Pratite nas

Mostar dobio proračun

Objavljeno

na

Proračun Grada Mostara za 2014. godinu iznosit će 55.122.685,00 KM, potvrdio je danas gradonačelnik Ljubo Bešlić dodavši kako će, nakon još nekih konzultacija, proračun službeno biti objavljen u ponedjeljak.

mostar2dz4Rekao je kako je bilo nekih nesuglasica oko uvrštavanja projekata u gradski proračun, ali da će prioritetni projekti biti uvršteni u proračun. Dodao je kako su se stvari oko nenamjenskih sredstava lako riješile.
Tako će ove godine za nenamjenska sredstva biti utrošeno 33.329.200KM, a iznos namjenskih sredstava u proračunu iznosit će 21 793 465 maraka.

Bešlić je rekao kako u proračunu nema velikih investicija.

”Za investicije je osigurano pet do sedam, možda i osam milijuna”, rekao je Bešlić dodavši kako će to ovisiti i od viših razina vlasti koje su kroz garantove odredile određena sredstva za Mostar.

Istaknuo je i kako ne vidi nikakvog razloga za štrajkove koji su ovih dana najavljeni u gradu na Neretvi.

”U ovoj smo godini podijelili pet plaća i ne vidim niti jedan razlog za štrajk. Do kraja sljedećega tjedna će biti isplaćena još jedna plaća. Ljudi se trebaju osvrnuti oko sebe i pogledati što se događa. Grad Mostar je za sada stabilan”, rekao je Bešlić.

Podsjećamo, ovih dana štrajkom su prijetili mostarski vatrogasci koji su najavili odleđivanje generalnog štrajka ako se ne usvoji proračun. I Sindikalna organizacija Gradske uprave Grada Mostara najavila je mogućnost stupanja u štrajk.

Načelnik Odjela za financije, Izet Šahović, na pitanje novinara je li bilo političkih pritisaka pri donošenju proračuna, je rekao kako se politika miješala u proračun iako se u Mostaru mjesecima špekuliralo kako je upravo politika kumovala nemogućnost dogovora Bešlića i Šahovića i kočila donošenje proračuna kojeg je Mostar, grad bez izbora, dobio nakon pola godine. bljesak

facebook komentari

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zalaže se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, rezimirajući u petak u Koprivnici ovotjedni posjet Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pozdravila inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske da zajedničkim projektima bolje iskoriste europske fondove, a kao najveći problem i ovom je prilikom istaknula odljev stanovništva, založivši se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i župani Damir Bajs i Darko Koren održali su u Koprivnici zajedničku konferenciju za novinare.

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo što je predsjednica gospodarstvenicima dviju županija omogućila predstavljanje svojih potencijala šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Župan Koprivničko-križevački Darko Koren je, napomenuvši kako je svjestan ovlasti kojima predsjednica raspolaže, rekao da ne sumnja da će ona dati značajan doprinos uklanjanju svih problema koji tiše stanovnike dviju županija i šire.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je i ovom priliko negativne demografske trendove istaknula kao pitanje svih pitanja.

“Nažalost, obje županije bilježe odljev stanovništva. Ovdje moram pohvaliti gradove i općine koji rade sve što mogu kako bi se promijenilo to dramatično demografsko stanje. Međutim država mora sustavnije i odlučnije pristupiti ovome problemu. Zatvaranje pošta i raznih institucija u manjim sredinama rezultira odlaskom ljudi, a pritom se ostvaruju minimalne uštede,” rekla je.

Istaknula je kako je nužna cjelovita reforma školstva koja će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj tako što će se nakon kvalitetnog školovanja lakše zapošljavati.

Založila se za cestovno i željezničko povezivanje manjih gradova i općina, a u tom kontekstu je pružila potporu nastavku gradnje brzih cesta do Bjelovara i Koprivnice, te modernizaciju pruge Zagreb – Koprivnica – Mađarska granica i izgradnju pruge koja će spajati Bjelovar sa Zagrebom s glavnom raskrsnicom u Svetom Ivanu Žabnom.

Podržala je inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske koja je temeljena na uzoru Projekt Slavnija, da bi se bolje iskoristili europski fondovi.

“Novi indeks razvijenosti omogućit će nekim gradovima i općinama lakše povlačenje sredstava Europske unije. Međutim, od ključne je važnosti i horizontalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata,” rekla je predsjednica republike i poručila da će i dalje pomagati gospodarstvu da nalazi nova tržišta izvan državnih granica.

“U poticanju gospodarskih aktivnosti navodim primjer Bjelovara, koji će od iduće godine biti tax free, Grad koji će se odreći komunalnih i drugih naknada u korist poduzetnika,” kazala je Grabar-Kitarović.

Zauzela se za daljnja istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora koji pokazuju potencijal gospodarske iskoristivosti u obje županije.

“Ovdašnji poduzetnici i obrtnici susreću se s prevelikom birokracijom, slabom suradnjom s državnim institucijama, a kao negativnost isticali su prevelika porezna opterećenja,” rekla je predsjednica te dodala da i prevelik broj inspekcija, koje počesto djeluju represivno umjesto korektivno, ne idu u prilog razvoju gospodarstva.

Grabar-Kitarović: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi uvesti red, a zamke su u iznimkama

Govoreći o poljoprivredi istaknula je nisku otkupnu cijenu mlijeka te je rekla da bi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao uvesti reda na tržište.

“Međutim u njemu postoje instituti iznimaka koje bi mogle postati pravilo. Primjerice mogle bi se koristiti u vidu primjene dampinških cijena prilikom uvoza jeftinih proizvoda koji su pred istekom roka valjanosti. To ne odgovara nama potrošačima koji na taj način, umjesto kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, dobivamo proizvode sumnjive kvalitete,” napomenula je Grabar-Kitarović.

Predsjednica podupire razvoj drvne industrije. “Hrvatsko drvo treba ići u hrvatski proizvod. Dakle trebamo se više usredotočiti na izvoz drvnog proizvoda, a ne drvne građe,” rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja novinarima, predsjednica se uputila na sastanak gospodarstvenika dviju županija s diplomatskim zborom akreditiranim u Hrvatskoj. Na njemu su prezentirane izvozne mogućnosti poslovnih subjekata s ciljem pronalaženja novih tržišta.

To je posljednji formalni sastanak u sklopu njezina ovotjednog boravka u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Crkva ispunjava svoje financijske obveze

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ustvrdio je u petak kao nema ničega spornog u odluci kojom se dio crkvene imovine u Dubrovniku predaje hrvatskoj vladi kao udio za vraćanje duga po kreditnim obvezama ocijenivši pri tom kako su drukčije tvrdnje dio već viđene”negativne kampanje” protiv Crkve.

Komentirajući novinarima u Sarajevu otvoreno pismo što ga je hrvatski Centar za mirovne studije (CMS) uputio vladi zbog odluke o preuzimanju dijela duga Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) kardinal Puljić je kazao kako u tome ne vidi nikakav problem jer Crkva vraća svoje dugove.

“Ne radi se ni o kakvom oprostu (duga) nego jednostavno o davanju naše imovine pod taj dug koji imamo, a sve ostalo – to je kampanja iz Hrvatske koja inače prema nama često puta negativno pristupa bez da cjelovitu istinu sazna”, kazao je kratko kardinal Puljić.

CMS u otvorenom pismu kritizira odluku hrvatske vlade o preuzimanju duga Vrhbosanske nadbiskupije prema HBOR-u uz tvrdnju kako je ionako riječ o kreditu kojega takva banka nije smjela odobriti.

Za kredit koji je bez kamata nešto veći od tri milijuna eura Vrhbosanska je nadbiskupija kao zalog dala nekretnine u Dubrovniku a u CMS-u tvrde kako su iste nekretnine dva puta založene odnosno kako je na isti način podignut još jedan kredit od 4,5 milijuna eura što smatraju krjanje problematičnim.

Prodajom nekretnina u Dubrovniku dug Vrhbosanske nadbiskupije HBOR-u bi trebao biti smanjen za oko milijun eura.

Iz CMS-a su od vlade i uprave HBOR-a zatražili pojašnjenje zbog čega je ta banka uopće dala kredit pravnoj osobi koja nije registrirana u Hrvatskoj ali i kako je moguće da zalog za vraćanje duga bude nekretnina koja je do 2007. godine bila vlasništvo Hrvatske a potom je prepisana Vrhbosanskoj nadbiskupiji te zašto HBOR tu nekretninu nije ovršio kada Vrhbosanska nadbiskupija više nije bila u stanju vraćati kredit.

Kardinal Puljić: Jednima se u Haagu sudi što su dijelili BiH, a drugi su nagrađeni jer su je podjelili

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari