte da naprave i jedno i drugo. Razviti, dakle, prostor za liturgijska slavlja, koji će biti natkriven i zadovoljiti sve klimatske uvjete ovdje. Vrućinu ljeti, hladnoću zimi. Ovaj otvoreni trg, prostor vanjskog oltara, koji imamo ovdje, ne štiti ljude koji sudjeluju na liturgijskim slavljima. Mislimo još izgraditi i kapelicu trajnog klanjanja. To je sada u pripravi.

Prije vašeg dolaska izjavili ste da u biznisu u Međugorju, koji je izvan svetišta, svoje prste ima i mafija?

To nije bio intervju, nego samo jedna rečenica u jednoj mojoj propovijedi kada sam odlazio. Ponovio sam mišljenje jednog novinara. To nije bilo nikakvo utvrđivanje nečega. To je rečeno u širokom kontekstu za cijeli svijet. Odnosno, gdje se događaju dobre stvari, susrećemo i protivštine. Naveo sam i druge primjere.

Jeste li se susreli s međugorskim vidiocima?

Susrećem skupine koje dolaze ovdje iz različitih jezičnih područja. Sada se pripremam slaviti misu za talijanske hodočasnike. Susrećem se i sa skupinama mladih i to mi je se jako sviđa jer su mladi budućnost društva i ove zemlje također. Imam mnogo osobnih susreta, svakoga dana netko me želi vidjeti i razgovarati sa mnom. Još nisam kontaktirao vidioce i taj susret čeka buduće vrijeme. Prošle godine razgovarao sam s nekoliko vidjelaca. Moja posebna uloga nije istraživati ukazanja i dogmatski aspekt ovih ukazanja i tako dalje, nego samo osigurati pastoralnu skrb.

Jeste li upoznati sa izviješćem komisije kardinala Camilla Ruinija o Međugorju?

Izviješće te komisije nije bilo objavljeno službeno. Nemam izravno poznavanje, nego sam samo pročitao u medijima, koji su govorili o sjednicama komisije te ne mogu komentirati sadržaj izvješća Ruinijeve komisije.

Vaše je izviješće bilo pozitivno?

Prošle godine poslao sam veliko izviješće i bilo je pozitivno. I sada sam u poziciji da mogu potvrditi izviješće od lani i proširiti ga promjenama koje sam pronašao, elemente koje sam vidio i koje još nisam komentirao u tom prošlom izviješću, koje nisam analizirao u prvom dolasku.

Što Međugorje znači za hrvatski narod?

Vjera je vrlo snažan dio identiteta hrvatskog čovjeka i društva. Za Hrvate katolička vjera vrlo je snažan aspekt koji je spasio egzistenciju ovoga društva tijekom prošlih stoljeća i to vrlo teških, primjerice za vrijeme turske okupacije. Vjerujem da broj Hrvata koji ovdje dolazi potvrđuje njihovu privrženost katoličkoj vjeri, imaju duboku vjeru punu oduševljenja. To je vlastito identitetu Hrvata i to Hrvata ne samo iz BIH, nego i iz Republike Hrvatske i drugih zemalja koje su blizu, jer su jezici slični u Srbiji, Sloveniji, itd. I to im je zajednička denominacija, denominacija istog naroda.

Bili ste u Ruandi, gdje su priznata ukazanja. Postoje li sličnosti s Međugorjem?

Gledajući sa strane određen sličnosti postoje, jer su prema riječima vidioca oba događaja započela 1981. Ovdje u lipnju, a tamo u studenome iste godine. Također imamo sličnost u perspektivi. Ovdje u perspektivi nedostatka mira, rata na Balkanu, koji je bio surov i težak, a u Ruandi je bio građanski rat, genocid, koji je također bio vrlo surov i trajao je četiri godine. I koji je imao svoje tragične posljedice. Sigurno, to su ukazanja koja su priznata od biskupa toga mjesta u Kibehu. Tamo su najprije priznali marijansko štovanje i ispitali su sadržaj ukazanja i poruka, a onda ograničili broj vidjelaca na tri djevojke i na kraju su objavili vjerodostojnost ukazanja.

Stanujete u nekadašnjem župnom uredu, gdje je fra Jozo Zovko skrivao djecu, gdje su bila i ukazanja. Vidite li simboliku?

Dodiruje se dio povijesti. Ne znam koja će biti konačna odluka Svete Stolice vezano za ove događaje, ali to su događaji proživljeni u stvarnosti. Razlika u odnosu na Kibeho u Ruandi je: u Kibehu nije bilo progona vidjelaca. Državne službe olakšale su stvar, priznanje događaja, jer su objavljivali to na javnoj televiziji i radiju, no ovdje su za vrijeme komunizma ovi mladi bili progonjeni od strane države. I jako su propatili. Treba naglasiti njihovu patnju koja je trajala kroz više godina.

Poruka za kraj?

Molimo zajedno za završni zaključak ovih događaja ovdje i da konačna odluka bude za vrijeme našega života.

 

Don Josip Mužić: Samo nas Bog može izbaviti od stvaranja globalnog paklenog poretka na zemlji

 

 

 

Nadbiskup Hoser: Hercegovina je lijepa i Božji dar vama

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Kardinal Bozanić predvodio euharistijsko slavlje proslave 25. obljetnice Caritasove Kuće ‘Bl. Alojzije Stepinac’ u Brezovici

Objavljeno

na

Objavio

Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u utorak 15. listopada 2019., u zajedništvu s korisnicima, djelatnicima, gostima i svećenicima, predvodio je u Kući „Bl. Alojzija Stepinca“ u Brezovici, u kojoj se skrbi za djecu i odrasle osobe s tjelesnim i mentalnim teškoćama, euharistijsko slavlje povodom proslave 25. obljetnice njezina osnivanja i rada.

„Ovo Jubilarno slavlje 25. godina Caritasa u Brezovici svjedočanstvo je susreta Boga i čovjeka u djelotvornoj ljubavi“, rekao je na početku slavlja u pozdravnome govoru dobrodošlice vlč. Zvonko Vuković, župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brezovici, osobito pozdravljajući Kardinala uime ravnateljice Doma s. Jelene Lončar, djelatnika i štićenika Kuće, odgajatelja, braće svećenika, svih gostiju te svih nazočnih. Zahvaljujući se na pozdravima, Kardinal je u uvodu u misno slavlje, također pozdravio djecu i mlade te prijatelje Doma. „Ovdje smo zajedno, draga djeco, dragi mladi, draga braćo i sestre, da zahvalimo Bogu. Svaka je misa hvala Bogu. Zahvalimo Bogu zato što postojimo, zahvalimo Bogu zato što nas On ljubi”, rekao je.

U homiliji Kardinal je istaknuo tri ključne poruke proizašle iz pročitane Riječi Božje (Lk 11, 37-41). Kao prvu je poruku izdvojio crkvenu naučiteljicu svetu Tereziju Avilsku koje se Crkva danas spominje, a koja se je Bogu na poseban način približila, pokazujući svima nama danas, i djeci i mladima i starijima i zdravima i bolesnima i oni koji imaju previše i onima koji su u potrebi, kako doći do Boga. „Svi mi imamo put kako doći do Boga“, nastavio je Kardinal, istaknuvši važnost molitve kao puta do Boga koji nam je u svjedočanstvo ostavila sveta Terezija. „Na ovoj zemlji može moliti samo čovjek. Samo je čovjeku dano da se po molitvi približi Bogu. I to svatko od nas: i malo dijete, i mladi i odrasli”, kazao je Kardinal, podsjećajući kako svako od nas može Boga moliti, a ono najljepše što Bogu u molitvi možemo učiniti jest zahvala: „Bože, hvala ti što me ti ljubiš“. „Svatko od nas ovdje u ovoj dvorani je ljubljen od Boga. Svakoga od nas ljubi Bog. I, evo, ono što Vam kao nadbiskup, osobito, vama djeco i mladi, želim reći, nemojte zaboraviti put do Boga. Nemojte zaboraviti moliti. Molite svaki dan. Onako kako znaš jer je Bog tebi blizu i Bog tebe ljubi“, rekao je Kardinal.

Kardinalova druga poruka bila je „Ne stidi se Evanđelja”, rečenica apostola sv. Pavla iz Prve poslanice Rimljanima (Rim 1, 16-25). „Sveti Pavao je imao hrabrosti reći: ‘Ne stidim se Evanđelja’. Evanđelje je ono što nam je donio Isus Krist, a on nam je na osobiti način približio Boga. I kada u Svetom pismu tražimo tko je to Bog, kakav je Bog, što je Bog, onda nalazimo najljepšu definiciju Boga: ‘Bog je ljubav’ (1 Iv 4,8.16). Stoga bismo mogli reći ‘Ne stidim se ljubavi'”, istaknuo je Kardinal te nastavio: „Na ljubav smo svi pozvani i svatko može ljubiti i iskazati ljubav što se konkretno očituje prema onima koji su nam blizu. Jer je Isus rekao da je on pristupan u onome koji je potreban naše ljubavi.“

Posljednja misao koju je Kardinal podijelio bila je posljednja rečenica iz današnjega Evanđelja: „Nego, dajte za milostinju ono iznutra i gle – sve vam je čisto.“ Govoreći o osnutku Doma u vrijeme Domovinskoga rata kada je trebalo zbrinuti osobito djecu koja su ostala sama, stradala u ratu, Kardinal je odao priznanje svima koji su zaslužni za rad Doma u kojem ima puno ljubavi te koji je i sam plod ljubavi. „Neka to bude poruka i ovoga današnjega dana i ovoga slavlja; ne samo da budemo nositelji ljubavi, nego i navjestitelji“, kazao je Kardinal, naglasivši da je Dom utemeljen 22. listopada 1994. što je znakovit dan jer se Crkva 22. listopada spominje svetoga pape Ivana Pavla II. koji je upravo te godine prvi put pohodio Hrvatsku. „Ljubav je ono što spašava čovjeka. (…) A Isus je došao da nam objavi Boga koji je ljubav i da mi u toj ljubavi život imamo“, zaključio je Kardinal.

Nakon popričesne molitve zahvalila je i Kardinalu uručila zahvalni dar ravnateljica Doma s. Jelena Lončar, rekavši: „Uzoriti, na kraju ovoga euharistijskoga slavlja želim vam reći hvala uime Caritasa, uime svih korisnika i zaposlenika ove Kuće, kao i u svoje osobno ime. U svojoj propovijedi govorili ste nam o važnosti ljubavi, a ljubavi nema bez srca. Stoga, u znak zahvalnosti i sjećanja na ovaj lijepi jubilej darujemo Vam ovo srce koje su izgradili naši korisnici da Vas uvijek podsjeća na ovaj lijepi dan i na ovo zajedništvo“. Zahvalivši se na daru, Kardinal je rekao: „Kad god ulazite ovamo, sjetite se onih Isusovih riječi ‘Što god učiniste jednom od moje najmanje braće, meni to činite’.” Misno slavlje pjevanjem je animirao Oktet bogoslova Zagrebačke nadbiskupije. Nakon slavlja uslijedio je prigodni program štićenika Doma u kojem su, između ostaloga, izveli scensko-igrani prikaz „Isus u našem selu“.

Na početku programa, koji je moderirala Tanja Baran, ravnateljica Doma s. Jelena Lončar podsjetila je sve prisutne na riječi svete Majke Terezije: „Nismo svi pozvani činiti velika djela, ali smo svi pozvani činiti male stvari s puno ljubavi“, istaknuvši da se u 25. godina u domu u Brezovici dogodilo bezbroj malih stvari učinjenih s puno srca i s puno ljubavi. „Sa srcem koje zna i hoće ljubiti. (…) Ljubav je uzvraćena. Daje snagu za ove teške korake suživota pod ovim krovom i zalog je nade da snaga ljubavi nadilazi sva naša umovanja, postignuća i uspjehe“, rekla je s. Jelena te osobito zahvalila svim zaposlenicima koji u Domu rade ili su kroz proteklih četvrt stoljeća radili. Svakome ponaosob na kraju programa bilo je dodijeljeno priznanje. Svoj govor s. Jelena je završila riječima: „Ponesite poticaj za srce, ali i dio srca ostavite u ovom domu i ovim korisnicima, bit će vam uzvraćeno.“

Budući da se obljetnica 25 godina Kuće „Bl. Alojzije Stepinac“, koju je otvorio i blagoslovio sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, obilježava pod pokroviteljstvom Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Gradske skupštine Grada Zagreba, proslavi je prisustvovala pravobraniteljica Anka Slonjšak te Ivan Kujundžić kao predstavnik Grada Zagreba. Kao predstavnik Hrvatskoga sabora na proslavio je sudjelovao saborski zaspunpik Ivan Ćelić, prelata Wolfgang Tripp, izaslanika direktora Caritasa Rottenburg – Stuttgart, te ostali ravnatelji i predstavnici socijalnih, obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova.
Na kraju programa, Kardinal je još jednom uputio čestitke štićenicima koji su nas, rekao je, danas ovdje okupili i obradovali. Uslijedio je domjenak te prigodno druženje prilikom kojega je kardinal Bozanić obišao prostorije Kuće, štićenike i roditelje te odgajatelje Doma, priopćeno je iz tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa proglasio pet svetaca, uključujući i britanskog katolika Newmana

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo je u nedjelju pet osoba proglasio svecima, uključujući i kardinala Johna Henryja Newmana, istaknutog anglikanca iz 19. stoljeća koji se preobratio na katoličanstvo i postao jedan od najutjecajnijih kršćanskih figura modernog doba.

Ističući ugled Newmana u kršćanstvu, princ Charles, koji će stati na čelo Engleske Crkve kada postane kralj, nazočio je kanonizacijskoj misi na Trgu sv. Petra i kazao da je proglašenje Newmana svecem razlog za slavlje svih Britanaca.

“Koja god uvjerenja gajili i bez obzira koje tradicije slijedimo, možemo samo biti zahvalni Newmanu na darovima ukorijenjenim u njegovoj katoličkoj vjeri, a koje je dijelio s velikim dijelom društva”, kazao je princ Charles u članku za vatikanske novine.

Charles je imao samo riječi hvale za Newmana, prvog britanskog sveca u više od 40 godina i prvog Engleza rođenog nakon 1600. koji je kanoniziran, opisujući ga kao “velikog Britanca, velikog svećenika i, sada to možemo reći, velikog sveca”.

Newman je bio čovjek velikog intelekta koji je pisao o teologiji, filozofiji i povijesti, a pisao je također romane i poeziju. Na katoličanstvo se preobratio 1845., zaređen je za katoličkog svećenika 1847., a u rang kardinala je ušao 1879.

Njegova autobiografija “Apologia Pro Vita Sua”, napisana 1864., u kojoj opisuje evoluciju svojeg vjerskog razmišljanja, i dalje se uvelike čita i štampaju se nova izdanja.

Papa je također kanonizirao tri časne sestre: Giuseppinu Vannini (1859-1911), Talijanku i osnivačicu vjerskog reda, Mariam Thresiz Chiramelu Mandikiyn (1876-1926), Indisku koja je pomagala sirotinji, i Dulcu Lopes Pontes (1914-1992), Brazilku koja je bila posvećena obrazovanju radnika.

Među sveticama je završila i Marguerite Bays (1815-1879) iz Švicarske, laikinja i mističarka za koju tvrde da je imala stigme, pet rana razapetog Krista.

Svim novoproglašenim svecima se pripisuje da su posredovali kod Boga kako bi izvodili čuda. Crkva naučava da samo Bog izvodi čuda, ali da se sveci, za koje se vjeruje da su s Bogom, zauzimaju u ime ljude koji se njima obraćaju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari