Pratite nas

Najave

Mostarski franjevci žrtva su revolucije, a ne ratnih borbi

Objavljeno

na

Od 5. siječnja 2016. na kioscima se nalazi novi broj magazina Vojna povijest (VP). Tema broja je »Borbe za Mostar u veljači 1945.«, autora Hrvoja Mandića. U sklopu tih borbi dogodila se i likvidacija mostarskih franjevaca.

[ad id=”93788″]

Autor, između ostalog, ovako piše: »Iz dostupnih arhivskih izvora sa sigurnošću možemo zaključiti da su opunomoćenici Ozne posjedovali popis političkih neistomišljenika u Mostaru. Partizanski obavještajci imali su precizne podatke o broju franjevaca u franjevačkom samostanu u tom gradu. Odgovornost za pokolj sedmorice franjevaca snosi vrh Ozne. Svi povjerenici Ozne, u ovom slučaju linija Ozne u 12. hercegovačkoj brigadi na čelu s Brankom Popadićem, izvršavala je posebne zadatke koji nisu vezani uz borbene akcije. Nadređen Branku Popadiću bio je Uglješa Danilović, tadašnji šef Ozne za BiH. Potonji je odgovarao izravno Aleksandru Rankoviću, odnosno Josipu Brozu Titu. Kad se hijerarhija posloži na ovaj način, nameće se logičan zaključak kako Avdo Humo i Vaso Miskin Crni nisu mogli učiniti ništa za spas mostarskih franjevaca od likvidacija 14. veljače 1945.«

Opširno o borbama za Mostar u veljači 1945., kao i o likvidaciji mostarskih franjevaca, što je napravila jugokomunistička Ozna, čitajte u novom broju VP-a. U njemu se nalaze još i ove teme: Zašto je za Sjedinjene Američke Države Prvi svjetski rat bio gospodarski rat; Novi serijal – oznake rodova, službi i struka; Novi feljton – odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.; Aktualno – američko-kubanski odnosi: je li hladni rat konačno završio? I još mnogo drugih tema.


Borbe za Mostar u veljači 1945. godine

Do okončanja Kninske operacije, odnosno do kraja prve polovice prosinca 1944., bojište ispred Mostara i Nevesinja bezuspješno su opsjedale postrojbe 29. hercegovačke divizije te postrojbe 9. dalmatinske divizije, angažirane u napadu na Široki Brijeg. Stanje na bojištu ostalo je nepromijenjeno sve do operacije »Bura«, prodora njemačkih i oružanih snaga NDH 27. siječnja 1945. prema Ljubuškom, Vrgorcu, Čitluku, Čapljini i Metkoviću. Njemačka vojska i postrojbe NDH u dva su dana vojnih djelovanja osvojile mjesta Ljubuški, Čitluk i Čapljinu. Nedugo zatim Vrhovni stožer izdao je zapovijed VIII. dalmatinskom korpusu da s glavninom svojih snaga (26. i 19. divizijom, oklopljenim i samokretnim postrojbama, tj. 1. tenkovskom i 1. teškom motoriziranom artiljerijskom brigadom) krene prema Hercegovini te zajedno sa 9. dalmatinskom divizijom, koja je boravila u Hercegovini, i 29. hercegovačkom divizijom osvoji Široki Brijeg i Mostar. Snage NOVJ-a potisnule su dijelove Oružanih snaga Njemačke i Oružanih snaga NDH iz Čapljine i Čitluka te su 4. veljače zauzeli Ljubuški.

Sutradan, 5. veljače, stožer VIII. dalmatinskog korpusa naredio je izvođenje napada na Široki Brijeg (6. veljače). Okosnicu napada na Široki Brijeg činila je 26. dalmatinska divizija. U borbama tog dana partizani nisu uspjeli zauzeti Široki Brijeg. Sutradan, 7. veljače, partizani su ovladali Širokim Brijegom kasno uvečer. Dio oružanih snaga Njemačke i NDH povukao se prema Mostaru i utvrdio na pravcu Keveljavača – Miljkovići – s. Varda, k. 331, k. 262 – Jasenica – Rodoč. Ovim rasporedom obrane planirali su učvrstiti svoju obrambenu crtu s juga. Ako se Mostar nađe pred osvajanjem, ostavljen je slobodan pravac prema Jablanici i Konjicu da bi se mogli povući. Snage NOVJ-a vodile su neprekidne borbe s njemačkim snagama i postrojbama NDH od zapadnog prilaza do južnog prilaza grada. Dalje od crte bojišta, u Čitluku je 9. veljače održan sastanak zapovjednika 29. hercegovačke divizije i 19. dalmatinske divizije, kao i načelnika Stožera VIII. dalmatinskog korpusa (potpukovnik Ante »Toni« Biočić) na kojem je zaključeno da se radi osvajanja Mostara 12. hercegovačka brigada u operativnom smislu podčini zapovjedniku 19. dalmatinske divizije te da se pojačaju napori oko likvidiranja obrambenih položaja njemačke vojske i oružanih snaga NDH u tjesnacu između Mostarskoga blata i Neretve radi napada na Mostar s južne strane.

FOTO: mimohod postrojbi VIII. dalmatinskoga korpusa u osvojenom Mostaru, sredina veljače 1945

Vodile su se neprestano borbe ispred Varde, u područjima sela Gornje i Donje Jasenice. U tim borbama nije došlo do znatnijih pomicanja crte bojišta. U »zapovijedi štaba VIII. korpusa NOVJ-a od 12. veljače 1945. štabovima podčinjenih jedinica za oslobođenje Mostara« naređen je napad na Mostar iz smjera triju kolona, desna, srednja i lijeva. Desna kolona, koju čine postrojbe 19. dalmatinske divizije, bez jedne brigade, s pridodanom 12. hercegovačkom divizijom i jednim brdskim topničkim sklopom ima zadatak napasti Mostar s južne strane pravcem Čitluk – Varda – Mostar. Desna granica, zona djelovanja selo Bačevići, zaključno rijeka Neretva – selo Luka, selo Bjelužina, sve isključno. Lijeva granica zone djelovanja Ljuti Dolac – Ponor – selo Varda – selo Donja Kozica – Orlovac, k. 473 – selo Razlomište. Desna veza sa 29. hercegovačkom divizijom, lijevo sa 26. dalmatinskom divizijom. Zatim srednja kolona, koju čine 26. dalmatinska divizija, zajedno sa 1. tenkovskom i 1. teškom motoriziranom artiljerijskom brigadom ima zadatak napasti Mostar sa zapadne i sjeverozapadne strane pravcem selo Donji Polog – Mostar. Desna granica zone djelovanja do lijeve granice zone djelovanja desne kolone. Lijeva granica zone djelovanja, selo Grabova Draga – Jastrebinka, k. 1139 – selo Poradok – selo Orlac – k. 246.

FOTO: Božo Božović, Bogdan Stupar i Petar Drapšin na mimohodu u Mostaru sredinom veljače 1945. 

Zatim posljednja, lijeva kolona, koju čini 9. dalmatinska divizija, ima zadatak odsjeći neprijateljske obrambene položaje oko Mostara, od zaleđa na sjever na liniji Raštani – sela Drežnica. Desna granica zone djelovanja do lijeve granice zone djelovanja srednje kolone, uključeno i selo Raštani. Lijeva granica zone djelovanja planina Čabulja – Drežnica, uključeno. U napadu na Mostar sudjelovalo je zrakoplovstvo NOVJ-a. Okosnicu napada na Mostar činila je 26. dalmatinska divizija s pridodanim postrojbama 1. tenkovske brigade i 1. teške motorizirane artiljerijske brigade VIII. dalmatinskog korpusa. Postrojbe 29. hercegovačke divizije, njezina 10. brigada dobila je zadatak osvojiti Nevesinje, 11. brigada djelovala je prema Konjicu kako bi spriječila dolazak njemačkih pojačanja iz Sarajeva prema Mostaru, a 13. je brigada imala zadatak razbiti njemačku obranu na pravcu Buna – Blagaj te prodrijeti lijevom obalom Neretve u Mostar. 14. hercegovačka brigada imala je zadatak prodrijeti preko Donjeg i Gornjeg Zimlja u Bijelo Polje kako bi ugrozila povlačenje Njemačke vojske i postrojbi NDH iz Mostara dolinom Neretve prema Konjicu.

FOTO: pukovnik Fischer, zapovjednik 369. grenadirske pukovnije. U ruci drži zastavu pukovnije.

Opširno o borbama za Mostar u veljači 1945. godine, kao i o likvidaciji mostarskih franjevaca od komunističke OZNE, čitajte u novom broju VP-a koji je na kioscima od utorka 5. siječnja.

vojnapovijest.vecernji.hr / pobijeni.info /Kamenjar.com

>Mostarska operacija 1945.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

Poziv na izvedbu predstave ‘Skupljanje kostiju’

Objavljeno

na

Objavio

Uoči obilježavanja 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Maslenica 93“ Udruga veterana 4. gardijske brigade u suradnji sa župom Sv. Spasa i KUU Sv. Kliment Gornje Sitno organizira izvedbu predstave „Skupljanje kostiju“ u nedjelju, 20. siječnja 2019. godine u 19 sati, u Kripti – pastoralnoj dvorani u župi Sv. Spasa na Mejašima.

Riječ je o ratnoj monodrami u izvedbi dramske umjetnice Mladenke Gruice i KUU Sv. Kliment Gornje Sitno, nastala na motivima svjedočanstva pokojne Grle Pedić o stradavanju u mjestu Paljuv u zadarskom zaleđu za vrijeme Domovinskog rata, a koje je oslobođeno akcijom Maslenica.

Prije same izvedbe ratne monodrame bit će služena sveta Misa za Domovinu i sve poginule i nestale hrvatske branitelje u VRO „Maslenica 93.“ u župi Sv. Spasa na Mejašima s početkom u 18 sati, koju će predvoditi župnik don Anđelko Dukić te župni vikar don Ante Bitunjac.

Također Udruga veterana 4. gardijske brigade će prije svete Mise u prostorijama Udruge ugostiti sudionike akcije spašavanja na Maslenici.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu u državnom posjetu Turskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović boravit će u srijedu u uzvratnom državnom posjetu Republici Turskoj na poziv turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Kako se u utorak doznaje u Uredu predsjednice, državni posjet Turskoj predsjednica Grabar-Kitarović započet će polaganjem vijenca na grobnicu utemeljitelja moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka, te radnim sastankom s predsjednikom turskog parlamenta, Velike nacionalne skupštine, Binalijem Yildirimom.

Nakon svečanog dočeka u Uredu turskog predsjednika predsjednica Grabar-Kitarović i turski predsjednik Erdogan imat će tête-á-tête razgovor nakon čega slijedi bilateralni sastanak izaslanstava dviju država.

U nazočnosti dvoje predsjednika potpisat će se Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. i Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH, kazali su izvori iz Ureda predsjednice.

Program suradnje u području kulture i umjetnosti 2019. – 2021. potpisat će državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH Zdravka Bušić i zamjenik turskog ministra kulture i turizma.

Protokol suradnje u okviru Projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u RH potpisat će muftija Aziz Hasanović, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, i predsjednik TIKA-e Serdar Cam.

Nakon potpisivanja tih dokumenta predviđene su izjave za novinare dvoje predsjednika.

Boravak u Turskoj predsjednica će završiti radnom večerom s turskim predsjednikom na koju su pozvani i predstavnici hrvatske zajednice u Turskoj.

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja i ovaj posjet bit će još jedna prilika za nastavak i jačanje dijaloga na najvišoj razini između dviju država, ističu izvori iz Ureda predsjednice.

Turski predsjednik Erdogan boravio je u državnom posjetu Hrvatskoj u travnju 2016., kada je sudjelovao na svečanom obilježavanju 100. godišnjice priznanja ravnopravnosti islama s drugim religijama u Hrvatskoj.

Predsjednica Grabar-Kitarović boravila je u radnom posjetu Turskoj u siječnju 2018., a dvoje predsjednika susrelo se i na margini jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a.

Na svečanom obilježavanju 100 godina islama u Hrvatskoj turski predsjednik izrazio je zadovoljstvo integriranošću muslimanske zajednice u hrvatskom društvu istaknuvši da je Hrvatska hvalevrijedan primjer suživota različitih vjeroispovjesti, te poručio da u suvremenim društvima treba njegovati suradnju, a ne sukob civilizacija.

Važna tema razgovora dvoje predsjednika bit će jačanje gospodarske suradnje i poticanje investicija.

Predsjednik Erdogan rekao je na gospodarskom forumu u Zagrebu 2016. da bi robna razmjena između dvije države trebala iznositi milijardu američkih dolara, a kao područja u kojima postoje mogućnosti za jačanje suradnje posebice je istaknuo turizam, energetiku, financijski sektor i poljoprivredu.

U tom pogledu od tada je ostvaren napredak.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Turske iznosila je 2017., po hrvatskim podacima, 486,8 milijuna američkih dolara, od čega je hrvatski izvoz u Tursku iznosio 171,6 milijuna dolara, što je 40 posto više nego 2016. godine.

U prvih 10 mjeseci 2018., po zadnjim podacima, ostvarena je robna razmjena od 427 milijuna dolara, doznaje se iz izvora u Uredu predsjednice.

Godine 2015. trgovinska razmjena s Turskom iznosila je 348,8 milijuna američkih dolara.

Dvoje predsjednika razgovarat će također o situaciji na Bliskom istoku.

Posjet se događa u važnom vanjskopolitičkom trenutku nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio povlačenje američkih vojnika iz Sirije.

Nezaobilazna tema razgovora bit će i situacija u jugoistočnoj Europi s kojom Turska ima snažne povijesne veze i gdje ima značajna ulaganja.

U tom kontekstu dvoje predsjednika osvrnut će se na situaciju u BiH, Makedoniji i na Kosovu.

Isto tako, Hrvatska će ponovno izraziti potporu Turskoj na njezinu putu u Europsku uniju s obzirom na to da je Turska jedan od glavnih europskih sigurnosnih i gospodarskih partnera.

Hrvatska je, kako je prošle godine u Ankari naglasila predsjednica Grabar-Kitarović, posebice zahvalna Turskoj na brizi za milijune izbjeglica s Bliskog istoka te za poštivanje sporazuma s EU-om sklopljenog 2016. koji je omogućio zaustavljanje izbjegličkog vala preko tzv. balkanske rute.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari