Connect with us

BiH

Mostarci u nedjelju nakon 12 godina izlaze na izbore

Published

on

foto: Republika

Građani Mostara u nedjelju će izaći na izbore i time nakon 12 godina dobiti priliku odlučiti kako će izgledati lokalna vlast u tom gradu, koji je i 25 godina nakon rata simbolom dubokih entičkih podjela kakve vladaju u Bosni i Hercegovini.

Nešto više od 100 tisuća birača, koliko ih je na popisu što ga je potvrdilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP), ima priliku odlučiti o novom sastavu Gradskog vijeća. U to se tijelo prema izbornim pravilima bira 35 vijećnika, a oni bi naknadno iz svojih redova trebali izabrati novog gradonačelnika koji će naslijediti Ljubu Bešlića (HDZ BiH).

Bešlić je za gradonačelnika izabran nakon što su 2008. u Mostaru održani posljednji izbori. Tada je kao pojedinačno najjača stranka iz izbora izašla Stranka demokratske akcije (SDA) koja je dobila 12 vijećnika, a HDZ BiH je osvojio tek sedam vijećničkih mandata, baš kao i Narodna stranka “Radom za boljitak” (NSRzB), koju su osnovala braća Ivanković-Lijanović. U gradsko su vijeće ušla i tri SDP-ova vijećnika, koliko ih je dobio i HDZ 1990, Stranka za BiH (SBiH) dobila je dva, a Hrvatska stranka prava jedan mandat.

Nakon toga uslijedilo je razdoblje turbulencija u vijeću jer je čak 12 zastupnika nakon izbora promijenilo stranački dres, stranka Lijanovića je praktično nestala, a izbor gradonačelnika se toliko zakomplicirao da je trebalo gotovo godinu i pol da bi na kraju Bešlić bio izabran na tu dužnost.

No on je na čelu tog grada nakon toga ostao duže nego što se itko mogao nadati, jer su u međuvremenu, temeljem odluke Ustavnog suda BiH, ranija izborna pravila proglašena neustavnim, a gradsko vijeće je raspušteno nakon isteka zakonskog mandata pa je Bešlić u Mostaru godinama bio i izvršna i zakodonavna vlast.

Hrvatski zastupnici u Domu naroda parlamenta BiH žalili su se na odredbe izbornog zakona kojima su bile definirane izborne jedinice u Mostaru, a Ustavni sud BiH je 2010. ocijenio kako su njihove primjedbe utemeljene. Sud je zaključio da tadašnje izborne jedinice diskriminiraju birače jer je iz svake od njih biran podjednaki broj gradskih vijećnika bez obzira na broj glasača koji o tome odlučuju, te ih stavio van snage.

HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) više od devet godina bezuspješno su pregovarale o novim izbornim pravilima odnosno tome koliko će se vijećnika birati iz koje izborne jedinice. Usuglasili su se o tome tek sredinom 2020. i to nakon snažnog pritiska međunarodne zajednice i nakon presude Europskog suda za ljudska prava iz listopada 2019. po tužbi Mostarke Irme Baralije.

Europski je sud presudio kako činjenica da u Mostaru tako dugo nije bilo izbora predstavlja kršenje ljudskih i građanskih prava stanovnika tog grada.

No lideri dvije vladajuće stranke Dragan Čović i Bakir Izetbegović svoje su potpise na sporazum o Mostaru stavili prekasno da bi izborna pravila prošla parlamentarnu proceduru u propisanim rokovima koji definiraju da se ona ne mogu mijenjati u razdoblju kraćem od šest mjeseci prije izbora.

Tako su lokalni izbori u svim drugim dijelovima BiH provedeni 15. studenog, a SIP je kao izlaz iz ove zbrke ponudio rješenje po kojemu će se vlast u Mostaru birati odvojeno potkraj prosinca.

Na popisu političkih subjekata čije je sudjelovanje na izborima dopustio SIP su 32 političke stranke, koalicije i neovisna kandidata, no izvjesno je kako samo manji broj njih može računati da će osvojiti toliko vijećničkih mandata koliko je potrebno za presudan utjecaj na izgled buduće gradske vlasti.

Svima je cilj isti – osvojiti 18 mjesta u Gradskom vijeću i tako dobiti kontrolni paket koji će presuditi o novom gradonačelniku. Najveće hrvatske i bošnjačke stranke su kao svoje buduće kandidate za tu dužnost istaknule dva liječnika.

Lista HDZ BiH za novog gradonačelnila nudi Marija Kordića, ravnatelja Doma zdravlja u zapadnom dijelu grada, a SDA bi za gradonačelnika željela postaviti Zlatka Guzina, liječnika bolnice “Dr Safet Mujić” iz istočnog dijela grada.

Uz blokove predvođene HDZ-om i SDA-om, na glasove Mostaraca ove godine računa i oporbena koalicija koju čine Naša stranka i SDP BiH. Oni, uz potporu stranke Narodi i pravda (NiP), računaju kako bi, na krilima uspjeha kojega su ostvarili na izborima u studenome u Sarajevu, mogli dobiti i do šest mandata, što bi im osiguralo utjecaj na donošenje svih bitnih odluka.

Za mjesto u Gradskom vijeću Mostara ove se godine po prvi put bori i koalicija pod nazivom “Ostajte ovdje – zajedno za naš Mostar”, a ona bi trebala okupiti mostarske Srbe koji su do sada uglavnom bili glasačko tijelo multietničkih stranaka. Ta koalicija, nastala pod izravnim utjecajem čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, računa da bi mogla dobiti do tri mandata.

Rezultate mostarskih izbora političke će stranke objaviti u nedjelju u kasnim večernjim satima, a SIP ima zakonski rok od 30 dana za službenu potvrdu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari