Pratite nas

Gospodarstvo

Monsanto uništava planet – Pogledajte 12 najkontroverznijih proizvoda ove korporacije

Objavljeno

na

Vjerojatno svi znaju za Monstanto, najmoćniju biotehnološku korporaciju, tvorca GM sjemena i herbicida glifosata, između ostalog. Svojim kontroverznim postupcima i inovacijama Monsanto konstantno privlači pažnju i podiže prašinu, što je kod osviještenih ljudi dovelo čak i do globalnog marša u znak prosvjeda protiv monopola te stava i postupaka ove tvrtke. Osim GMO-a, Monstanto ima barem jedan dio krivnje za dovođenje na tržište mnogih štetnih proizvoda, od kojih nekih još uvijek postoje.

1. Saharin

Umjetno sladilo – saharin, iako postoji od 19. stoljeća, nije postao široko popularan kao alternativa za šećer sve do 20. stoljeća, zahvaljujući naporima Monsanta, čija je inicijalna namjera kao korporacije bila proizvesti saharin za Coca-Colu. Iako je u početku hvaljen kao sladilo bez kalorija, saharin dolazi pod povećalo nakon studije iz 1970-ih, koja je otkrila da saharin izaziva rak kod pokusnih štakora i miševa, te je uvršten na popis kancerogenih spojeva. No nakon pritisaka, studija je odbačena kao manjkava te je ovo sladilo uklonjeno s popisa kancerogenih tvari i danas se može naći u mnogim proizvodima poput pića, bombona, lijekova, pasta za zube i još mnogo toga.

2. PCB

PCB, odnosno poliklorirani bifenili pripadaju obitelji organskih kemikalija koji su izrađeni ljudskom rukom, a poznati su kao klorirani ugljikovodici. Po prvi puta ih je koristio Monsanto 1920. godine za proizvodnju tekućine za hlađenje za električnih transformatora, kondenzatora i elektromotora. Proizvodili su se od 1929. do 1979. nakon čega su zabranjeni jer su identificirani kao uzročnici raka te kao činitelji brojnih štetnih učinaka na ljudski imunološki, reproduktivni, živčani i endokrini sustav. Od kada je zabranjen, više se ne koristi no šteta kojoj su uzročnici i dalje postoji, kao što pokazuje studija iz 2011., gdje su PCB spojevi još uvijek nađeni u krvi trudnica. dioxinU Europskoj uniji je proizvodnja i uporaba PCB-a zakonskim propisima ograničena u većini zemalja Europske unije, dok je u nekima u potpunosti zabranjena, no opasnost još uvijek postoji. Prije zabrane su se koristili u širokoj uporabi poput kabelske izolacije, brtvila, plastike, ljepila i boja na bazi ulja.

3. Polistiren

Polistiren je sintetički polimer poznatiji kao stiropor i još uvijek se koristi u širokoj upotrebi. Ima ga doslovno svugdje jer je izdržljiviji od papira i jeftiniji od plastike. Njegova je proizvodnja postala fokus Monsanta 1941. godine. Biološki je nerazgradiv i odgovoran je za većinu ukupnog opasnog otpada u svijetu. Kronična izloženost polistrenu je povezana uz depresiju, glavobolju, umor i slabost.

4. Nuklearno oružje

Razorna i uništavalačka moć nuklearnog oružja je općepoznata stvar, no malo je poznato da je u razvoju prve nuklearne bombe udjela imao i Monsanto. Nakon što je 1936. Monsanto preuzeo Thomas & Hochwalt Laboratories, razvijen je odjel koji je odigrao ključnu ulogu u projektu Manhattan od 1943. do 1945. Cilj ovog projekta je bila proizvodnja prve atomske bombe u Drugom svjetskom ratu.

5. DDT

DDT (dihlor-difenil-trihloretan) je pesticid poznat po svojem insekticidnom djelovanju. Tijekom 2. svjetskog rata, koristio se za borbu protiv tifusa i malarije i među građanstvom i vojskom. Jedan od glavnih proizvođača DDT-a je bio naravno i Monsanto. Zabranjen je 1972. godine, a prepoznat je kao endokrini disruptor, povezan je s dijabetesom te nekim neurološkim poremećajima kao i razvojem raka. Da bi se razgradio, potrebno je više od 15 godina, a ljudska izloženost može biti putem konzumiranja kontaminirane ribe, iz usjeva, samog tla ili podzemnih voda.

6. Dioksini

Dioksini su skupina kemijski srodnih spojeva, a nastaju izgaranjem mnoštva organskih tvari, često i organskih otpadaka prilikom spaljivanja otpada i kao nusprodukt u raznim kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Monsanto ima udjela u trovanju dioksinom od 1945., kada su počeli promicati upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi. Poznati su po sposobnosti akumuliranja u hranidbenom lancu. Visoko su toksični i kancerogeni, a primarno se nalaze u mesu i mliječnim proizvodima obzirom da su integrirani unutar hranidbenog lanca.

7. Agens Orange

Ovaj herbicid je originalno zamišljen kao kemijsko oružje čijim se raspršivanjem uništavalo lišće na drveću čime se sudionike rata u Vijetnamu onemogućilo u skrivanju. Monsanto je bio jedan od dva glavna proizvođača ovog smrtonosnog oružja. Agens Orange je odgovoran za više od 400.000 smrtnih slučajeva i 500.000 slučajeva ljudi s urođenim manama, a od ostalih posljedica pati više od milijun ljudi. Problem ovog herbicida je taj što je kontaminiran dioksinom, a što je Monsanto sigurno znao kada ga je prodao američkoj vladi za uporabu u ratu. Implikacije Agensa Orange se u Vijetnamu još uvijek osjećaju, a formalno čišćenje je započeto tek prije par godina. Važno je i spomenuti da se neke kemikalije pronađene u Agensu Orange još uvijek mogu naći u nekim herbicidima koji se koriste i danas.

8. Gnojiva na bazi nafte

Ova se vrsta gnojiva primjenjuje na tlo ili za biljke kao pomoć u njihovom razvoju. U proizvodnju naftnih gnojiva se Monsanto uključio 1955., nakon kupnje velike rafinerije nafte. Za ova je gnojiva poznato da uništavaju korisne mikroorganizme u tlu što sterilizira tlo, čineći ga u potpunosti ovisnim o vanjskim stimulansima za proizvodnju. Koristi se u gospodarstvima diljem svijeta jer se za njih ističe da poljoprivrednicima daju veći stupanj kontrole nad onime što uzgajaju i na to kako će uspijevati.

9. RoundUp

U ovom je herbicidu aktivni sastojak glifosat, koji je klasificiran kao otrovna tvar klase III, kobna za odraslu osobu u količini od 30 grama, te je u zbornicima biomedicinske literature povezan s više od 20 štetnih učinaka. Najkorišteniji je herbicid širom svijeta. Monsanto je osnovao svoj odjel za poljoprivredne kemikalije čiji je primarni fokus bio RoundUp. Glifosat je povezan s razvojem raka, endokrini je disruptor te utječe na povećanje upalnih crijevnih sindroma, razvoj Crohnove bolesti, alergija na hranu, autizma, endometrioze, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Biljni svijet čini više osjetljiv na bolesti, povećava virulentnost organizama iz tretiranih tla, a imobilizira biljne hranjive tvari i minerale. Potiče razvoj preko 40 raznih biljnih bolesti i gljivičnih oboljenja. Također je toksičan za korisne organizme u tlu i nakuplja se u tlu i podzemnim vodama. Odobren je za proizvodnju i prodaju i dalje se nalazi u širokoj uporabi.

10. Aspartam

Kao i saharin, aspartam je umjetni zaslađivač koji se koristi kao zamjena za šećer. Monsanto se u njegovu proizvodnju uključio 1985., kada su preuzeli primarnu tvrtku odgovornu za proizvodnju aspartama. Danas postoje istraživanja koja aspartam povezuju s oko 100 zdravstvenih problema. Poznato je i da je kancerogen te neurotoksičan, uzokuje i moždane udare, neplodnost, halucinacije, migrene, nesanicu, iscrpljenost, dijareje i depresiju, te da je zapravo nastao kao izlučevina genetski modificirane bakterije E. Coli. Koristi se na široko u pićima i hrani, te suplementima.

11. Goveđi hormon rasta (rBGH)

Razvijen od strane Monsanta, rbGH genetski modificirani hormon se ubrizgava u mliječne krave da bi proizvodile više mlijeka. Osim umjetnog povećanja proizvodnja mlijeka, rbGH u mlijeku također podiže i razine gnoja, ostataka antibiotika i IGF-1 hormona koji ubrzava razvoj raka. IGF-1se prirodno nalazi u majčinom mlijeku, i služi prehrani dojenčeta, no ima štetno djelovanje kod odraslih i ne-dojenčadi, kod kojih ubrzava razvoj raka. Zahvaljujući Monsantovim sponzoriranim studijama i političkom utjecaju, RbGH se još uvijek koristi i danas, a obično se ubrizgava u mliječne krave svaki drugi tjedan. Proizvođači takvog mlijeka se trude da tako dobiveno mlijeko ne bude posebno obilježeno.

12. GMO

Što reći o GMO-u a da već nije rečeno? Monsanto je dobro udario temelje u razvoj genetski modificiranih organizama još od 1990-tih, s inicijativom da se “nahrani svijet”. No ništa od toga, GMO ne samo da ne hrani, nego i šteti svom biljnom, životinjskom i ljudskom svijetu, što dokazuju brojna istraživanja. Treba i napomenuti da istraživanja učinaka GMO na ljude nisu nikada provedena, te da su nedavno objavljeni dokazi koji potvrđuju da DNK fragmenti, koji se unose u ljudski organizam u obrocima od GM hrane, nose cijele gene koji mogu ući u ljudski cirkulacijski sustav putem nepoznatog mehanizma. Studija se temelji na analizi više od 1000 ljudskih uzoraka iz četiri neovisne studije, a u jednom od uzoraka krvi relativna koncentracija biljnog DNA bila je veća od ljudske DNA. Mi zapravo nemamo pojma o tome kakvi mogu biti dugoročni učinci na ljude, i svi smo dio masovnog genetskog eksperimenta tijekom svih ovih godina, koji se nastavlja i dalje.

Jedini koji mogu spriječiti ovu zasigurno najviše monstruoznu kompaniju smo mi sami, šireći istinu i bojkotirajući Monsantove proizvode i poslove u kojima sudjeluju.

Izvori: Collective Evolution, GMO awareness, Wikipedija

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Ulaganjima i digitalizacijom do pomoraca novog doba

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu proslave Dana pomoraca, koji se svake godine tradicionalno obilježava na dan Svetog Nikole, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Opatiji organizira konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na skupu će biti predstavljeni planovi razvoja i važnosti hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe.

Na konferenciji će biti predstavljena vizija razvoja i značenja hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe. Na konferenciji će biti predsjednik Vlade Andrej Plenković, te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cap-pelli.

Razgovarat će o politikama u području pomorstva i unutarnje plovidbe, primjerice o statusu pomoraca i njihovim pravima, konkurentnosti naših luka, izazovima s kojima se suočavaju brodari, zaštiti mora te otvoriti mnoge druge teme, javlja HRT

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako je akcent stavljen na Ministarstvo mora i Ministarstvo turizma i na turističku zajednicu Primorsko-goranske županije. Ministarstvo priprema jedan važan paket zakona – o lučkim kapetanijama, pomorskom dobru i lukama, a i izmjene pomorskog zakona.

Lociramo financijska sredstva i stvaramo novi, bolji financijski okrvir – 850 milijuna kuna osigurano je u proračunu 2018. Za pomorski sektor i sigurnost plovidbe, naglasio je Plenković. Imamo višestoljetnu tradiciju plovidbe i moramo predano radiiti na tome da potencijal pomorskog rasta bude jedan od zamašnjaka ukupnog gospodarskog rasta, poručio je.

Premijer je podsjetio kako se preko 80 posto svjetske robne razmjene odvija morem, plovi preko 90.000 brodova. A gdje je u tome Hrvatska? Mi smo srednjevelika pomorska flota, po broju pomoraca druga smo europska nacija.

Jačanje konkurentnosti pomorskog sketora uključuje aktivnu politiku prema pomorstvu i velike iskorake prema digitalizaciji. Važno je omogućiti dostupnost kvalitetnih financijskih sektora koji bi omogućili novi investicijski zamah. U tome veliku ulogu može odigrati HBOR, a strateški je cilj povećanje flote, privući hrvatske i strane brodare.

Zakonske promjene koje će se odnositi na pomorce iznimno su važne za njihov status. Na dugoročnu konkurentnost utječe naš obrazovni sustav. Ključno je stvoriti infrastrukturne i sve druge pretpostavke za razvoj digitalnog društva, posebno u ovom segmentu, gdje brodovi novog doba trebamo i pomorce novog doba, zaključio je Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković najavio povećanje minimalca i odvojeno plaćanje prekovremenih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HINA/ Damir SENČAR

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je ocijenio da je 2017. bila zasigurno jedna od najizazovnijih godina od hrvatske neovisnosti, s najviše nepredviđenih događaja, te je najavio nastavak provođenja strukturnih reformi jer je smanjenje makroekonomskih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Na gospodarskom skupu u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, premijer Plenković je ocijenio da je 2017. zasigurno jedna od najizazovnijih godina nakon hrvatske neovisnosti, koja je imala najviše nepredviđenih događaja na dnevnom redu, bilo da je riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili međunarodnom planu.

“Vlada je u tom kontekstu imala jedan kontinuirani, stalni cilj, a to je provoditi program, načela za koja smo se zalagali u izbornoj kampanji, pretočen i u program rada Vlade i u nacionalni program reformi i poduzetnici su u tome kontekstu bili visoko na rangu naših aktivnosti i na rangu naših prioriteta”, izjavio je Plenković.

Podsjetio je da je provedena porezna reforma, koja je rasteretila poduzetnike i dovela do njihovih boljih prihoda, a rasterećenjem građana povećana je njihova potrošnja, a sve to u konačnici vidi se u hrvatskom gospodarskom rastu.

“Jasno je da su procjene ne samo naše, nego DZS-a, međunarodnih institucija takve da će gospodarski rast sigurno biti preko tri posto u ovoj godini, što nas ohrabruje u pogledu rezultata”, ocijenio je Plenković.

Podsjetio je i na rezultate fiskalne konsolidacije, pri čemu je istaknuo da proračun već drugu godinu zaredom bilježi primarni suficit, i to na najvišoj razini među članicama EU-a.

Pojasnio je da to znači da se država ne zadužuje za plaćanje kamata nego ih podmiruje iz vlastitog prihoda, zbog čega se smanjuje udio javnog duga u BDP-u već drugu godinu zaredom i to dvostruko brže nego u brojnim drugim članicama EU.

Kazao je da Vlada želi i dalje jačati fiskalnu situaciju, smanjivati javni dug, pa bi tako već u idućoj godini javni dug trebao pasti ispod 80 posto BDP-a, a 2020. i u idućim godinama Hrvatska polako ide prema postotku koji je ključan za kriterije iz Maastrichta, te bi tako ispunila uvjete u postupku pripreme za uvođenje eura.

Kazao je i da su u proračunu za iduću godinu sadržane i mjere usmjerene oporavku demografske situacije u društvu.

“Ključno za uspjeh našega zajedničkog šireg društvenog djelovanja je nastavak strukturnih reformi”, istaknuo je Plenković, kazavši da su one sadržane u Nacionalnom programu reformi.

“Vlada je imala prošlog tjedna jednu internu sjednicu, na kojoj smo vrlo temeljito prošli sve aktivnosti ne samo usmjerene na bolju apsorpciju EU fondova, nego i na provođenje strukturnih reformi i u zdravstvu, i u mirovinskom sustavu, pravosuđu, javnoj upravi, u obrazovanju. Mislim da s angažiranom provedbom Nacionalnog programa reformi, koji se prati u okviru Europskog semestra, gdje postoje posebne preporuke EK za svaku zemlju, moramo ići ka smanjenju makroekonomskih neravnoteža”, rekao je Plenković.

Naveo je da je smanjenje tih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Osvrnuvši se, između ostaloga, na donošenje zakona o izvanrednoj upravi u Agrokoru, Plenković je kazao kako smatra da se na taj način spriječile sve moguće negativne posljedice za hrvatskog gospodarstvo, brojne dobavljače, poduzetnike, mala poljoprivredna gospodarstva, jedan potres koji bi ekonomiju učinio fragilnijom i slabijom nego što je to ona danas kada su spriječeni svi ti procesi, sačuvana radna mjesta i osigurana uspješna turistička sezona.

“Time smo spriječili ono što većina promatrača u biti niti ne percipira. Kad se nešto ni ne dogodi, onda je naša optika na takve procese bitno drukčija, gotovo u nekim segmentima i lakonska. I stoga želim podsjetiti da je to bio jedan od važnih događaja, koji, po meni, treba imati pravi učinak preobrazbe oko načina poslovanja u Hrvatskoj, oko plaćanja, smanjivanja ovnisnosti i na određeni način ozdravljenje načina funkcioniranja hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Najavljene izmjene zakona o minimalnoj plaći

Što se tiče daljnjeg rada Vlade, rekao je kako je dogovoren paket mjera koji bi povećao minimalnu plaću, uz kompenzacijske mjere prema poslodavcima.

“Na taj način pokazujemo da smo senzibilizirani za određene industrije, osobito tekstilnu, drvu i metaluršku”, rekao je Plenković.

Dodao je i kako će biti promijenjen Zakon o minimalnoj plaći tako da se prekovremeni rad ne računa u tu plaću, nego povrh, što bi bio zakonski mehanizam koji bi spriječio zloporabu toga instituta.

U pogledu, kako je rekao, vrlo jasnog trenda nedostatka radne snage u pojedinim sektorima, najavio je povećanje kvota za uvoz radnika u 2018. godini.

Uz postojećih 9.000 dozvola najavio je dodatne 22.000, pa bi na godinu ukupno bila 31.000. Time bi se po njegovim riječima posebno pomoglo građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i brodogradnji.

Najavio je i dodatne mjere za one koji zapošljavaju jako puno zaposlenika u sezoni, pa tako, kako je rekao, neće biti poreza na troškove smještaja i prehrane. To bi, po njegovim riječima, poduzetnicima trebalo smanjiti troškove i omogućiti zapošljavaju više ljudi, a radnicima povećati prihode.

“Vlada će nastaviti s reformama i čvrsto se držati smjera koji je zacrtala prošle godine – voditi računa o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ispunjavanju kriterija u srednjem roku za preuzimanje eura i ići za tim da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti ovim tempom, a po mogućnosti, s ovakvim mjerama koje će olakšati poslovanje, da poslovni rezultati budu vidljiviji, a uzlet što rašireniji”, rekao je Plenković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari