Pratite nas

Iz Svijeta

Moon će dočekati Kima na crti razgraničenja

Objavljeno

na

Foto: EPA

Južnokorejski predsjednik Moon Jae-in dočekat će u petak na granici između dviju država sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una, koji će prijeći crtu razgraničenja kako bi ušao u Južnu Koreju radi prvog summita između dviju strana u više od deset godina, priopćio je Seul u četvrtak

Moon će simbolično dočekati gosta na samoj granici dviju Koreja u demilitariziranoj zoni u 2,30 sati po srednjoeuropskom vremenu, rekao je predstojnik ureda južnokorejskog predsjednika Im Jong-seok.

Kad Kim prijeđe crtu vojnog razgraničenja bit će prvi sjevernokorejski čelnik koji će stupiti na južnokorejsko tlo nakon završetka Korejskog rata prije 65 godina.

U Kimovu čast će se postrojiti počasna garda i svečanost dobrodošlice bit će upriličena na trgu u Panmunjomu, selu na granici gdje će se održati summit i gdje je 1953. potpisano primirje. Dvojica čelnika pješice će se uputiti prema Kući mira u Panmunjomu gdje će se održati službeni razgovori.

Prije jutarnjeg sastanka, koji je predviđen za 3,30 sati po srednjoeuropskom vremenu, sjevernokorejski čelnik će se upisati u Zlatnu knjigu, dodaje Im.

Dvojica čelnika odvojeno će ručati nakon završetka prvog dijela razgovora, a prije popodnevne sjednice u Kući mira Kim i Moon će zasaditi drvo na crti razgraničenja kao simbol “mira i napretka”.

Nakon potpisivanja dogovora očekuje se zajedničko priopćenje, navodi isti izvor.

Nakon završetka summita priredit će se svečana večera s oproštajnom ceremonijom nakon čega se Kim Jong Un vraća u Sjevernu Koreju.

U sjevernokorejskom izaslanstvu, koje će pratiti Kima, bit će devet dužnosnika, među kojima sestra sjevernokorejskog čelnika Kim Yo Jong, njegova bliska savjetnica koja ga je zastupala na Zimskim olimpijskim igrama, dodaje Im.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nestao čileanski vojni zrakoplov s 38 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Čileansko zrakoplovstvo objavilo je u ponedjeljak da je izgubilo radio vezu s vojnim zrakoplovom C 130 u kojemu je bilo 38 osoba, a koji je poletio iz Punta Arenasa na jugu zemlje prema bazi na Antarktici.

– Zrakoplov C130 Hercules poletio je u 16.55 (20.55 po srednjoeuropskom vremenu) iz grada Punta Arenasa, prema antarktičkoj bazi Predsjednik Eduardo Frei – priopćila je čileanska vojska.

Kontakt sa zrakoplovom izgubljen je oko jedan sat nakon polijetanja.

U zrakoplovu se nalazilo ukupno “38 osoba, od kojih 17 članova posade i 21 putnik”.

Prema istom izvoru, oglašena je uzbuna i pokrenuta operacija spašavanja u kojoj sudjeluju zrakoplovi i brodovi čileanske mornarice.

Zrakoplov koji je poletio iz baze Chabunco u Punta Arenasu (više od 3000 km južno od glavnoga grada Santiaga) obavljao je logističke zadaće. Prevozio je osoblje koje je trebalo pregledati plutajući naftovod kojim se opskrbljuje antarktička baza. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari