Pratite nas

Iz Svijeta

Moskva uključuje ‘superoružje’ u START i ne odustaje od plinovoda

Objavljeno

na

Foto: Reuters

Moskva je spremna uvrstiti superoružje u sporazum o kontroli naoružanja START s Washingtonom, rekao je ruski šef diplomacije u nedjelju i poručio da će plinovodi Sjeverni tok 2 i Turski tok biti pušteni u pogon bez obzira na planirane američke sankcije Rusiji.

Sergej Lavrov je na ruskoj državnoj televiziji otkrio da je američki predsjednik Donald Trump poslao kratko pismo ruskome kolegi Vladimiru Putinu o Sporazumu o nuklearnom naoružanju (INF).

“Američki predsjednik Donald Trump poslao je kratko pismo u kojemu navodi da su spremni nastaviti tražiti rješenja za nadilaženje problema u našim odnosima”, rekao je Lavrov na ruskoj državnoj televiziji, a objavila novinska agencija Interfax.

Pismo je poslano kao odgovor na Putinovu ponudu proglašenja moratorija na razvoj projektila koji su zabranjeni INF-om, rekao je Lavrov.

SAD se formalno povukao iz INF-a u kolovozu ove godine nakon što je optužio Moskvu da krši sporazum i da je već razvila zabranjeni projektil. Kremlj je odbacio optužbe.

Lavrov je dodao da je Rusija spremna uvrstiti projektil Sarmat i hipersonični projektil Avangard u sporazum START o smanjenju strateških nuklearnih arsenala.

Rusija je također spremna demonstrirati projektil Sarmat SAD-u, rekao je Lavrov.

Novi START sporazum, potpisan 2010., ograničava broj strateških nuklearnih glava koje Washington i Moskva smiju imati. Aktualni sporazum istječe u veljači 2021.

Američki predsjednik u petak je potpisao prijedlog zakona o godišnjoj obrambenoj potrošnji koji sadrži sankcije za tvrtke koje polažu cijevi za plinovod Sjeverni tok 2 kojim se nastoji udvostručiti zalihe plina prema Njemačkoj.

Sjeverni tok bit će završen unatoč američkim sankcijama, rekao je Lavrov za javnu televiziju Pervy Kanal. “Uvjeren sam da će Sjeverni tok 2 i Turski tok postojati. Turski tok bit će lansiran doslovce za 2 do 3 tjedna”, rekao je.

Trump je u petak potpisao prijedlog zakona o godišnjoj obrambenoj potrošnji u koji su uključene sankcije za Sjeverni tok 2.

Te sankcije osudio je Berlin, glavni korisnik Sjevernog toka 2, kao i Europska unija koja u američkim sankcijama vidi “upletanje” u europska pitanja. “Europljani razumiju vlastite ekonomske interese” i “vlastitu dugoročnu energetsku sigurnost”, rekao je nadalje Lavrov.

“Oni su poniženi. Ali su čuli riječi, napose iz Berlina, koje pokazuju da su Europljani očuvali samopoštovanje”, rekao je Lavorv.

Njemačka “vlada odbacuje te sankcije. One pogađaju njemačke i europske tvrtke i predstavljaju miješanje u naše unutarnje poslove”, kazala je Urlike Demmer, glasnogovornica kancelarke Angele Merkel.

“Europska unija se načelno protivi uvođenju sankcija europskim kompanijama koje se bave legalnim aktivnostima”, priopćio je Bruxelles.

Sjeverni tok 2 je, uz Baltički tok, drugi baltički plinovod koji bi trebao dovoditi plin iz Rusije direktno u Njemačku preko Baltičkog mora, zaobilazeći Ukrajinu i Poljsku. Iza njega stoji ruski državni koncern Gazprom i u taj projekt je uključeno pet europskih energetskih tvrtki: njemački Uniper i Wintershall, austrijski OMV, nizozemsko-britanski Royal Dutch Shell i francuski Engie. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Slovenska vlada planira postavljanje dodatne ograde prema Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Slovenska vlada potvrdila je da do kraja godine planira postaviti dodatnih 40 kilometara “protumigrantske” ograde na svojoj južnoj granici s Hrvatskom, ali zbog tajnosti postupka ne otkriva na kojim mjestima i kojom dinamikom, piše u utorak ljubljansko “Delo”.

“Policija zbog zapriječavanja ilegalnih prijelaza i usmjeravanja tih migracija postavlja privremene granične zapreke u skladu sa zaključcima vlade koji se vode u tajnosti jer je riječ o važnim operativnim podacima”, naveo je za “Delo” slovenski MUP, dodavši da bi otkrivanje podataka “štetilo djelovanju organa”.

Nije međutim tajan podatak da je vlada odredila plan po kojemu će se uz sadašnjih 196 kilometara ograde prema granici s Hrvatskom, od čega je 116 kilometara ograde sa žilet-žicom i 80 kilometara panelne ograde, do kraja godine postaviti još 40 kilometara panelne ograde s tzv. “V nadgradnjom”, piše vodeći slovenski list.

U vladi premijera Janeza Janše, međutim, navode da nije riječ o novoj javnoj nabavi za dodatnu ogradu, nego ispunjavanju ugovora koji je s jednom kompanijom iz Srbije potpisala prijašnja vlada Marjana Šareca u kolovozu prošle godine.

Da se planira nastavak postavljanja ograde prema Hrvatskoj potvrdio je već prilikom svog predstavljanja u parlamentu pred imenovanje nove vlade novi ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, tumačeći to potrebom da se Slovenija zaštiti potencijalnim ilegalnim migrantima, osobito iz BiH, gdje je više tisuća migranata koncentrirano u neadekvatnim centrima, a ne zna se jesu li možda zaraženi koronavirusom.

Hojs je kao nužnu mjeru predlagao da se, zbog situacije s epidemijom koronavirusa u Sloveniji, dio granične policije prema Hrvatskoj zamijeni vojskom, što je parlament privremeno blokirao jer ministar nije dobio za to potrebnu dvotrećinsku većinu.

Kako pišu slovenski mediji, vlade od te zamisli nije odustala i na njoj će inzistirati pa razmišlja i o ideji provizornog proglašenja izvanrednog stanja, u kojem slučaju privola parlamenta ne bi bila potrebna.

Kako navodi ljubljansko “Delo”, u prva tri mjeseca ove godine u Sloveniju je ilegalno ušlo oko 1800 migranata, ali je velika većina vraćena u okviru readmisije na hrvatsku stranu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Svijetu nedostaje šest milijuna medicinskih sestara

Objavljeno

na

Objavio

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je u utorakda u svijetu, koji je trenutno zahvaćen pandemijom novog koronavirusa, nedostaje gotovo šest milijuna medicinskih sestara.

UN-ova agencija je zajedno s udruženjima “Nursing Now” i “International Council of Nurses” (ICN) u izvješću istaknula ključnu ulogu medicinskih sestara koje čine polovicu medicinskog osoblja u svijetu.

“Medicinske sestru su kičma svakog zdravstvenog sustava”, kazao je predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus, podsjetivši da su i sada na prvoj crti bojišnice u borbi protiv covida-19.

Po izvješću WHO-a, medicenskih sestara u svijetu je nešto ispod 28 milijuna, a u pet godina je njihov broj do 2018. narastao za 4,7 milijuna.

“Ali, to je još uvijek 5,9 milijuna manje od potrebnog broja”, stoji u izvješću.

Najviše sestara nedostaje u siromašnijim zemljama Afrike, jugoistočne Azije, Bliskog istoka i u dijelovima Južne Amerike.

Šef ICN-a ističe da nedostatak dovoljnog broja medicinskih sestara pridonosi porastu stopa zaraze, medicinskim pogreškama i porastu stope smrtnosti.

Također upozorava da taj problem rezultira isrcpljivanjem medicinskih sestara koje rade.

Predsjednica udruženja “Nursing Now” Mary Watkins pozvala je na sveobuhvatnije testiranje zdravstvenih radnika u aktualnoj situaciji s koronavirusom.

Tvrdi da veliki broj zdravstvenog osoblja ne ide na posao jer se boje da su zaraženi, a to ne mogu dokazati.

U Italiji su od covida-19 preminule 23 medicinske sestre, devet posto medicinskog osoblja je zaraženo, dok iz Španjolske stižu vijesti da je koronom zaraženo do 14 posto zdravstvenih radnika.

Izvješće također navodi da bogate zemlje ne školuju dovoljan broj medicinskih sestara te ne mogu zadovoljiti svoje potrebe pa ih uvoze. To, kako je rečeno, samo pojačava zdravstvenu krizu u siromašnim zemljama.

Catton ističe da “80 posto sestara u svijetu brine o 50 posto svjetskog stanovništva”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari