Pratite nas

Mostarska gimnazija: Primjer kako kamuflirati segregaciju u školama

Objavljeno

na

Kod nas trenutno u ovoj školi nastavu pohađa trideset pet različitih nacionalnosti, pored djece sa svih strana svijeta u ovoj školi bez ikakavih nacionalnih tenzija obrazuju se i djeca iz čitave Bosne i Hercegovine“ (Valentina Mindoljević direktorica Koledža ujedinjenog svijeta)

Piše: Predrag Blagovčanin

Nekadašnja gimnazija Alekse Šantića, a današnja Gimnazija Mostar, smještena  na samoj imaginarnoj granici između lijeve i desne strane grada na Neretvi  u ovom trenutku predstavlja jedinu administrativno integriranu školu na području Hercegovačkoneretvanskog kantona.

Početkom 2004. god. odlukom tadašnjeg saziva Gradske uprave Mostara uz svesrdnu podršku međunarodnih faktora u Bosni i Hercegovini donijeta je odluka o formalno-pravnom  ujedinjenju gimnazija iz istočnog i zapadnog dijela grada – Gimnazije Fra Dominika Mandića i Mostarske gimnazije.

Ankica Čović ravnateljica Mostarske gimnazije ističe da mostarska gimazija ne funkcioniše po konceptu „dvije škole pod jednim krovom“ ali ni kao škola sa jedinstvenim nastavnim planom i programom već po kompromisnom rješenju tih modela.

„Mi smo jedina škola koja je administrativno ujedinjena sa dva ravnopravna nastavna plana i programa – hrvatskim i federalnim nastavnim programom.  Imamo zajedničku upravu,  što uključuje jednog direktora i zamjenika, zajednički školski odbor,  zajedničko vijeće učenika, zajedničko vijeće roditelja i zajedničko nastavničko vijeće ali imamo i odvojeno nastavničko vjeće i vijeće roditelja po planu i prirodi različitih programa. To su dakle razlike između ovakve škole i škola koje funkcionišu po principu „dvije škole pod istim krovom“. Ovo je jedina takva škola i nažalost  u ovom trenutku niko ne slijedi naš primjer.“

Mostarska gimnazija specifična je obrazovna institucija u Mostaru obzirom da njeni učenici većinom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa različitih nastavnih planova i programa zajedno pohađaju određene predmete poput informatike i nastave francuskog jezika.

„Mi smo u ovoj školi zaista postigli dosta u smislu da imamo zajedničku nastavu informatike. Na hrvatskom nastavnom planu učenici su izučavali informatiku u prvom razredu, a na bosanskom u drugom i trećem. Uvezali smo sve vanjske faktore,  ministarstvo,  pedagoške zavode  sa njihovim savjetnicima i našim profesorima. Nakon toga promijenjen je nastavni plan i program tako da sada djeca imaju dva sata tjedno informatike. Jedan sat je u njihovim razredima gdje su inače, a drugi sat se formiraju zajedničke grupe sa ovih nastavnih planova gdje zajedno sjede i pohađaju taj sat informatike. Također imamo zajedničku i nastavu francuskog jezika odnosno frankofonsko odjeljenje u suradnji sa Francuskom ambasadom gdje učenici pet sati tjedno dodatno uče francuski jezik,  a pored toga postoji još i niz drugih zajedničkih aktivnosti koje se realizuju preko Vijeća učenika.“

Učenik četvrtog razreda mostarske gimnazije i član Vijeća učenika Ante Čuljak smatra da se kroz aktivnosti ovog vijeća poboljšava kvalitet školskog sistema ali također ističe i činjenicu da  učenici ove škole bez obzira na različite nastavne planove koje pohađaju uče jedni od drugih te se međusobno druže.

„Funkcioniramo veoma dobro zbog činjenice naše različitosti za nas ne predstavljaju nikakav problem. Mi smo jedna od tolerantnijih škola u Mostaru obzirom da smo mi jedini koji podržavamo tu ideju ujedinjenja škola. Iako smo  odvojeni samo nastavnim programom koji pohađamo mi se družimo i tu nikakvih problema nema. Na početku je bilo nekih  predrasuda međutim kasnije kad upoznate te ljude sve barijere se razruše. Mi smo mlađe generacije i nekako pokušavamo zaboraviti taj rat.“

Za Bakira Krpu pomoćnika direktora mostarske gimanzije administrativno ujedinjena škola poput ove predstavlja maksimum koji se može postići u okviru sadašnjih zakona i ustava kao i političke atmosfere Hercegovačkoneretvanskog kantona.

„Za mene su bolje i dvije škole pod istim krovom nego jedna škola na lijevoj strani Neretve, a druga na desnoj strani Neretve.  Po meni je ovaj tip administrativno integriranih škola u ovom periodu i sa ovakvim političarima maksimum koji možemo imati kada govorimo o zajedničkom obrazovanju. Nama su u jednom periodu spočitavali našu ulogu. Kao kakva je to integrisana škola kad rade i sjede u različitim smjenama i ulaze na različita vrata. To nije istina, jedino što je kod nas odvojeno su nastavni planovi i programi. Zbog čega su odvojeni? Zbog činjenice da Ministarstvo nije nikad uradilo zajednički nastavni plan i program. Mi imamo dva zavoda. Zavod za školstvo i pedagoški zavod koji su u suštini serviseri jednog ili drugog programa.“

Bakir Krpo rješenje segregacije u školstvu vidljivo kroz egzistiranje obrazovnih insitucija pod nazivom „Dvije škole pod istim krovom“ vidi u formiranju državnog ministarstva obrazovanja te kreiranje zajedničkog nastavnog plana i programa u okviru kojeg bi bila zastupljena i  grupa nacionalnih predmeta.

„Visoki predstavnik Peddy Ashdown 2002. god. sa grupom normalnih ljudi pokrenuo je ideju o zajedničkoj školi s tim da se ne dira u kulturni i nacionalni identitet. Tadašnja ideja je bila da se napravi pet različitih nacionalnih predmeta u zajedničkom programu za svu djecu. Na tom fonu napravljena je ova integrisana škola koja sada ima različite nastavne planove  i programe. Međutim taj pilot projekat  zamišljen kao jedinstveni plan i program za svu djecu sa različitom nacionalnom grupom predmeta nikad nije ugledao svijetlo dana zbog političara. Očigledno je da za ovakve škole nacionalne stranke tada, a ni sad nisu bile zainteresovane, obzirom da su tad jednog visokog mostarskog dužnosnika pitali: Zašto ne integrišete sve škole, evo vidite kako funkcioniše mostarska gimnazija?  On je rekao hoćete li da vam i to ukinemo.“

U zgradi mostarske gimnazije je smješten i „Koledž ujedinjenog svijeta“, jedna od 12 takvih obrazovnih ustanova u svijetu, u kojoj predaju nastavnici iz različitih zemalja. Prema riječima direktorice Valentine Mindoljević nastavu u ovoj obrazovnoj instituciji pohađa trideset pet različitih nacionalnosti uključujući i djecu iz čitave Bosne i Hercegovine.

Valentina Mindoljević smatra da ta činjenica doprinosi da se svi zajedno uče toleranciji i tomu kako je bogatstvo susretati i poznavati ljude različitih nacionalnosti, kultura i tradicija. Međutim, direktorica Koledža ujedinjenog svijeta ističe i zabrinjavajuća svjedočenja djece koja u ovu obrazovnu instituciju dolaze iz podjeljenih škola širom Bosne i Hercegovine.

„Mi nikakvih nacionalnih tenzija između te djece nemamo. Nažalost kada govorimo o djeci iz Bosne i Hercegovine ili djeci iz drugih republika bivše Jugoslavije onda moramo znati da ta djeca dolaze iz sredina gdje se nažalost nisu upoznala sa drugačijim od sebe. Međutim, mi nikakvih nacionalnih problema nemamo, ali treba istaći i tragične primjere iz Uskoplja, Vakufa ili Bugojna gdje djeca svjedoče da u okviru škola postoje trake koje dijele školu i gdje nastavnici dijele  ukore ukoliko primjete da se neko od djece druži sa djecom druge nacije.“

Valentina Mindoljević smatra da bi mostarska gimnazija trebala biti primjer i predstavljati model organizacije škola širom Bosne i Hercegovine pogotovo kada govorimo o poštivanju i njegovanju različitosti te toleranciji u obrazovnim institucijama.

„Mislim da bi mostarska gimnazija trebala biti ponosna na činjenicu da nema nikakvih nacionalnih problema između Bošnjaka, Hrvata, Srba  a i svih stranaca koji pohađaju internacionalni koledže i koji svaki dan u ovoj zgradi provode većinu dana.“

Međutim, iako je mostarska gimnazija prvenstveno zahvaljujući vlastitim profesionalnim i stručnim kadrovima, uspijela kreirati  ozračje naizgled lišeno segregacije i diskriminacije, đaci ove gimnazije nažalost, još uvijek predstavljaju nevine žrtve etnopolitičkog uticaja na obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini te  zbog pripadnosti različitim nacionalnim grupama danas, a ni sutra neće  pohađati nastavu sjedeći zajedno u školskim klupamaIdeju ujedinjavanja škola i  formiranja jednog nastavnog plana i programa koji bi pohađali svi učenici bez obzira na nacionalnu pripadnost najbolje oslikava anketa provedena među srednjoškolcima sa zapadne i istočne strane ovoga grada. Brojke koje smo dobili prikazuju stvarno raspoloženje mostarske mladosti i budućnosti ovoga grada..

Anketa sprovedena među mladima kroz druženja i putem društvenih mreža

1. Što misliš, trebaju li učenici škola koje izvode nastavu po principu „dvije škole pod jednim krovom“ i dvama različitim obrazovnim planovima i programima biti ujedinjeni u jedan obrazovni  plan i program koji bi funkcionirao na način da učenici ne budu podijeljeni po etničkim i vjerskim osnovama?

a)  Ne, jer je ovakav način izvođenja nastave u srednjim školama je sasvim uredu.
b) 
Da, srednje škole trebaju biti ujedinjene i učenici se ne bi trebali dijeliti po etničkim i vjerskim osnovama.
c) 
Ne znam.

2. Što misliš, bi li način izvođenja nastave u smislu da učenici (bez obzira na etničku, vjersku i dr. pripadnost) budu zajedno u učionicama i da uče po istom i usklađenom planu i programu, doprinio toleranciji, miru i boljem suživotu među mladima različitih etničkih grupacija?

a)  Ne, to bi samo pogoršalo situaciju.
b) 
Da, naravno! To bi doprinijelo toleranciji, miru i suživotu u podijeljenim gradovima kakav je Mostar.
c) 
Ne znam.

Odgovori na 1 pitanje: a) – 5;  b) – 21;  c) – 4
Odgovori na 2 pitanje: a) – 5;  b) – 19;  c) – 6

tačno.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Iz Vukovara Hrvatska vojska neće nikada otići!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice RH

U Memorijalnom centru Domovinskog rata u Vukovaru u četvrtak je u povodu Dana državnosti svečano promovirano 153 polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta „Dr Franjo Tuđman“, časnika i dočasnika kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva, od kojih su njih 130 pripadnici Oružanih snaga RH, a 21 polaznik iz savezničkih ili partnerskih zemalja.

Svečanosti u Memorijalnom centru nazočili su predsjednica RH i vrhovna zapovjednica Kolinda Grabar- Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić te visoki vojni i civilni dužnosnici, članovi vojno-diplomatskog zbora predstavnici braniteljskih I stradalničkih udruga

U ime Zapovjedništva Hrvatskog vojnog učilišta prijavak predsjednici i vrhovnoj zapovjednici Grabar-Kitarović, pred postrojenim polaznicima vojnih škola, predao je brigadir Ljubomir Udiljak.

„Čestitam vam na završenom školovanju i veseli me što to obilježavamo u Vukovaru. Simbolika održavanja ove svečanosti u gradu heroju u kojem je obranjena Hrvatska za sve pripadnike oružanih snaga RH snažna je i jasna. Žrtva ovoga grada, junaštvo njegovih branitelja od kojih su mnogi položili život za Hrvatsku, svima vama je trajna obveza i poticaj na bespogovornu odanost domovini kroz uzornu vojnu službu ispunjenu spremnošću na žrtvu za Hrvatsku“, poručila je polaznicima vojnih škola predsjednica.

Istaknuvši da se danas slavi završetak izobrazbe polaznika vojnih škola, naglasila je da se oni već sutra moraju nastaviti s usavršavanjem kako bi napredovali kao ljudi i hrvatski vojnici. Dodala je kako je iz vukovarskog primjera vidljivo da se sila ne mjeri po brojnosti već po ljudima, po odvažnosti, znanju i motiviranosti svakog pojedinog vojnika, dočasnika i časnika. Istaknula je kako je vukovarska vojarna stavljena u funkciju te izrazila zadovoljstvo što „…u gradu heroju  naše oružane snage nisu prolazni gosti na svečanostima nego stalni stanovnici, a iz Vukovara Hrvatska vojska više nikada neće otići“.

Ministar obrane Krstičević, u svoje i u ime premijera Plenkovića  čestitao je  pripadnicima HV-a  i partnerskih oružanih snaga  na trudu u stjecanju novih znanja, a njihovim obiteljima poručio da vojni poziv nije lagan te da nastave biti podrška “jer bez potpore obitelji nema jakih vojnika i jake vojske”.

„Ponosan sam što smo prošle godine ovu svečanost vratili u Vukovar jer nema časnijeg mjesta za dodjelu diploma hrvatskim vojnicima .Vukovar je gravitacijsko središte HV-a, simbol stradanja i naše borbe za slobodu, a Domovinski rat temelj je moderne Hrvatske u kojem smo pod vodstvom prvog predsjednika RH Franje Tuđmana obranili i oslobodili domovinu“, rekao je Krstičević

Povratak HV-a u Vukovar  i druge gradove, dio je plana i zadaće koju smo postavili. Osim u Vukovaru ona je u Sinju, uskoro u Varaždinu, Puli i Pločama. MORH i HV napravili su iskorak u opremanju i modernizaciji, jačaju  sve grane vojske, a ponosni smo na odluku Vlade o nabavi borbenih aviona F16 kojima osiguravamo dugoročnu budućnost HRZ-a“, rekao je ministra obrane.

Ocijenio je da današnje izazove ne može samostalno rješavati ni jedna država pa tako ni Hrvatska te je osim operativnih sposobnosti jednako važno i  izgradnja savezništva i jačanje partnerstva s drugim državama. „Zato su tu i polaznici nama prijateljskih država. Zajedno smo jači i spremniji“, rekao je ministar Krstičević.

Čestitke je uputio i načelnik GS OS general Šundov izrazivši ponos što u Vukovaru HV promovira polaznike svih razina školovanja, što je i prilika da se iskaže zahvalnost svim hrvatskim braniteljima koji su dali  živote kao zalog miru i slobodi.

Naglasio je da raste broj polaznika hrvatskih vojnih škola iz partnerskih i savezničkih zemalja što govori da su te škole prepoznate i izvan domovine. Istaknuo je da je u suradnji sa zagrebačkim Sveučilištem prije četiri godine Hrvatsko vojno učilište pokrenulo studijske programe vojnog inženjerstva i vojnog vođenja i upravljanja, a od ove godine u suradnji sa splitskim Sveučilištem uvodi se studijski program vojnog pomorstva kao petogodišnjeg studija. Zahvalio je na potpori sveučilištima u razvoju vojnih studija.

Na svečanoj promociji podijeljene su diplome i svjedodžbe za 153 polaznika od kojih je 130 pripadnika OS RH, a njih 21 iz stranih zemalja – devet iz BiH, dva iz Crne Gore, dva s Kosova, jedan iz Njemačke, četiri iz Makedonije, dva iz Slovenije i jedan iz Srbije.   Izobrazbu su završile i 24 žene što je 16 posto od ukupnog broja polaznika u časničkim i dočasničkim školama.

Nagrade predsjednice Grabar- Kitarović

Predsjednica Republike nagradila je četvero pripadnika OS RH  poručnika bojnog broda Stipe Mornara- najboljeg polaznik 26. naraštaja intergranske zapovjedno-stožerne izobrazbe u Zapovjedno-stožernoj školi “Blago Zadro”,  vojnika Dražena Čarapara,  najboljeg polaznika 17. naraštaja Temeljne časničke izobrazbe u Časničkoj školi “Andrija Matijaš Pauk”;  vojnikinju Anamariju Ćurković, najbolju polaznicu (vojni pilot) 21. naraštaja Temeljne časničke izobrazbe HRZ i  stožernu narednicu Lidiju Luksu, najbolju polaznicu 16. naraštaja Visoke dočasničke izobrazbe u Dočasničkoj školi “Damir Tomljanović Gavran”

Osim njih nagrađeni su i narednik Damir Sertić iz 38. naraštaja Visoke dočasničke izobrazbe, skupnik Igor Acketa iz 12. naraštaja za razvoj vođa, nagrada je uručena i naredniku Deanu Čikvaru kao najboljem instruktoru u školskoj godini 2017/2018,

Poručniku bojnog broda   zapovjedniku raketne topovnjače „Petar Krešimir IV“ Stipi Mornaru gradonačelnik Vukovara Ivan Penava uručio je plaketu grada i novčanu nagradu od 5.000 kuna koju je on prepustio jednoj vukovarskoj obitelji u potrebi.

Nakon svečanosti ministar Krstičević je u izjavi novinarima naglasio je ponos što je u vukovarsku vojarnu vraćena Hrvatska vojska za sada jedna inženjerisjka satnija, a do kraja 2020.  cijela inženjerijska bojna Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, a da se korak po korak u suradnji sa gradom i Vladom radi na tome da se vojnicima u Vukovar dovedu i smjeste obitelji. Izrazio je zadovoljstvo što je danas HV bogatija za 87 časnika i časnica koji su stekli vrhunsko obrazovanje, od kojih je šest pilota, među njima i pilotkinja helikoptera poručnica Anamarija Ćurković, a od jeseni, kako je najavio, upisat će se na školovanje 12 mladih za zanimanje pilota te da interes za to zanimanje raste.

(Hina)

 

Foto: Ured Predsjednice

 

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Hasanbegović: Neće nama u Skupštini docirati o Dinamu oni koji su navijali za klubove iz Beograda!

Objavljeno

na

Objavio

Gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Krešimir Kartelo izjavio je u četvrtak prije sjednice zagrebačke Gradske skupštine, kako su točku o Dinamu s prošle sjednice povukli i odgodili, odnosno stavili je na današnju skupštinsku sjednicu, jer im je postalo neprihvatljivo da to bude ‘stranačka priča’.

U prijedlogu o GNK “Dinamo”,  Kluba gradskih zastupnika Neovisni za Hrvatsku, stoji da se zagrebačka Gradska skupština protivi preoblikovanju sportske udruge Građanski nogometni klub “Dinamo” u sportsko dioničko društvo, prije no što se u udruzi provedu potpuno transparentni izbori u skladu s pozitivnim propisima.

“Što se tiče prijedloga Građanski nogometni klub  ‘Dinamo’ želio bih samo objasniti što se dogodilo i zašto se ponavlja. Vidjeli ste prošli puta kada smo povukli točku i na samoj sjednici Skupštine najavili da ćemo je staviti na dnevni red na ovu sjednicu Skupštine; pojavili su se određeni medijski napisi koji su govorili o političkoj trgovini, o tome da su Neovisni za Hrvatsku okrenuli leđa Dinamu, da su za privatizaciju.

Dakle, to su konstrukcije koje ne da nisu inteligentne, nego su vrlo zlonamjerne i dolaze od istih onih ljudi koji su zapravo i krivi za cijeli taj nesretni slijed događaja”, izjavio je na konferenciji za novinare u Gradskoj skupštini Krešimir Kartelo.

Objasnio je da je prijedlog zaključka Neovisnih za Hrvatsku o GNK  “Dinamo” od samoga početka bio “nadstranačka priča” u kojoj Klub zastupnika Neovisni za Hrvatsku nije preuzimao nikakav ekskluzivitet za postavljanje te točke na dnevni red.

“Međutim, naknadno su se neki politički igrači uključili u to, pa i stranke, odnosno klubovi zastupnika koji su otvoreno nama u razgovoru rekli kako njih zanima da se oni ukrcaju na taj vlak”, izjavio je Kartelo.

Istaknuo je kako je to Neovisnima za Hrvatsku “postalo neprihvatljivo” i tu točku su odgodili, jer su mjesec dana konzistentno držali priču da to nije stranačka tema.

A o tome da Neovisnima za Hrvatsku, netko spočitava brigu ili ljubav prema Dinamu, Kartelo kaže kako dovoljno govori statistika.

“Kao što je rekao kolega (Zlatko) Hasanbegović sinoć – tko je odrastao na utakmicama, a tko je tu došao s prijedlogom da se čak i Dinamu oduzme Maksimir? Prema tome, mi jesmo za transparentne procese u Dinamu, jesmo za to da se u Dinamu uspostavi red i da se Dinamo vrati svojim navijačima, ali nismo za to da Dinamo ide u kaos i anarhiju; da imamo, dakle, jednog nakon drugog koji su isti, kao što nam se dogodilo 2000. godine”, irekao je.

Na konferenciji za novinare predstavio se i novi gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Davorin Karačić koji je u zastupničke klupe sjeo umjesto Ane Lederer, koja je imenovana za pročelnicu zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu.

Karačić je zahvalio stranci koja mu je dala povjerenje da se, rekao je, što jače i što bolje bori za ovaj grad i za Zagrepčane.

Dodao je da sada neće govorio ništa o eventualnim programima i vizijama. “Određene ideje u glavi postoje, ali kako ja nisam solo igrač nego sam tu dio tima, sve će to doći s vremenom”, rekao je novi gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku, Karačić.

Na dnevnom redu današnje sjednice zagrebačke Gradske skupštine je i prijedlog zaključka – postupak preoblikovanja Građanskog nogometnog kluba “Dinamo” koji su uputili oporbeni klubovi gradskih zastupnika.

Prijedlozi oporbe o GNK Dinamo

Oporba predlaže zaključak da se – Gradska skupština Zagreba protivi preoblikovanju sportske udruge Građanski nogometni klub “Dinamo” u sportsko dioničko društvo prije provedbe potpuno demokratskih i transparentnih izbora, na kojima će svi članovi udruge sudjelovati u biranju tijela udruge koja će zatim odlučiti o daljnjoj budućnosti GNK “Dinama”. Također, dok se ne steknu zakonski uvjeti za utvrđivanje objektivne vrijednosti kluba i ‘nastale štete zbog potencijalnih nezakonitih radnji i sukoba interesa’. U prijedlogu oporbe navodi se i kako se – Gradska skupština protivi davanju suglasnosti GNK “Dinamo” za korištenje Gradskog stadiona “Maksimir” za potrebe preoblikovanja. (Hina)

Zlatko Hasanbegović je za portal Zagreb.info kratko prokomentirao situaciju:

Stvorena je lažna afera da su Neovisni oko pitanja Dinama pristupili političkoj trgovini. O tome ćemo sutra govoriti na Gradskoj skupštini. U Skupštini danas sjede tri čovjeka iz Neovisnih koji su odrasli na tribinama. To smo Davorin Karačić, Krešimir Kartelo i ja.

Smiješno je da nam o ljubavi prema Dinamu dociraju oni koji ili nisu navijali za Dinamo (da ne kažem za koje klubove u Beogradu su navijali), ili ono koji nikad u životu nisu bili na stadionu. Svaka čast Tomaševiću i Radi Borić, ali da bi na sebe mogli preuzeti priču o Dinamu, trebao bi pohoditi barem jednu utakmicu. Siguran sam da nikad u životu nisu kročili na Maksimir, a ni na bilo koji drugi stadion, rekao je Hasanbegović za portal Zagreb.info te naveo razloge zašto neće podržati prijedlog oporbe:

Nećemo ih podržati jer mi imamo svoj prijedlog zaključka u koji se, spletom nesretnih okolnosti, u zadnji čas, pet minuta prije glasovanja i mimo svih dogovora, uključila oporba; SDP, Tomašević i Rada Borić. Njihov prijedlog potpuno je neprihvatljiv. Oni ga koriste za političku promociju, a s Dinamom pri tome imaju veze kao vi i ja s Lujem 14. Tri minute prije glasovanja o našem prijedlogu počeli su petljati s amandmanima.

Cijela ova priča nema veze s Dinamom već s odnosima političkih snaga te s mojim političkim ‘prijateljima’ iz dijela kulturnog miljea koji teško podnose činjenicu da je pročelnica za kulturu postala članica našeg kluba Ana Lederer. Uršu Raukar i Vilima Matulu ne zanima Dinamo, već nešto sasvim drugo čemu smo mi iz Neovisnih prepreka. Otud nezadovoljstvo i stvaranje zablude u javnosti miješanjem krušaka i jabuka, objasnio je Hasanbegović, piše zagreb.info

 

PRISEGNUO NOVI GRADSKI ZASTUPNIK DAVORIN KARAČIĆ!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori