Pratite nas

Vijesti

Moskva u kvadratićima, ni pljusak nije zaustavio hrvatsku pjesmu

Objavljeno

na

Odbrojavaju se posljednji sati do početka nogometnog spektakla na Lužnikiju, polufinala Svjetskog prvenstva između Hrvatske i Engleske.

I za jedne i za druge bit će to prvo polufinale nakon niza godina čekanja. Vatreni su posljednji i jedini put u polufinalu World Cupa bili 1998. u Francuskoj, a Englezi 1990. u Italiji. Obje ekipe su tada poražene, no ovoga puta jedni će ući u finale.

Hrvatska se u Francuskoj uspjela oporaviti i osvojiti broncu, dok je Gordi Albion poražen i u susretu za treće mjesto.

Stoga niti ne čudi što u obje zemlje vlada ‘nogometna ludnica’, a dio te atmosfere hrvatski i engleski navijači su prenijeli na ulice Moskve. ‘Vatrene’ trupe za sada pobjeđuju.

Moskovski Crveni trg je prepun crveno-bijelih kvadratića, dok su Englezi po svom običaju napravili svoje navijačke baze u pojedinim kafićima i restoranima gdje se zabavljaju uz pjesmu i alkoholna pića.

Atmosfera je sjajna, bez ikakvih napetosti između navijača, čak je skupina hrvatskih i engleskih navijača odigrala nogomet na Crvenom trgu. Za svaki slučaj ruska policija budno prati sve što se događa.

U Moskvu je stigla i najveća hrvatska navijačka zastava. Bila je na svim našim utakmicama u Rusiji, od Kalinjingrada, Nižnji Novgoroda, Rostova na Donu i Sočija, a sada su dečki iz Crikvenice i Bribira došli i u glavni ruski grad.

Plan je bio zastavu koja je, kada je cijela 96 metara, no u Moskvu je stigao dio dugačak 60-tak metara, razviti na Crvenom trgu, no ruska policija to nije dozvolila, kazali su nam. Cijeli trg je okružen rendgenima i na njega se može ući tek nakon detaljne provjere i nije dozvoljeno unošenje nikakvih velikih predmeta.

Rezervni plan bio je razviti zastavu na Manežnaja trgu, koji se nalazi pored Crvenog trga. No, policija je i to zabranila kazavši navijačima da zastavu mogu razviti u obližnjem parku. Ipak, nakon pregovora ruski ‘plavci’ su popustili i hrvatski navijači su dobili 15 minuta za razviti zastavu.

To se proteglo na skoro sat vremena ‘ludovanja, a slavlje i pjesmu naših navijača nije pokvario ni pljusak. Navijači su se sklonili ispod zastave i nastavili s pjesmom.

Ovo je ludo, idemo u finale. Englezi nemaju šanse, kazala je ekipa iz Posušja. Slavlju naših navijača priključili su se i Rusi, držali su zastavu, mahali s njom i skakali.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

DUNAVE PLAVI

Objavljeno

na

Objavio

Dunave tihi, Dunave plavi
Dunave robusni, Dunave hladni
Dunave mutni, Dunave silni
Dunave prastari, Dunave mladi

U tebi moje djetinjstvo spava
U valovima što se pjene
I krošnjama starih zelenih vrba
Što bacaju duge nemirne sjene

I brodove pamtim, te bijele lađe
Što valjaju se izdaleka
Na palubi nekoj od njih možda
Još uvijek netko na mene čeka

Zalasci sunca na obali tvojoj
I dah ledeni sjeverca što puše
Dio su mene i sjećanja mojih
I tiha patnja u dnu moje duše

I rat je bio, sjećam se i toga
Kad ubijali su dušu mome gradu
Neljudi, izrodi, barbari, hijene
Što samo za mržnju i zločinstva znadu

Ti si tad Dunave svjedokom bio
Kako je patio narod moj
Rane si njegove vidao nježno
Suzama svojim u golgoti toj

Već dugo me nema, kao da se bojim
Susreta toga u smiraj dana
Još uvijek bježim, od tebe se skrivam
Od sjećanja svojih i starih rana

Dunave plavi, Dunave silni
Vrijeme prolazi, al’ znam da si isti
Da su ti obzorja još uvijek bistra
A valovi hladni kao biser čisti

Kažu mi ljudi da si onaj stari
Da još uvijek plove lađe tvojim tokom
I da su zore iznad tvojih voda
Vedre i plave gdje god kreneš okom

Da nebo još uvijek u tebi se gleda
I sunce žarko da ti se još smije
A vrbe snene i ade pospane
Mirišu zamamno baš kao i prije

Jednoga dana, kada smognem snage
Doći ću ti rano, još prije svanuća
I skupa ćemo dočekati zoru
I sunce što se penje povrh pruća

Pričat ću ti dugo o svome životu
Što osta negdje iza mojih leđa
Ja umoran i star, duge kose sijede
Oronula lica i nabranih vjeđa

I saslušaj me kao otac sina
Primi me nježno u zagrljaj svoj
Sakrij me u njedra moj Dunave plavi
Da mir pronađem u dubini toj

Zlatko Pinter
studeni 2018.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari