Pratite nas

Pregled

MORH: Prvi helikopter Mi-171Sh stigao s remonta u ZTC

Objavljeno

na

Foto: MORH / T. Brandt

Prvi remontirani helikopter Mi-171 Sh Hrvatskog ratnog zrakoplovstva službeno je u petak zaprimljen u tvrtku ZTC d.d., koja je nositelj remonta ovih helikoptera, priopćilo je Ministarstvo obrane (MORH).

Riječ je o prvom od ukupno deset helikoptera na kojima se provode radovi remonta. Prvi remontirani helikopter će biti predan Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Helikopter je, ističe MORH, zadovoljio sve potrebne parametre i uspješno su odrađeni probni letovi.

Inozemni partner ZTC-a d.d. u provedbi predmetnog remonta je ruska tvrtka „Russian Helicopters“ (AO „Vertoljoti Rosiji“) iz Ruske Federacije sa svojom tehničkom podrškom.

Službenom prijemu helikoptera u ZTC-u prisustvovao je državni tajnik MORH-a Zdravko Jakop, zapovjednik HRZ-a brigadni general Mato Mikić i voditelj Samostalne službe za vojni zračni promet brigadir Saša Crnec uz izaslanstvo ZTC-a predvođeno predsjednikom Uprave Ivicom Grebenarom i izaslanstvo Veleposlanstva Ruske Federacije predvođeno veleposlanikom Anvarom Sarvarovičem Azimovim te predstavnike ruske tvrtke koja sudjeluje u remontu „Vertoljoti Rossiji“ na čelu sa zamjenikom generalnog direktora Valerijem Igorevičem Čečikovim.
Realizacija radova remonta odvija se prema ugovorenoj dinamici, a završetak remonta svih helikoptera planiran je kroz 2019. godinu.

Helikopteri Mi-171 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, uz zadaće iz područja vojne namjene, namijenjeni su i za pomoći civilnom stanovništvu, medicinska zračna prevoženja i evakuaciju, potragu i spašavanje te za druge namjene poput gašenja požara i nošenja podvjesnog tereta i sl.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Ministar Božinović: Hrvatska je veliki američki saveznik

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska energično napreduje prema ispunjenju svih kriterija za ukidanju viza za Sjedinjene Američke Države, izjavio je potpredsjednik Vade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je ovoga tjedna u posjetu Washingtonu.

“Naravno da me, kao i sve nas u Hrvatskoj, raduje informacija američke strane da smo u ovom razdoblju uspjeli smanjiti broj odbijenih viza koji više nije 5,9 već 4,02 posto. Time smo se značajno približili prihvatljivoj, odnosno uvjetovanoj stopi za ukidanje viza od ispod tri posto”, kazao je Božinović u razgovoru za Hinu.

Na ukidanju viza Hrvatska radi nepune dvije godine

Podsjetio je na primjer Poljske koja je godinama ulagala velike napore za ukidanje viza i ispunila svoj cilj. Istovremeno, dodao je, Hrvatska se tim pitanjem sustavno bavi nepune dvije godine.

“Mi smo od mog posjeta početkom 2018. u ovih nepune dvije godine ostvarili veliki napredak. Odgovorili smo na upitnik od 236 pitanja, a detaljne odgovore američkoj strane dostavili u svibnju ove godine. Američka strana je na to odgovorila preporukama koje uključuju dovršetak implementacije Sporazuma o prevenciji borbe protiv ozbiljnih kaznenih djela koji smo također zaključili tijekom posjeta 2018.”, ustvrdio je Božinović.

Istaknuo je kako je konačni cilj povezati američke baze s našom bazom otisaka prstiju, a Hrvatska je do sada već postigla tehničko rješenje za razmjenu podataka o registarskim pločicama vozila i razmjeni DNA podataka, a do kraja siječnja će biti omogućena i razmjena otisaka prstiju.

“Implementirali smo i sporazum s američkim Centrom za nadzor terorista, također potpisan 2018. Provodimo i nacionalni sustav razmjene podataka o avioputnicima i do sad smo se u MUP-u povezali s 11 zračnih prijevoznika, uključujući Croatia Airlines, a trenutno dogovaramo isto s Lufthansom, KLM-om, Austrian Airlinesom i Air Franceom”, rekao je ministar.

Provodi se niz sporazuma, novi uskoro u proceduri

Dodao je da će Hrvatska vrlo skoro zaključiti Sporazum o pratiteljima leta tzv. Air Marshalls agreement. “Takav sporazum dosad nismo imali jer nije postojala izravna zrakoplovna linija sa SAD-om. S obzirom da je ove sezone uspostavljena linija od Philadelphije do Dubrovnika, što će se vjerojatno nastaviti i sljedeće godine, moramo i to pitanje bilateralno regulirati”.

Podsjetio je da će ukidanju viznog programa pridonijeti i sporazumi o izručenju i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima koje je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potpisao u utorak uoči sastanka ministara unutarnjih poslova i pravosuđa SAD-a i Europske unije na kojem je pozdravljen ulazak Poljske u bezvizni režim, a na tom su putu pohvaljeni i hrvatski napori.

“Temeljem razgovora koje sam imao s ministrom domovinske sigurnosti, ali i još jednom rundom razgovora sa ekspertima iz dva ministarstva – domovinske sigurnosti i vanjskih poslova, mogu s punim uvjerenjem reći da energično napredujemo prema ispunjavanju svih kriterija, uključujući smanjenje stope odbijenih viza”, zaključio je Božinović.

Suradnja s akademijama FBI-a i DEA-e

Osim sudjelovanja na ministarskoj konferenciji i sastanka s ministrom domovinske sigurnosti Chadom Wolfom Božinović je, s MUP-ovim izaslanstvom u četvrtak posjetio i FBI akademiju u Quanticu i učilište Agencije za suzbijanje kriminaliteta droga DEA.

S ravnateljem te institucije Michaelom Barbutijem Božinović je razgovarao o nizu uspješnih zajedničkih operativnih akcija. Među njima se posebno ističu velike zaplijene narkotika – Nana, Nexus i Familia, a sličnih će akcija, kako je najavljeno, biti i ubuduće.

Na FBI akademiji MUP-ovo je izaslanstvo, uz američke domaćine dočekao i Dejan Dretar, hrvatski kriminalistički policajac koji u Quanticu polazi tzv. leadership program namijenjen visoko rangiranim policijskim rukovoditeljima u partnerskim zemljama.

Posljednjeg dana posjeta Washingtonu Božinović će se u petak sastati i s predstavnicima vodećih američkih tvrtki iz vojno-sigurnosne industrije ACEBA s kojima je nedavno u Zagrebu razmotrio mogućnosti suradnje na zajedničkim projektima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Grlić Radman: Prijateljstvo između Mađarske i Hrvatske primjer je za cijelu Europu, ali i svijet

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Prijateljstvo između Mađarske i Hrvatske primjer je za cijelu Europu, ali i svijet, rekao je u petak ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman tijekom svog dvodnevnog posjeta čiji je cilj bio dodatno ojačati međusobnu suradnju dviju zemalja.

“Naši odnosu su uvijek bili dobri i ostat će takvi. Mi smo susjedi koji smo dijelili sudbinu zajedničkog života više od 800 godina. Ako smo 800 godina bili zajedno bez crnih stranica u našim povijesnim udžbenicima, onda će tako biti zanavijeke!”, poručio je hrvatski ministar, nekoć veleposlanik u Mađarskoj, na konferenciji za medije s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Szijjartom.

Hrvatski ministar istaknuo je da je hrvatsko-mađarsko prijateljstvo primjer za Europu i svijet, dan nakon što je poslije 15. sjednice Međuvladinog mješovitog odbora za provedbu Sporazuma između Hrvatske i Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Hrvatskoj i hrvatske u Mađarskoj naglasio kako su dvije države “najbolji europski primjer dobre suradnje”.

Szijjarto je na konferenciji podsjetio kako je Grlić Radman kao veleposlanik bio čest gost njegovog ministarstva, no ne uvijek u pozitivnom kontekstu, podsjetivši na trzavice između dviju država iz 2015.

Tada je napete odnose s Budimpeštom imala vlada Zorana Milanovića, a Szijjarto je u petak naglasio kako je od tada “sustav suradnje krenuo u dobrom smjeru”.

Suradnja je pojačana Sporazumom o diplomatskoj obuci i razmjena informacija i dokumenata koji su dva ministra potpisala na početku konferencije. Dogovoreno je i da će iduća godina biti godina Zrinskih te da će se donijeti odluka o određivanju dana prijateljstva između dva naroda.

Mađarska strana predložila je i otvaranje novih graničnih prijelaza.

“Nama je smiješno da između nas postoji samo sedam graničnih prijelaza. Predložili smo da otvorimo još tri”, otkrio je Szijjarto.

Predsjedanje Vijećem

Dvojica ministara u mađarskom su ministarstvu razgovarali  o nadolazećem hrvatskom predsjedanju Vijećem Europske unije. Szijjarto je na početku susreta dvaju izaslanstava istaknuo kako Grlića Radmana danas ne primaju kao ministra druge države, nego one koja će predsjedati Europom.

“Danas ste vi ovdje šef”, rekao je Mađar, “kao i u onoj zgradi preko puta”, govoreći o Dunavskoj komisiji čijom je sjednicom ranije u petak predsjedao Grlić Radman.

Hrvatski ministar predstavio je prioritete predsjedanja. Naglasio je kako Hrvatska i Mađarska dijele stavove po mnogim pitanjima, primjerice o europskom višegodišnjem proračunu koji bi se trebao što prije donijeti.

Mađarska i Hrvatska protive se predloženom smanjenju sredstava za kohezijsku i zajedničku poljoprivrednu politiku u tom europskom proračunu, naglašeno je.

Grlić Radman je istaknuo i kako Zagreb i Budimpešta “dijele isto stajalište oko migracijske politike”, kao i oko pitanja proširenja koje je u interesu obje države.

Szijjarto je rekao kako bi integracija zapadnog Balkana ojačala gospodarstvo Europske unije, povećala broj stanovnika, što je dobro jer “što nas je više to smo snažniji”, te bi se povećala sigurnost granica.

U tom kontekstu ministri su razgovarali i o sastanku na vrhu između članica EU-a i zapadnobalkanskih država koji će se u svibnju održati u Zagrebu.

“Jako mi je drago da ću imati partnera u povjereniku za susjedstvo. S njim sam se susreo već više puta”, kazao je Grlić Radman o Mađaru Laszlu Trocsanyiju koji je postao povjerenik za proširenje i politiku susjedstva nove Europske komisije.

Energetika

Szijjarto je na konferenciji govorio i o mađarskom prijedlogu integracije tržišta energenata dviju država kako bi se postigla niža nabavna cijena plina.

Otkrio je kako mu je ta mogućnost potvrđena u Kataru i kako je ta bliskoistočna država spremna već 2021. dostavljati svoj energent.

Naglasio je i kako će idući mjesec započeti pregovori o mađarskoj kupovini udjela u LNG terminalu na Krku. Budimpešta je ranije ove godine otkrila kako tamo želi preuzeti 25 posto.

Istaknuo je da je to pitanje odvojeno od pitanja hrvatskog otkupa INA-e od MOL-a, pa je dodao da će ta mađarska naftna tvrtka pomoći u renovaciji riječke rafinerije.

“Samo bih spomenuo da je to višestruko veća vrijednost od LNG terminala”.

Dvodnevni posjet

Grlić Radman se nakon mađarskog ministarstva uputio u Hrvatsku osnovnu školu i gimnaziju u Budimpešti. Dan ranije na Nacionalnom sveučilištu javne uprave “Ludovika” održao je predavanje za predstavnike diplomatskog zbora, akademske zajednice i širu javnost, predstavivši nadolazeće hrvatsko predsjedanje.

U petak je u svojstvu predsjednika vodio 93. sjednicu Dunavske komisije, organizacije koja okuplja 11 država članica te je utemeljena 1948. u Beogradu.

Uloga Komisije je osiguravanje i integrirani razvoj slobodne plovidbe drugom najdužom rijekom u Europi, a članice su Njemačka, Austrija, Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Moldavija, Rumunjska, Rusija, Srbija, Slovačka i Ukrajina. Grlić Radman je predsjednik organizacije od 2017., a mandat traje tri godine. (Hina)

 

Andrej Plenković: Europa Hrvatskoj donosi plus, a ne minus

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari