Pratite nas

Pregled

Mons. Vlado Košić: U Njemačkoj nisu osuđena tek dvojica udbaša nego čitav jugo-komunistički sustav

Objavljeno

na

Mons. Vlado Košić, biskup sisački – Homilija na blagdan Velike Gospe

Svetište Majke naših stradanja, Gora, 15. kolovoza 2016.

Draga braćo i sestre,

1. Nalazimo se u našem marijanskom svetištu, uz obnovljenu crkva Uznesenja BDM u Gori koju smo prozvali Majkom naših stradanja. Podsjetimo se: ovo je marijansko svetište jedno od starijih u Hrvatskoj, a svakako najstarije u našoj Sisačkoj biskupiji. Osnovali su ga templari davne 1201. godine kada su se ovdje nastanili. Crkva je bila rušena dvaput: prvo, od Turaka 1591., te prije 25 godina, dakle 1991., od srpskih osvajača. Razorena do temelja, a spomenik kulture nulte kategorije. Velik je i dugotrajan bio postupak obnove, no prošle je godine zasjala u svojem izvornom gotičkom stilu. Bila je posvećena 8. prosinca 2015. Žao nam je što još nije završena potpuna obnova svetišta, naime vanjska crkva i župni stan. Nije bilo ni novaca ni vremena za to. Ipak, malo po malo, ako Bog da, dogodine bismo mogli imati uređenu vanjsku crkvu, a za koju godinu i župnu kuću. Naziv koji se tu od davnine pridaje Mariji je jednostavan: Majka Božja Gorska. No, lani, na dan posvete crkve, nakon dvostrukog rušenja i velike treće njezine gradnje dali smo joj još i ime: Majka naših stradanja. Doista, ona je sama patila proživljavajući muke svoga Sina, ali ona i s nama hodi tijekom povijesti kao naša Mati i našem stradanju daje smisao, vodi nas u nebesku proslavu, kamo je i sama uznesena dušom i tijelom, što slavimo upravo današnjom svetkovinom.

2. Poruka je današnjeg blagdana: s Marijom i mi se trebamo, dušom i tijelom, uzdići u nebo. Premda je to naš konačni cilj, i na zemlji se trebamo približiti Bogu i tako već ovdje biti u predvorju neba. Svjesni smo da se naše uzdignuće na zemlji događa u neprestanoj napetosti između naših stradanja, tj. patnji, podnošenja bolesti, nepravdi, jednom riječju križa te proslave, čega su znakovi i predokus radosti koje nam On daje. No, mi znamo, kako nas je to naš Učitelj Isus naučio, da treba ići za njim, da učenik nije veći od Učitelja, jer njega su progonili, i nas progone, ali on je uskrsnuo i pobijedio, i mi s njime pobjeđujemo. Primjer nam je – i to već ostvaren – BDM. Dakle, uskrsnuće nije samo neka daleka nada za čovječanstvo u budućnosti, nego već je jedan čovjek – žena BD Marija to postigla.

Današnja Riječ Božja uči nas da je „zmaj ognjen, sa sedam glava i deset rogova“ koji označuje đavla uvijek u borbi s Bogom. Zato je zaratio i protiv Marije koja je – kako donosi Knjiga otkrivenja (Otk 12,1-6) – nosila Sina Božjega, želeći ga proždrijeti čim ga rodi. Tu se sjećamo židovskog bezbožnog kralja Heroda koji je dao pobiti betlehemsku dječicu da bi tako, među njima ubio i novorođenog Mesiju. No, Bog ga je zaštitio tako što je anđeo upozorio sv. Josipa da s Marijom i djetetom Isusom bježi u Egipat, sve dok nije kralj Herod umro. Herod je umro, ali su se pojavili još gori herodi, željni krvi i ljudi i Boga. No, uvijek je taj rat bio osuđen na propast jer s Bogom se nitko ne može boriti i pobijediti. Drugo čitanje (1Kor 15, 20-27a) donosi riječi apostola Pavla koji govori o Isusovom uskrsnuću i veli: „prvina Krist, a potom – svi koji su Kristovi“, dakle, prva poslije Krista bila je uzeta na nebo njegova Majka Marija, a to čeka i sve nas, ako smo Kristovi. Evanđelje nam je donijelo prekrasnu pjesmu, zahvalnicu i molitvu slave Bogu, koju je izrekla i ispjevala Marija u susretu s rođakinjom Elizabetom (Lk 1,39-56). Ta nam molitva pokazuje Marijinu poniznost – ona sebe zove „neznatnom službenicom Gospodnjom“, i svu njezinu okrenutost Bogu komu je neizmjerno zahvalna za sva velika djela što joj on učini. Marija u Bogu gleda onoga koji se brine za malene i njih uzvisuje, a koji bogate i silne ostavlja prazne i detronizira. Marija i nas uči da gledamo u Boga s pouzdanjem, da se od njega nadamo pravednosti i brizi za siromahe i malene, da vjerujemo njezinu Sinu koji je došao da dade život za nas i naše spasenje.

Što sve to govori nama danas, koja je aktualizacija ovih poruka?

3. – BDM je žena, djevica i majka: ona nas potiče na molitvu i brigu za dostojanstvo svake žene. U svom pismu o dostojanstvu žene /Mulieris dignitatem – koje možemo nazvati i pohvalom, kako on kaže, ženskom geniju – sv. Papa Ivan Pavao II. napisao je da je upravo BD Marija uzor ženama i da su one pozvane u svom životu ostvariti ono što je Marija vjerovala, za što je trpjela i što je živjela. Prije svega, to je duboka vjera koju je Marija imala i njegovala. Ona je s anđelom Gabijelom raspravljala kako će to biti što joj on prenosi kao Božju poruku za njezin život, ali ona to na kraju prihvaća jer ona je poslušna Božjoj riječi. Uzor Marijine vjere nije samo za žene nego i za muškarce, jer svi smo pozvani na produbljenje svoje vjere. Pa ipak, činjenica je da Crkve ne bi bilo bez žena koje su djevojčice, djevojke, majke, časne sestre i starice, a preuzele su odgovornost i majke i odgojiteljice, i domaćice, i poslovne žene, i često u našim župama one su voditeljice Caritasa, često i voditeljice a svakako članice crkvenog zbora, čitačice na misnim slavljima, ali i domaćice, čistačice, zvonarice i sakristanke, zatim časne sestre koje su uvijek spremne pomoći, i u tolikim drugim crkvenim službama i djelatnostima – prisutne su dakle žene i zato kažem da bez žena ne bi bilo ni Crkve.  Istina, žene nisu pastiri, jer im to Isus nije povjerio, ali Crkva nije samo hijerarhija, ili ako su muškarci kao glava tijelu, žene su u tijelu Crkve srce. Stoga nije moguće reći: glava je važnija ili srce je važnije, jer jedni bez drugih ne možemo. No, danas slavimo BD Mariju, ženu na nebu proslavljenu, i stoga je to prigoda da odamo pohvalu ženi i zahvalimo se svim ženama jer bez njih ne bi bilo Crkve.

4. – BDM je s Isusom i sv. Josipom živjela u obitelji, u svetoj obitelji: ta činjenica nas potiče da se zalažemo za svetost svih naših obitelji. Najvažnije je za čovjeka da bi uopće postojao – da bude rođen, a rađaju naše majke, žene posvećene svojoj obitelji, mužu i svojoj djeci. Bez njihove ljubavi i žrtve doista ne bismo postojali. Dakako, da su tu uključeni i muževi koji su sa svojim suprugama roditelji, dakle očevi svoje djece, ali žena kao majka ipak nosi veći teret i žrtvu za svoju djecu. Nije stoga bez temelja što su najljepše pjesme ispjevane upravo majkama. No, danas se osjeća bijeg modernih žena od majčinstva, o majčinstvu se govori kao o bolesti, tako da se ogromna demografska kriza u koju je upala naša domovina Hrvatska može pripisati i mentalitetu koji bježi od odgovornosti i od djece. Svakako, ima tomu više razloga, ali ništa ne može zamijeniti dječji osmjeh, prisutnost majci novog bića kojeg ona rodi, doji i svaki dan gleda kako raste i napreduje. Zato molimo danas BD Mariju da naše hrvatske žene ne bježe od majčinstva jer je to blagoslov kako za njih osobno, tako i za njihove muževe i obitelji, a onda i za Crkvu i za Domovinu! Papa Franjo u svojoj posinodalnoj pobudnici “Amoris laetitia – Radost ljubavi” govori o tome da se trebamo uteći Mariji moleći da nam isprosi svete obitelji: “zamolimo Gospu da nas stavi pod svoje majčinsko okrilje” (AL, 318). Zamolimo i mi danas Mariju da stavi pod svoje majčinsko okrilje sve majke, i one žene koje žele biti majke da ostvare to svoje sveto poslanje.

5. – Mariji se utječemo kao svojoj zagovornici, onoj koja se za nas zauzima pred Bogom svojom molitvom: i naša molitva neka bude prvenstveno zagovorna, tj. da molimo za druge: za naše najmilije koje volimo, koje smo donijeli u svom srcu danas ovamo, za naše obitelji, za našu župnu zajednicu, za Sisačku biskupiju i cijelu Crkvu, za našu domovinu Hrvatsku, koja je naša velika obitelj, a čija je majka i kraljica, kako ju nazivaju naše hrvatske crkvene pjesme, upravo BD Marija. Papa Franjo na kraju spomenute pobudnice uputio je molitvu Svetoj obitelji za naše obitelji, u kojoj vapi: “Sveta nazaretska obitelji, učini i naše obitelji mjestima zajedništva i prostorima molitve, istinskim školama evanđelja i malim kućnim Crkvama… Sveta nazaretska obitelji, daj da svi postanemo svjesni svetog i nepovredivosti značaja obitelji i njezine ljepote u Božjem naumu. Isuse, Marijo i Josipe, čujte i uslišite našu molbu.”

6. Sutra započinje predizborna promidžba za prijevremene parlamentarne izbore u rujnu u našoj Domovini. Molimo se stoga na poseban način na ovaj blagdan Velike Gospe za našu domovinu Hrvatsku. Utecimo se Majci Mariji s molbom da nam izmoli da na vlast dođu čestiti ljudi, oni kojima će na prvom mjestu na srcu biti zajedničko a ne njihovo osobno dobro. Koji će biti hrabri obračunati se s financijskom i političkom korupcijom, koji će nas već jednom osloboditi jugo-komunističkog nasljeđa te provesti lustraciju da ne moramo gledati u Njemačku, već da sami odbacimo one koji su, poput kralja Heroda, činili zločine nad našim narodom i tolika desetljeća ga progonili te se i danas osjeća robom u vlastitoj zemlji, koja jest oslobođena ali nije očišćena od prljavština starih laži i nametnutog nam beznađa. Lustrirati znači osvijetliti: svjetlom Evanđelja, Kristovim svjetlom, koje nam je dala Marija trebamo osvijetliti svoju prošlost i sadašnjost te otkriti što je ono što nas čini nesposobnima za budućnost i to odbaciti. To možemo učiniti na predstojećim izborima.

Treba reći da dana 3. kolovoza o. g. u Njemačkoj nisu osuđena tek dvojica udbaša nego čitav jugo-komunistički sustav koji je ubijao hrvatske domoljube u inozemstvu. To nije dovoljno jasno rečeno, zato ponavljam: osuđena je komunistička Jugoslavija kao teroristička država i njezin komunistički režim kao zločinački jer je ubijao Hrvate i u inozemstvu! Stoga danas više ne mogu Hrvatskom vladati oni koji su štitili i štite ubojice i taj zločinački režim. To treba jednom zauvijek prestati! Možda bi bilo dobro poslušati jednog bivšeg narodnog zastupnika u Hrvatskom saboru koji je predložio da se objavi popis svih onih koji su u Saboru 28. lipnja 2013. glasovali za zakon o zaštiti udbaša „pa da birači na skorim izborima znaju kada budu glasovali tko su bili zaštitnici ubojica i zločinaca“ /MT 620, 50/ i nipošto njih ne biraju. Molimo Gospodina i njegovu presvetu Majku da nam se smiluje i učini od naše Hrvatske mjesto svoga trajnog prebivališta gdje će sav naš život biti trajna hvala Bogu, a one koji služe đavolskom zmaju i herodima odstraniti i zauvijek spriječiti u njihovim naumima.

7. Molimo Ti se, Marijo, draga Isusova i naša Mati, Majko naših stradanja, Ti si sunce koje nam ne prestaje sjati. Obasjavaj nas i dalje, putuj s nama ovom našoj suznom dolinom, i pokazuj nam i darivaj svoga Sina, našega Spasitelja, da ga mi ljubimo kao što si ga Ti ljubila, da ga mi slijedimo i slušamo kao što si to Ti činila, da učimo od Tebe i rastemo u svojoj ljudskoj odgovornosti, kroz križ i patnju, do pobjede i Uskrsa. Molimo Te, Marijo, za sve hrvatske žene, djevojke i majke, mlađe i starije. Neka se ugledaju u Tebe i slijede Te u vjeri, ljubavi i molitvi, u otvorenosti za ispunjenje Božjih planova u svojem životu. Molimo Te i za naše hrvatske obitelji, da se ne boje života, već da rado i radosno prihvaćaju brojnu djecu, izvor blagoslova i jamstvo naše budućnosti. Molimo Te, zagovaraj našu domovinu Hrvatsku. Ti si oduvijek bila naša Odvjetnica i najvjernija majka (Advocata Croatiae fidelissima Mater). Izmoli da nam na predstojećim izborima dođu na čelo naroda čestiti ljudi koji će se boriti za dobro našega hrvatskog naroda, da nas vode u istini, pravdi i svakom duhovnom i materijalnom napretku.

Majko Božja Gorska, Isusova Mati, majko naših stradanja, ne prestani nam sjati! Najvjernija Odvjetnice, na braniku stoj, čuvaj našu svetu vjeru i hrvatski dom. Amen.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Izetbegović i Čović prepirali se pred Tuskom oko Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Posjet predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska BiH u četvrtak je bio novi povod za javnu polemiku dvojice najviših bošnjačkih i hrvatskih dužnosnika u toj zemlji oko Pelješkog mosta.

Tusk je u Sarajevu bio u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana. Sastao se s članovima predsjedništva i prisustvovao potpisivanju ugovora između predstavnika Vijeća ministara BiH i Europske investicijske banke (EIB) o kreditima vrijednima oko 150 milijuna eura za gradnju dvije nove dionice autoceste na koridoru V c koji povezuje Ploče i Budimpeštu.

Predsjedatelj predsjedništva Bakir Izetbegović izjave za novinare iskoristio je kako bi ponovo istaknuo pitanje Pelješkog mosta zatraživši javno od Tuska “da pomogne” kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje.

“Zamolio sam Tuska da nam pomogne naći obostrano prihvatljivo rješenje koje će zadovoljiti interese i Hrvatske i BiH… Ništa ni više ni manje od toga”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to u slučaju njegove zemlje znači ostvarenje onih prava koja proistječu iz Konvencije UN o pravu mora.

Time je aludirao na raniji zahtjev da se prije gradnje mosta utvrdi granica na moru i definira koridor iz Neumskog zaljeva prema međunarodnim vodama u Jadranskom moru.

Mimo uobičajenog protokola intervenirao je hrvatski član predsjedništa Dragan Čović koji je poručio kako ono što je kazao Iztebegović nije stajalište BiH nego njegovo osobno.

“Pelješki most je pitanje Republike Hrvatske, ne i Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović dodajući kako je neprimjereno polemiziranje o takvim pitanjima pred prijateljima.

“Zahvaljujemo Europskoj uniji što je podržala takav projekt. Mi moramo svoja stajališta usaglasiti u BiH pa onda s njima izlaziti u javnost. To je, uz ostalo, rezultat izborne kampanje”, rekao Čović.

Najavio je kako će službeno i usuglašeno stajalište BiH o tome biti predstavljeno na summitu EU-zapadni Balkan koji se 17. svibnja održava u Sofiji.

Tusk je pitanje Pelješkog mosta ignorirao, a za skup u Sofiji je rekao da će biti dobra prilika da se potvrdil europska perspektiva za cijeli zapadni Balkan.

“EU je najpouzdaniji partner i najveći donator regije”, kazao je predsjednik Europskog vijeća ističući kako je to slučaj i sa BiH koja 70 posto svog izvoza plasira upravo na tržište Unije no još je važnijim ocijenio to što EU i države regije dijele zajedničke vrijednosti.

Pozvao je ipak da se već sada bolje surađuje na sigurnosnom planu radi učinkovitijeg suočavanja s izazovima poput migrantske krize, organiziranog kriminala i terorizma.

U odnosu na BiH, potvrdio je Tusk, EU je spremna nastaviti provoditi svoja obećanja i pomoći ali i kazati što je brine.

“Brine nas izborna reforma. EU doista želi da se ovaj trenuti zastoj (u izmjeni izbornog zakona) adekvatno riješi u najboljem interesu BiH. EU uči da međuetničke i međuvjerske napetosti stvaraju problem i ne pridonose dobru ali i da pomirenje doista jeste moguće čak i među zakletim neprijateljima a rezultat toga je napredak i bolji život za sve građane”, kazao je Tusk.

Izetbegović se Tusku zahvalio na kontinuiranoj potpori BiH u procesu europskih integracija istčući kako složeni ustroj njegove zemlje uvjetuje njenu sporost na europskom putu i u provedbi reformi.

“Ponekad se čini da krize u BiH ne prestaju no stanje je puno bolje nego što se to percipira i nego što to mediji izveštavaju”, ustvrdio je Iztebegović koji cijeni kako je za protekle tri godine ipak ostvaren značajan napredak, posebice na gospodarskom planu.

Dodao je kako za BiH nema drugog puta osim europskoga, ponoviši ocjenu kako BiH unatoč svim zaprekama do 2025. može biti spremna za punopravno članstvo u Uniji

Tusk je iz Sarajeva otputovao u Skoplje, zadnje odredište turneje po zemljama regije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Tjednik Novosti mora platiti Mirjani Hrgi 40.000 kn

Objavljeno

na

Objavio

Općinski građanski sud u Zagrebu u sporu novinarke Mirjane Hrge protiv Srpskog narodnog vijeća (SNV), izdavača tjednika Novosti, u četvrtak je donio nepravomoćnu presudu kojom se nalaže SNV-u da Mirjani Hrgi isplati 40.000 kuna zbog povrede osobnosti tekstom “Suicid iz zasjede”, objavljenog u svibnju 2016.

Osim tog novčanog iznosa, SNV-u je naloženo da Hrgi nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7750 kuna, uvećanom za zatezne kamate.

Nepravomoćna presuda uslijedila je nakon postupka kojeg je Hrga pokrenula zbog teksta objavljenog u rubrici “Katran i perje” u kojem je autor Petar Glodić napisao da “u vrijeme kada je HTV okupiran desničarskim fanaticima, dovođenje Mirjane Hrge na RTL najveće je medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske”, te kako Hrga “i dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta”.

Hrga je kasnije napustila mjesto urednice i voditeljice emisije RTL Danas. Kako se navodi u obrazloženju presude, nakladnik Novosti u ovom postupku nije dokazao da postoje pretpostavke koje bi ga oslobodile od odgovornosti za štetu koja je prouzročena tužiteljici.

“Tvrdnja da se radi o vrijednosnim sudovima autora članka nije osnovana iz razloga što navođenje tvrdnje da je dovođenje nekog novinara na neku televiziju najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske još i može predstavljati vrijednosni sud, ali kada se taj vrijednosni sud stavi u kontekst informacije prikazivanjem tužiteljice kao desničarskog fanatika, tada se ne radi o vrijednosnom sudu”, ističe se u obrazloženju u kojem se navodi kako se ne radi o “vrijednosnom sudu čije je objavljivanje bilo u javnom interesu”.

Prikazivanje Hrge u uvredljivom i negativnom kontekstu

Osim toga, navodi se u obrazloženju, ta informacija nije dana u dobroj vjeri, već isključivo s ciljem da se Hrga prikaže u uvredljivom i negativnom kontekstu.

Presuda je uslijedila nakon što je Hrga početkom travnja svjedočila pred sudom, gdje je ocijenila da “u Hrvatskoj trenutno postoji jedna nova vrsta fašizma”, spominjući novinare koji su navikli na jedan način izvještavanja i čim im je ponuđen novi kut gledanja, koji se ne poklapa s njihovim mišljenjima i navikama, to im postaje nedopustivo.

Time se jasno novinaru daje do znanja da se takvo ponašanje neće tolerirati i da mu “više nema kruha u Hrvatskoj”, rekla je Hrga. Navela je kako od prošle jeseni više nije zaposlena kao novinarka, trenutno se “čisti od sve zagađenosti u hrvatskom novinarstvu” i sumnja da bi je nakon svega ijedna redakcija zaposlila, i to isključivo zato “što je pritisak koji se stvori objavom ovakvih tekstova nepodnošljiv”.

Ustvrdila je kako ju je nakon šest godina izbivanja iz Hrvatske iznenadio animozitet među kolegama, te da je diskriminirana “jer se u nekom trenutku izjasnila kao Hrvatica i katolkinja”. U postupku je svjedočio Hrgin suprug Staša Stefanović, koji je izjavio kako je zbog etiketiranja bila “turobna, jadna i potištena” i tjednima se propitivala je li “nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere”, a da ju je kumica na Dolcu kod koje kupuje voće i povrće “počela gledati s podozrenjem”.

Također je svjedočio novinar HRT-a Damir Smrtić, koji je ustvrdio kako je u telefonskom razgovoru nakon objave utuženog članka Hrga bila “uznemirena, pod stresom i općenito joj je bilo vrlo neugodno”.

Kako je potvrdila odvjetnica SNV-a, na prvostupanjsku presudu bit će uložena žalba u zakonskom roku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati