Pratite nas

Politika

Most: U ponoć stječe rok za sazivanje izvanredne saborske sjednice o povjerenju Kujundžiću

Objavljeno

na

Foto; Hina

Predsjednik Mosta Božo Petrov upozorio je u srijedu kako u ponoć istječe 30-dnevni rok u kojem je Sabor trebao raspraviti i donijeti odluku o zahtjevu za opoziv ministra zdravstva Milana Kujundžića i ustvrdio kako su saborska većina i Vlada odlučili zanemariti ustavne rokove i prekršiti Ustav.

Dok vladajući odbijaju raspravu o stanju u javnom zdravstvu ono je svakim danom gore, je sustav nije reformiran, grca u dugovima koji se mjere u milijardama, kvalitetni liječnici i medicinsko osoblje odlazi iz Hrvatske. U isto vrijeme ministar Kujundžić im odbija isplatiti naknadu za kvalitetno odrađen rad, ustvrdio je Petrov na konferenciji za novinare.

Vladajućima nije stalo do rasprave, smatraju da još ima vremena, a sustav je u kolapsu, upozorio je.

Zastupnik Robert Podolnjak rekao je da je istekom ustavnog roka od 30 dana za raspravu i glasovanju o povjerenju ministru Kujundžiću nametnuta ustavna interpretacija da Hrvatski sabor kad nije redovito zasjedanje, radi samo kada odgovara volji vladajuće većine, radi imenovanja ministara ili da mogu biti sjednice radnih tijela.

Bez obzira što imamo jasan ustavni rok od 30 dana koji propisuje da se rasprava o povjerenju Vladi, premijeru ili pojedinom ministru mora održati u roku do 30 dana, danas je ta odredba mrtvo slovo na ustavnom papiru, ustvrdio je Podolnjak.

Dodao je kako posebno žalosti nonšalantnost Ustavnog suda koji je podnesak oporbenih zastupnika i svih oporbenih članova Odbora za Ustav kao i mišljenja većine profesora ustavnog prava zanemario i smatra ih toliko nebitnim da bi u tome pitanju dao mišljenje.

Danas uz prešutnu suglasnost Ustavnog suda imamo interpretaciju vladajućih da je Vlada samo povremeno odgovorna Saboru kada on redovito zasjeda, a time je, smatramo, bitno narušeno načelo odgovornosti vlade Hrvatskom saboru, rekao je Podolnjak.

Zastupnica Ines Strenja je ustvrdila da je ministar Kujundžić propustio započeti sustavnu zdravstvenu reformu i financijsku konsolidaciju, te osnažiti sustav primarne zdravstvene zaštite. Nije preustrojio bolnički sustav i nije osigurao da ljudski resurs kao najvrjedniji dio sustava bude primjereno plaćen, rekla je.

Liječnik specijalist bi u Hrvatskoj trebao imati plaću minimalno 2000 eura, kao i saborski zastupnik, tvrdi Strenja.

Upozorila je kako je iz Hrvatske do sada već otišlo oko 12.000 medicinskih sestara ne računajući ovu godinu, dodavši kako ih ni povećanje plaće od 200-tinjak kuna od toga neće odvratiti.

Stoga bi ministar Kujundžić trebao podnijeti ostavku, smatra Strenja. Dodala je kako podržavaju sindikate u njihovim zahtjevima, jer zdravstvo ne može čekati još godinu dana nesposobnog vladanja, nove izbore i novog ministra da bi se u zdravstvu nešto pokrenulo.

Upitan za komentar izjave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da je od hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović zatražio da više ne koristi termin velikosrpske agresije, Petrov je odgovorio da ako to nije bila velikosrpska agresija, a nije bio ni građanski rat, da mu netko objasni što je onda to zapravo bilo te dodao kako osobno nikad ne bi na to pristao.

Odgovarajući na pitanje kada će most odlučiti o svom predsjedničkom kandidatu, Petrov je najavio kako će to biti u rujnu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Propao pokušaj mirenja, fakulteti od četvrtka idu u štrajk

Objavljeno

na

Objavio

Pokušaj mirenja Vlade i Sindikata znanosti i visokog obrazovanja u ponedjeljak ujutro je propao, a fakulteti u četvrtak kreću sa štrajkom.

Ministar rada Josip Aladrović kazao je nakon sastanka kako ono što su sindikati tražili Vladi nije prihvatljivo dok je sindikalist Igor Radeka ustvrdio kako im na sastanku “nije ponuđeno doslovno ništa”.

“Ne možemo razgovarati o onome što se događalo na sastanku. Međutim, ono što su sindikati tražili nama nije prihvatljivo. Ovdje ne govorimo o kolektivnom pregovaranju, nego o jednostranom zahtjevu od strane sindikata na koji mi, s obzirom da smo razložili plan dizanja plaća u narednom razdoblju, ne možemo pristati i mirenje je završilo tako da nismo postigli dogovor”, ustvrdio je resorni ministar Aladrović.

Štrajk, najavio je Radeka nakon jutrošnjeg sastanka, počinje u četvrtak. “Svaki tjedan najmanje ćemo jedan dan biti u štrajku. Pozivamo nenastavno i nastavno osoblje, pozivamo sve zaposlene da se pridruže štrajku” rekao je Radeka koji je uvjeren da će cijeli sustav biti u štrajku.

Još prošlog tjedna sindikat je najavio za četvrtak jednodnevni štrajk. Traže povećanje plaća dijelu članova s najnižim plaćama, a kako bi se otklonile razlika između radnih mjesta u sustavu znanosti i obrazovanja te istovrsnih radnih mjesta u sustavima javnih službi.

Danas štrajkaju osnovne i srednje škole u cijeloj Hrvatskoj, odnosno u svim županijama uključujući i Grad Zagreb. Čelnici Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikata hrvatskih učitelja napravili su plan štrajka do blagdana Svih svetih, a onda će, kažu, i do kraja polugodišta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting: Da su danas izbori za Sabor, vlast bi mogli formirati samo SDP i HDZ zajedno; Evo kako stoje predsjednički kandidati

Objavljeno

na

Objavio

Dnevnik HTV-a

Kao i svakog 20. u mjesecu, Dnevnik HTV-a ekskluzivno donosi rezultate redovitog mjesečnog istraživanja HRejting. Anketu je za HRT provela agencija Promocija plus od 14. do 18. listopada na najvećem uzorku od čak 1400 ispitanika prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. Statistička je pogreška samo +/- 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

Hrvatska je jučer ušla u izbornu godinu tako da je danas već manje od godinu dana do redovitih parlamentarnih izbora. Dnevnik HTV-a donosi stanje na hrvatskoj političkoj sceni.

● Stranačke preferencije

Da se sada glasovalo, DIP bi nakon prebrojavanja glasova objavio da je HDZ relativni pobjednik izbora. Osvojio bi 27,4%. Ali za vrat mu puše SDP, koji je trenutačno na 24,6%. U odnosu na rujan obje su stranke, zanemarivo, ali ipak pale. HDZ za 0,27%, a SDP za 0,19%.

Prema HRejtingu, dvije vodeće stranke vlast bi mogle sastaviti samo zajedno, takozvanom velikom koalicijom. Jer, oni koji još prelaze izborni prag zajedno osvajaju 11,6%. To su Neovisna lista, u javnosti nevidljivoga Mislava Kolakušića koja je trenutačno na 6% i Most 5,6%. Za razliku od dvije vodeće stranke, Kolakušić i Most rastu. No minimalno. Kao i HSS koji s 3,3% predvodi golemu skupinu stranaka koje ne prelaze izborni prag.

Raskol između Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića odražava se, čini se, na rejting Neovisnih za Hrvatsku. Pali su u odnosu na rujan i sad imaju 2,2%. Prva među onima ispod 2% je stranka Milana Bandića s 1,9% koja uživa istu potporu kao Ivan Pernar 1,9%. Pernarova bivša stranka Živi zid od nekad treće političke snage u zemlji, spala je na samo 1,8% biračke potpore. Još manje dobivaju vladajući HNS (1,7%) i HSU (1,6%) koji je od svih stranaka ovaj mjesec najviše rastao. Ali samo malo više od 0,5%.

Bez ikakvih izgleda da ponovno imaju svog zastupnika bez koaliranja je i Hrast (1,4%), kao i IDS s 1,3%. Ali treba napomenuti, prema HRejtingu Hrvatska je tretirana kao jedna izborna jedinica.

Više od 1% biračke potpore imaju još „konzervativci” Ruže Tomašić (1,2%) i  Start Dalije Orešković (1,1%). Ispod su Glas (0,9%), HSLS (0,8%) i Pametno (0,7%) Svi ostali iz hrvatskog registra političkih stranaka podijelili bi manje od 3,4% glasova.

Broj neodlučnih birača ovaj je mjesec uspio pasti na 10,9%, ali ih je ipak znatno više nego u proljetnom istraživanju HRejtinga.

● Predsjednički izbori, prvi krug

Sve smo bliže predsjedničkim izborima. U prosincu nas očekuje prvi krug. Evo kako prema HRejtingu stoje oni koji su dosad iskazali namjeru da se natječu za šefa države.

Redoslijed potencijalnih kandidata potpuno je isti kao u rujnu. Potpora vodećem dvojcu više-manje raste, pa proizlazi da ćemo, ne napravi li netko od njih kardinalnu pogrešku u kampanji, imati jednu od najneizvjesnijih predsjedničkih utrka dosad. U odnosu na rujan Kolinda Grabar-Kitarović porasla je za 1,3% i sad ima potporu 29,8% birača. Točno 4% za njom zaostaje drugoplasirani Zoran Milanović kojega je rast od 1,1% doveo na 25,8%. Za 10,7% manje od aktualne predsjednice i 6,7% manje od SDP-ova kandidata ima trećeplasirani Miroslav Škoro – 19,1%. Njegova je potpora malo porasla u odnosu na rujan, za razliku od četvrtog Mislava Kolakušića, kojega je pad od 1,5% sveo na samo 7,1% biračke potpore.

Svi ostali potencijalni predsjednički kandidati ne uspijevaju doseći ni 5%. Tako je HSLS-ov Dejan Kovač trenutačno na 3%, Dalija Orešković na 2,6%, a Ivan Pernar na 1,9%.  Na točno 1% je Vlaho Orepić, a ispod njega su Ante Simonić (0,6%) i Anto Đapić (0,6%). Svi ostali koji su u nekom trenutku javno poželjeli biti predsjednik ili predsjednica dijele 1,9% glasova.

I za kraj treba istaknuti pozitivan trend koji pokazuje HRejting vezano uz neodlučne birače. Za razliku od parlamentarnih izbora, na predsjedničkima broj neopredijeljenih konstantno pada, pa je tako, primjerice sa svibanjskih više od 9%, ovaj mjesec došao na 6,7%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari