Pratite nas

Vijesti

Može li abolicijom biti oprošten teški ratni zločin?

Objavljeno

na

Ratni zločin nije i ne može biti obuhvaćen Zakonom o općem oprostu koji je sredinom devedesetih donesen samo iz jednog razloga, kako bi se mirno i bez žrtava reintegrirala istočna Slavonija te okupirani Vukovar u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Je li, ili nije, reintegracija hrvatskog Podunavlja uspjela, s obzirom na ono što se trenutno događa u Vukovaru, pitanje je za raspravu, međutim, abolicija je imala jasan cilj i bila je uvjet mirne reintegracije.

[dropcap]Z[/dropcap]akonom o općem oprostu, ili jednostavnije abolicijom, obuhvaćeno je isključivo sudjelovanje u pobuni protiv Republike Hrvatske, ali ne i ratni zločin. Drugim riječima, Tuđman nije, niti mu je to bila namjera, abolirao abolicijom velikosrpske fašiste koji su ubijali po Hrvatskoj, u ovom slučaju Vukovaru, kao što je to slučaj s četničkim zlikovcem, Slobodanom Jurišićem koji je 2. srpnja 1991. godine, u klasičnoj sačekuši, brutalno iz pištolja devet milimetara pokosio i ubio dvojicu pripadnika Zbora narodne garde. Nije to učinio sam, s njim je bio i njegov sudionik u zločinu, tako da je dvojicu gardista četnička banda uspjela svladati. Navodno je četnički zlikovac pobio hrvatske gardiste zato što nije mogao podnijeti hrvatsku šahovnicu, hrvatski grb. Nije bio jedini kome je pao mrak na oči uspostavom suverene države Hrvatske.

Slobodan-Jurisic

Slobodan Jurišić

Jedna mala digresija, ima u Hrvatskoj puno onih koji i danas ne mogu smisliti nezavisnu Hrvatsku, još manje hrvatsku šahovnicu, srećom, još uvijek ne ubijaju, iako divljaju, posebno za ‘blagdane’ te na nekim utakmicama kao što je to bio slučaj s primitivnim navijačima Crvene Zvezde, Delijama, nedavno u Zagrebu u utakmici protiv Cedevite, koju je hrvatski predstavnik u dramatičnoj završnici dobio. Tko je pustio Delije u dvoranu s fašističkim obilježjima trebalo bi biti pitanje za organizatore utakmice te hrvatsku policiju, koju je očito zabljesnuo sjaj najnovijih Audija naručenih putem javne nabave iz Banskih dvora.

No, vratimo se u Vukovar i davnu 1991. godinu, kako piše portal dnevno.hr Slobodan Jurišić zakonom o općem oprostu je zapravo postao slobodan i nevin čovjek, iako je riječ o notornom ubojici. Kako je moguće, pod uvjetom da su informacije spomenutog portala točne, da se takav čovjek nekažnjeno šeta zemaljskom kuglom i da nije u zatvoru? Jurišić je nabavio veće količine automatskog oružja iz arsenala okupatorske JNA, da bi u vukovarskoj ulici Ognjena Price 20, 2. srpnja 1991. godine oko 19.30 sati pucao u pripadnike ZNG-a Ivanovića i Katića, koji su obavljali službene zadatke, dakle, bili su na svom poslu.  Prema pisanju portala dnevno.hr Jednim hicem Franji Katiću Jurišić je nanio prostrijelne rane prsnog koša, srca, ošita, prijelome dvaju rebara i ozljedu jetre. Katić je od težine ozljeda odmah preminuo. U Damira Ivanovića Jurišić je ispalio tri metka i nanio mu ozljede prsnog koša, udova i unutarnjih organa. Ivanović je preminuo istoga dana oko 23 sata u Medicinskom centru Vukovar.

 Nakon zločina je uhićen, no, kako je to išlo u ono ratno vrijeme vrlo brzo je razmijenjen u rujnu 1991. godine, poslije čega je bio u bijegu te mu se 1992. godine sudilo u odsustvu , da bi 15. srpnja bio osuđen na 20 godina zatvora s obzirom kako je proglašen krivim. Godine su prošle, došao je Zakon o općem oprostu, koji je zapravo oprostio zlikovcu što je pobio hrvatske branitelje. Naime, siječnju ove godine predsjednik prvostupanjskog kaznenog vijeća Županijskog suda u Osijeku dostavio je izvanraspravnom vijeću osječkog suda spis Vojnog suda Osijek o donošenju odluke o obustavi kaznenog postupka prema Zakonu o općem oprostu, nakon čega je donesen zaključak da su svi uvjeti za oprost ispunjeni – piše portal dnevno.hr.

Zaključak? Ukoliko se konstantno ponavljalo da se abolicijom ne abolira ratni zločin kako je moguće da se 23 godine nakon pada Vukovara oprašta klasičan oblik TEŠKOG ratnog zločina nesumnjivom zlikovcu? tinolovkanews

facebook komentari

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari