Pratite nas

Najave

Mostarski franjevci žrtva su revolucije, a ne ratnih borbi

Objavljeno

na

Od 5. siječnja 2016. na kioscima se nalazi novi broj magazina Vojna povijest (VP). Tema broja je »Borbe za Mostar u veljači 1945.«, autora Hrvoja Mandića. U sklopu tih borbi dogodila se i likvidacija mostarskih franjevaca.

[ad id=”93788″]

Autor, između ostalog, ovako piše: »Iz dostupnih arhivskih izvora sa sigurnošću možemo zaključiti da su opunomoćenici Ozne posjedovali popis političkih neistomišljenika u Mostaru. Partizanski obavještajci imali su precizne podatke o broju franjevaca u franjevačkom samostanu u tom gradu. Odgovornost za pokolj sedmorice franjevaca snosi vrh Ozne. Svi povjerenici Ozne, u ovom slučaju linija Ozne u 12. hercegovačkoj brigadi na čelu s Brankom Popadićem, izvršavala je posebne zadatke koji nisu vezani uz borbene akcije. Nadređen Branku Popadiću bio je Uglješa Danilović, tadašnji šef Ozne za BiH. Potonji je odgovarao izravno Aleksandru Rankoviću, odnosno Josipu Brozu Titu. Kad se hijerarhija posloži na ovaj način, nameće se logičan zaključak kako Avdo Humo i Vaso Miskin Crni nisu mogli učiniti ništa za spas mostarskih franjevaca od likvidacija 14. veljače 1945.«

Opširno o borbama za Mostar u veljači 1945., kao i o likvidaciji mostarskih franjevaca, što je napravila jugokomunistička Ozna, čitajte u novom broju VP-a. U njemu se nalaze još i ove teme: Zašto je za Sjedinjene Američke Države Prvi svjetski rat bio gospodarski rat; Novi serijal – oznake rodova, službi i struka; Novi feljton – odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.; Aktualno – američko-kubanski odnosi: je li hladni rat konačno završio? I još mnogo drugih tema.


Borbe za Mostar u veljači 1945. godine

Do okončanja Kninske operacije, odnosno do kraja prve polovice prosinca 1944., bojište ispred Mostara i Nevesinja bezuspješno su opsjedale postrojbe 29. hercegovačke divizije te postrojbe 9. dalmatinske divizije, angažirane u napadu na Široki Brijeg. Stanje na bojištu ostalo je nepromijenjeno sve do operacije »Bura«, prodora njemačkih i oružanih snaga NDH 27. siječnja 1945. prema Ljubuškom, Vrgorcu, Čitluku, Čapljini i Metkoviću. Njemačka vojska i postrojbe NDH u dva su dana vojnih djelovanja osvojile mjesta Ljubuški, Čitluk i Čapljinu. Nedugo zatim Vrhovni stožer izdao je zapovijed VIII. dalmatinskom korpusu da s glavninom svojih snaga (26. i 19. divizijom, oklopljenim i samokretnim postrojbama, tj. 1. tenkovskom i 1. teškom motoriziranom artiljerijskom brigadom) krene prema Hercegovini te zajedno sa 9. dalmatinskom divizijom, koja je boravila u Hercegovini, i 29. hercegovačkom divizijom osvoji Široki Brijeg i Mostar. Snage NOVJ-a potisnule su dijelove Oružanih snaga Njemačke i Oružanih snaga NDH iz Čapljine i Čitluka te su 4. veljače zauzeli Ljubuški.

Sutradan, 5. veljače, stožer VIII. dalmatinskog korpusa naredio je izvođenje napada na Široki Brijeg (6. veljače). Okosnicu napada na Široki Brijeg činila je 26. dalmatinska divizija. U borbama tog dana partizani nisu uspjeli zauzeti Široki Brijeg. Sutradan, 7. veljače, partizani su ovladali Širokim Brijegom kasno uvečer. Dio oružanih snaga Njemačke i NDH povukao se prema Mostaru i utvrdio na pravcu Keveljavača – Miljkovići – s. Varda, k. 331, k. 262 – Jasenica – Rodoč. Ovim rasporedom obrane planirali su učvrstiti svoju obrambenu crtu s juga. Ako se Mostar nađe pred osvajanjem, ostavljen je slobodan pravac prema Jablanici i Konjicu da bi se mogli povući. Snage NOVJ-a vodile su neprekidne borbe s njemačkim snagama i postrojbama NDH od zapadnog prilaza do južnog prilaza grada. Dalje od crte bojišta, u Čitluku je 9. veljače održan sastanak zapovjednika 29. hercegovačke divizije i 19. dalmatinske divizije, kao i načelnika Stožera VIII. dalmatinskog korpusa (potpukovnik Ante »Toni« Biočić) na kojem je zaključeno da se radi osvajanja Mostara 12. hercegovačka brigada u operativnom smislu podčini zapovjedniku 19. dalmatinske divizije te da se pojačaju napori oko likvidiranja obrambenih položaja njemačke vojske i oružanih snaga NDH u tjesnacu između Mostarskoga blata i Neretve radi napada na Mostar s južne strane.

FOTO: mimohod postrojbi VIII. dalmatinskoga korpusa u osvojenom Mostaru, sredina veljače 1945

Vodile su se neprestano borbe ispred Varde, u područjima sela Gornje i Donje Jasenice. U tim borbama nije došlo do znatnijih pomicanja crte bojišta. U »zapovijedi štaba VIII. korpusa NOVJ-a od 12. veljače 1945. štabovima podčinjenih jedinica za oslobođenje Mostara« naređen je napad na Mostar iz smjera triju kolona, desna, srednja i lijeva. Desna kolona, koju čine postrojbe 19. dalmatinske divizije, bez jedne brigade, s pridodanom 12. hercegovačkom divizijom i jednim brdskim topničkim sklopom ima zadatak napasti Mostar s južne strane pravcem Čitluk – Varda – Mostar. Desna granica, zona djelovanja selo Bačevići, zaključno rijeka Neretva – selo Luka, selo Bjelužina, sve isključno. Lijeva granica zone djelovanja Ljuti Dolac – Ponor – selo Varda – selo Donja Kozica – Orlovac, k. 473 – selo Razlomište. Desna veza sa 29. hercegovačkom divizijom, lijevo sa 26. dalmatinskom divizijom. Zatim srednja kolona, koju čine 26. dalmatinska divizija, zajedno sa 1. tenkovskom i 1. teškom motoriziranom artiljerijskom brigadom ima zadatak napasti Mostar sa zapadne i sjeverozapadne strane pravcem selo Donji Polog – Mostar. Desna granica zone djelovanja do lijeve granice zone djelovanja desne kolone. Lijeva granica zone djelovanja, selo Grabova Draga – Jastrebinka, k. 1139 – selo Poradok – selo Orlac – k. 246.

FOTO: Božo Božović, Bogdan Stupar i Petar Drapšin na mimohodu u Mostaru sredinom veljače 1945. 

Zatim posljednja, lijeva kolona, koju čini 9. dalmatinska divizija, ima zadatak odsjeći neprijateljske obrambene položaje oko Mostara, od zaleđa na sjever na liniji Raštani – sela Drežnica. Desna granica zone djelovanja do lijeve granice zone djelovanja srednje kolone, uključeno i selo Raštani. Lijeva granica zone djelovanja planina Čabulja – Drežnica, uključeno. U napadu na Mostar sudjelovalo je zrakoplovstvo NOVJ-a. Okosnicu napada na Mostar činila je 26. dalmatinska divizija s pridodanim postrojbama 1. tenkovske brigade i 1. teške motorizirane artiljerijske brigade VIII. dalmatinskog korpusa. Postrojbe 29. hercegovačke divizije, njezina 10. brigada dobila je zadatak osvojiti Nevesinje, 11. brigada djelovala je prema Konjicu kako bi spriječila dolazak njemačkih pojačanja iz Sarajeva prema Mostaru, a 13. je brigada imala zadatak razbiti njemačku obranu na pravcu Buna – Blagaj te prodrijeti lijevom obalom Neretve u Mostar. 14. hercegovačka brigada imala je zadatak prodrijeti preko Donjeg i Gornjeg Zimlja u Bijelo Polje kako bi ugrozila povlačenje Njemačke vojske i postrojbi NDH iz Mostara dolinom Neretve prema Konjicu.

FOTO: pukovnik Fischer, zapovjednik 369. grenadirske pukovnije. U ruci drži zastavu pukovnije.

Opširno o borbama za Mostar u veljači 1945. godine, kao i o likvidaciji mostarskih franjevaca od komunističke OZNE, čitajte u novom broju VP-a koji je na kioscima od utorka 5. siječnja.

vojnapovijest.vecernji.hr / pobijeni.info /Kamenjar.com

>Mostarska operacija 1945.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Promocija knjiga ‘Služiti čovjeku-putokaz humanosti u medicini’ u Širokom Brijegu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 22. lipnja, u 18 sati u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu održat će se svečano predstavljanje, prvo u Bosni i Hercegovini, knjige Služiti čovjeku – putokaz humanosti u medicini u organizaciji Zaklade fra Mladen Hrkać i Ogranka Matice hrvatske u Širokom Brijegu.

Urednici knjige su prof.dr.sc. Marijana Braš i prof.dr.sc. Veljko Đorđević, ugledni psihijatri i profesori na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a za knjigu kažu da je ona zapis o jednom vremenu početaka stvaranja organizirane palijativne medicine u Hrvatskoj koju su prvi čitatelji nazvali i “knjigom dobrih ljudi”.

Posljednjih deset godina prof. Braš i prof. Đorđević aktivno sudjeluju u promicanju palijativne medicine, medicinske etike i komunikacijskih vještina u medicini na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, naglašavajući da se bolesnom čovjeku treba pristupiti kao osobi, a ne kao dijagnozi, uvažavajući biološke, psihološke, socijalne i duhovne čimbenike koji sudjeluju u zdravlju i bolesti te razumijevajući kontekst u kojem se neka bolest javlja.

O knjizi će, uz urednike knjige, govoriti i dipl.med.sr. Zdravka Lončar, glavna medicinska sestra Sveučilišne kliničke bolnice Mostar te mag. sestrinstva Marjana Mucić, glavna sestra hospicija Centra za palijativnu skrb pri Domu zdravlja Ljubuški.

Knjiga opisuje osobna iskustva više od 150 zdravstvenih profesionalaca, 20 bolesnika i članova njihovih obitelji, 50 studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i 25 institucija i organizacija s područja Hrvatske, a vezano uz pristup teško oboljeloj osobi i članovima obitelji.

Knjiga je objavljena u sklopu projekta Snaga ljudi – činiti dobro čiji cilj je senzibilizirati i educirati zdravstvene profesionalce o sadašnjem stanju i perspektivama vezanima uz razvoj palijativne medicine, ali i važnosti medicine usmjerene prema osobi i u svim drugim područjima medicine te promovirati primjere dobre prakse u kojima se snagom ljudi činilo i čini dobro u skrbi prema potrebitima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Diva je naša dika i naš ponos

Objavljeno

na

Objavio

fra Jozo Marinčić
KTA - fra Jozo Marinčić

– Kedžara će i ove godine slaviti svoju Divu. Bit će to 30. lipnja, vjerujte na poseban način.

Sveto misno slavlje u 11 sati predvodit će provincijal Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić.

Na svetoj misi pjevat će Čuvarice Dive Grabovčeve. Ovogodišnju proslavu Dive na jedinstven će način uveličati bosanski ujaci, i to oni najmlađi. Naime, pod svetom će misom na Kedžari prvi put dati redovničke zavjete, našega svetoga oca Franje, novaci Bosne Srebrene. Svoje će zavjete započeti baš na grobu ove naše slavne djevice i mučenice – govori fra Stjepan pavličević, župnik župe sv. Ilije Proroka u Doljanima. – Diva je naša dika i naš ponos.

Tu na padinama Vrana ona je očuvala ono nama kroz sva ova stoljeća sveto i vrijedno, svoju nevinost i odanost dragome Bogu. Sve ove godine, desetljeća i stoljeća poslije, ona nam je bila ponosom i nadom, bila nam je primjer koji nas je nadahnjivao i koji smo slijedili. Pođimo i mi na Divin grob, kleknimo do Divina groba i učvrstimo u sebi one divne vrijednosti koje su je krasile. Molimo Boga da nam da čistoće i vjernosti, da nas učini jakim te vrijednosti živjeti u svom životu i u svom vremenu. Divin grob priča je o toj vjernosti i čistoći.

Priča koja ne želi nestati s vjetrom, već ući u moju i tvoju dušu. Priča koja se želi u našim životima ponavljati. A te nam čistoće i te nam vjere i vjernosti itekako treba. Svjedoci smo kako čistoća i vjernost gube svoje mjesto u našim dušama, u dušama naših mladih, u našim obiteljima, u našem narodu i našoj Crkvi. Diva nas opominje. Grob nas njezin opominje i veli nam da se vratimo u zagrljaj vrijednostima čistoće i vjernosti.

Diva nam s Vrana veli: “Ostajte vjerni u svojoj bračnoj zajednici. Čuvajte obitelj kao svoje oči.” Moleći za tebe, divna djevice i mučenice, molimo uistinu za sebe, za svoj život, za svoju obitelj, za svoj narod, za svoju zemlju. Zato joj slavu držimo, zato je slavimo. Našu Divu Grabovčevu – istaknuo je u pozivu za obilježavanje Divina dana župnik fra Stjepan Pavličević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari