Pratite nas

MOSTAR: Sprema li se gradu na Neretvi ‘crni scenarij’ ??

Objavljeno

na

Mostar bi uskoro mogli zahvatiti gori neredi od onih 7. veljače u kojima je zapaljeno nekoliko državnih institucija, kao i zgrade HDZ-a BiH i SDA.

[dropcap]S[/dropcap]udeći prema kuloarskim informacijama u gradu na Neretvi posljednjih su dana u tijeku pripreme u kojima „nevidljiva ruka organizatora“ pokušava animirati sudionike novog vala prosvjeda koji imaju za cilj rušenje županijske i gradske vlasti.

Prema tvrdnjama dobro obaviještenih izvora za novi prosvjed u Mostaru organizatori namjeravaju koristiti usluge nekoliko odvojenih skupina, čiji se pripadnici međusobno ne poznaju.

Bivši pripadnici UJDI-a i agenti jugoslavenskih službi vođe prosvjeda

Prvu skupinu čine predstavnici određenih političkih skupina, projugoslavenskog svjetonazora, koji pod krinkom borbe za socijalna prava žele preuzeti vlast prije izbornog procesa, koji bi se trebao održati koncem ove godine.

Osobe koje su se bavile analizom te strukture nemaju dvojbi o sastavu tih skupina.

Analize su pokazale kako su među organizatorima prosvjednih okupljanja u Mostaru zastupljeni NVO sektor ali i pripadnici određenih projugoslavenskih  skupina koje su prije rata djelovale pod okriljem Saveza komunista, odnosno početkom devedesetih u UJDI-ju – navodi naš izvor otvoreno izražavajući sumnju kako je dobar dio njih, ili članova njihovih obitelji, kroz raniji angažman bili vezani uz određene jugoslavenske tajne službe, poglavito KOS-JNA.

Prema riječima našeg sugovornika sve te skupine imaju jednu zajedničku odrednicu.

Sve su te skupine protiv EU-a, NATO-a i kapitalizma. Jednakost svih, borba za radnička prava, socijalizam, radničko samoupravljanje i revolucija dio su njihovog vokabulara – smatra naš sugovornik.

Dvojbeno je, međutim, tko je njihov animator i financijer, o čemu se u Mostaru posljednjih dana sve otvorenije govori. U kuloarima se može čuti da u istočnom Mostaru postoji Krizni štab iz koga se vuku sve aktivnosti.

Prema neslužbenim informacijama u tom štabu se nalazi nekoliko osoba nepoznatih Mostarcima od kojih jedna govori tečnim engleskim jezikom, dok  dvojica njegovih suradnika govore čistim srpskim jezikom – navodi naš izvor, te ističe kako jedna od tih osoba ima i ulogu prevoditelja.

Novačenje prosvjednika iz navijačkih i kriminogenih skupina

Pojašnjavajući aktivnosti koje organizatori prosvjeda vode proteklih nekoliko dana naš sugovornik ukazuje da su vođe navijačkih skupina Zrinjskog i Veleža posebna meta tzv. štaba, pri čemu se u njihovom animiranju novci uopće ne štede.

Prije nekoliko dana iz određenih su krugova došle informacije o  opreznim raspitivanju za one navijače Veleža i Zrinjskog koji se nalaze u evidenciji policijskih struktura, ali i za registrirane pripadnike krim miljea, što je odmah prepoznato kao novi pokušaj regrutiranja prosvjednika – navodi naš izvor.

Tragom te informacije razgovarali smo i s nekoliko navijača Zrinjskog, koji su nam također potvrdili tu informaciju.

 Po kafićima se priča da su neki navijači uzeli pare za sudjelovanje u prosvjedima 7. veljače, u kojima nisu sudjelovali. Sad im dolaze još primamljivije ponude za nove prosvjede – navodi jedan od navijača, ističući kako je čuo informacije da su neki već uzeli novac i za novi angažman.

Prema ranije uhodanim planovima  prosvjeda, koji  su se na isti način organizirani i u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Bihaću,  ove bi dvije skupine bile vidljivi dio i u novom  valu prosvjeda. Problem ostaje ona treća skupina koja je u pravilu nepoznata i nevidljiva na svim dosadašnjim prosvjednim okupljanjima.

To su dobro obučeni  širitelji kaosa koji u zonu dodira s prve dvije skupine dolaze dobro opremljeni  i maskirani „fantomkama“ , tako da je njihov identitet nemoguće utvrditi – ističe naš sugovornik.

Dodaje kako pripadnici ove skupine u pravilu izazovu incident i odmah nestaju, ostavljajući pri tome za novac mobilizirane pripadnike druge skupine da „pokupe plijen  i steknu medijsku slavu“.

Komšić i Mesić najavili prosvjede

Da ova priča nije niti malo benigna pokazuju i ovih dana izrečene najave bošnjačkim glasovima izabranog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, prema kojima će nastavak prosvjeda biti još razorniji. U isti kontekst Mostarci stavljaju i izjave bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića koji je ovih dana također dao potporu prosvjednicima.

Među prosvjednicima  kojih se na tamošnjem Španjolskom trgu svakodnevno okuplja njih pedesetak čula se i informacija kako će ih narednih dana obići i Stjepan Mesić.

Sugovornici s kojima smo razgovarali ističu kako novonastala situacija u ovom gradu nije uopće poboljšala situaciju.

-Naprotiv, situacija je puno gora i podsjeća na onu s početka devedesetih. Štetu pričinjenu u neredima početkom veljače morat će platiti svi građani ovog grada i županije. Uz to, zapitajmo se tko će investirati svoj novac u grad i čekati da netko donese odluku da njegova imovina bude zapaljena – smatra naš sugovornik.

Sve podsjeća na scenarij iz 1993.

Jednako tako Mostarci su zabrinuti i po pitanju budućnosti bošnjačko-hrvatskih odnosa.

Moramo naučiti nešto iz naše bliže prošlosti. Sukoba Hrvata i Bošnjaka u Mostaru nije bilo 1992. Taj sukob je započeo tek kad su se pojavili emisari iz Sarajeva i razni međunarodni „pregovarači“ koji su Armiju BiH suprotstavili HVO-u. Danas se u Mostaru događa sličan scenarij. Opet su se pojavili emisari sa strane koji plemumima i scenarijima s neredima i prosvjedima žele preuzeti vlast i narušiti do sad dostignuti stupanj bošnjačko-hrvatskih odnosa, što može imati nesagledive posljedice – navodi naš izvor, iznoseći na koncu da se osobno boji kako iza ovog ne stoji puno širi scenarij.

Bojim se da u sjeni događanja u Ukrajini netko želi dodatno narušiti situaciju u BiH. Spektar mjera koji se primjenjuje ne vodi ka rješenju nego sve otvorenije podsjeća na scenarij podjele BiH – zaključuje naš sugovornik, dok smo završavali ispijanje  kave u kišno nedjeljno popodne .

 

I. Pehar/foto Miro Skobic

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obrana Hrvata kroz Herceg Bosnu ne može biti zločinački pothvat

Objavljeno

na

Objavio

Obilježavanje 26. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne jedanaest dana prije drugostupanjske presude šestorici nekadašnjih čelnika HZ, a kasnije i Hrvatske republike Herceg Bosne, proteklo je u zebnji i iščekivanju, te u isticanju ponosa prema opstanku i opstojnosti Hrvata u BiH i pijeteta prema svim žrtvama, piše Večernji list BiH.

Nekritička i crno-bijela tehnika portretiranja svih događanja u Bosni i Hercegovini i ove godine su učinila da se na Herceg Bosnu gleda najmanje iz tri kuta.

Dretelj i Musala

Posve je logično da će bošnjačke žrtve za sve loše osuđivati Herceg Bosnu i hrvatske vlasti. Jednako kao što to čine hrvatske žrtve prema bošnjačkim vlastima i Sarajevu. A da čak ni u tome pristupu žrtvama ni približno jednako nema jednakosti, kao niti počinjenim zločinima, pomoglo je nedavno izricanje presude za žrtve u logorima Musala kod Konjica i Dretelju kod Čapljine.

Uz to što je hrvatski “zločinac” dobio dvostruko veću kaznu od bošnjačkog “zločinca”, u najmanju ruku neprihvatljivo je da se logor za Hrvate naziva sabirnim centrom, u kojemu su se, eto, omakli i zločini, a da pravosuđe BiH sabirni centar kojim su upravljali Hrvati nazivaju logorom.

Ništa drukčija dioptrija nije bila niti iz Haaga, koji je u prvostupanjskoj presudi jedino osudio grijehe Herceg Bosne, koja formalno ne postoji, a istodobno niti jedna druga genocidom, ubojstvima i progonom napravljena tvorevina nije doživjela takvu osudu.

Postavlja se pitanje, treba li se sramiti Herceg Bosne, njezinih utemeljitelja, njezinih rezultata… Svako racionalno i normalno stvorenje osudit će zločine koje je bilo tko počinio u bilo koje ime.

Identičnu distancu treba zauzeti prema svima onima, institucijama i pojedincima, koji nastoje stigmatizirati cijeli jedan narod, Hrvate, i staviti im breme kakvo su nosile ustaše i sljedbenici zločinačkog nacističkog režima.

Posavina, Bosna…

Protagonisti se jesu promijenili, ali matrica prikazivanja žrtve i izvlačenja političkih bodova na tome temelju odavno je pročitana priča. Hrvati u BiH na povijesni dan osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne trebaju i moraju biti ponosni.

Posebice stoga jer su toga dana 18. studenoga 1991., na dan pada Vukovara, odgovorili kako neće skrštenih ruku čekati sudbinu grada heroja na obalama Dunava. Podlogu za osnivanje Herceg Bosne dale su im već utemeljenje Hrvatske zajednice u Bosanskoj Posavini, središnjoj Bosni, te na koncu i onima u Hercegovini.

Upravo su ta činjenica te kasnije stvaranje Hrvatskoga vijeća obrane bili ključni za opstanak i opstojnost najvećeg dijela hrvatskoga naroda. Na tome teritoriju zadržalo se oko 450.000 Hrvata. Herceg Bosna bila je jedina žila kucavica i za opstanak Bosne i Hercegovine.

Ideja Herceg Bosne nikada nije i neće umrijeti među Hrvatima. Oni je, makar i u virtualnom svijetu, doživljavaju ispunjenjem stoljetnoga sna o slobodi.

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Željka MARKIĆ: Zar nije žalosno da niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji

Objavljeno

na

Objavio

Harrisonovo cvijeće na HRT-u. Film je snimljen 2002. Zar nije žalosno da niti jedan ministar kulture, niti jedna hrvatska vlada nije osigurala da se u 26 godina snimi film o Vukovaru ili Škabrnji poput ovog koji je snimio Francuz Eli Chouraqui?

O Vinkovicima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Vukovaru, Iloku, Dubrovniku, Karlovcu, Slanom, Hrvatskoj Kostajnici… Toliko ljubavnih, obiteljskih priča, toliko junačkih djela, toliko hrabrih, dobrih ljudi.

Nije li sramotno da mi, nakon što su stotine milijuna kuna našeg novca dodjeljivane po političkom ključu raznim “kulturnim” projektima – sjedimo 2017. sretni i zahvalni što u pozadini priče, koja opisuje veliku ljubav i hrabrost Amerikanaca, možemo vidjeti i opis strave i užasa kojem su u Vukovaru bili izloženi Hrvati?, komentirala je Željka Markić.

Podsjetimo Harrisonovo cvijeće (engleski Harrison’s Flowers) je francuska ratna drama iz 2000. koju je režirao Elie Chouraqui prema romanu “Diable a l’avantage” Isabel Ellsen. Radnja se odvija tijekom bitke za Vukovar, usred koje jedna Amerikanka (Andie MacDowell) traži svojeg nestalog supruga, novinara Harrisona, koji je nestao tijekom opsade grada. Film je sniman u SAD-u i Češkoj.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari