Pratite nas

Gospodarstvo

Može li Hrvatska bankrotirati?

Objavljeno

na

Winston Churchill : Ako zametnemo rat između prošlosti i sadašnjosti, vidjet ćete da gubimo budućnost „

hrvatskabankrotKomunizam je ostavio velike štete i u svemu će trebati puno vremena da se to nadoknadi. Svijet se gospodarski bipolarizirao kada je Putin promovirao savez Rusije, Kine, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike. Globalizacija je donijela velike promjene i podjele u društvu, od terora u ime ljudskih prava do seksualnih sloboda i legalizacije droga. Liberalizam je donio ravnopravnost, ali i relativizaciju mnogih tradicijskih vrijednosti. Ojačalo je svjetsko gospodarstvo, ali su studije pokazale da je puno dobroga uništeno za obitelj i ukupno društvo. Mi smo sve liberalizirali, rasprodali sve što su stranci htjeli kupiti, od banaka do velikih tvrtki. Odrekli smo se iseljeništva, upali smo u goleme dugove i doveli građane u dužničko ropstvo. Polarizacija je u društvu velika, a podjele u ideologiji, socijali, politici i vjeri nas sprječavaju da se o bilo čemu dogovorimo. U realnosti žive dvije Hrvatske, sve se urušava, posebno obiteljski odgoj. Dakle, Madžarska i njen premijer Viktor Orban se protive liberalizaciji, polako izlaze iz krize a gospodarstvo raste. Država kupuje , ponovno u svoje vlasništvo velike tvrtke što su prije jeftino rasprodali osniva na stotine katoličkih osnovnih škola, te je ušao u sukob s međunarodnim kapitalom i bankama. On se zalaže za ..“Državu koja je utemeljena na radu koji će omogućiti da nam država budu konkurentna u velikoj globalnoj utakmici. „

Najava novog zaduživanja

Nakon pet mjeseci rasta imamo snažan pad industrijske proizvodnje za 1,7 u lipnju u odnosu na lipanj prošle godine. Nastavak u ovoj godini bit će ograničen slabom domaćom potražnjom i niskom izvoznom konkurentnošću, a pozitivan doprinos očekujemo od polaganog oporavka država u okruženju. Na razini godine očekujemo rast industrijske proizvodnje od 0,5 % u odnosu na 2013. Cijene nekretnina u Hrvatskoj su i dalje atraktivne ali smo se vratili na razinu s kraja 2004.. Sav rast zabilježen prije krize je poništen , potražnje koja bi oživjela mrtvo tržište nema niti će je biti do kraja godine. Oživljavanje ovisi o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada i gospodarskom raspoloženju kućanstava. Uzlet stambenog kreditiranja u Hrvatskoj počinje 2005. vrh je bio 2011.. U Hrvatskoj je blokirano 318.000 građana s 27,7 mlrd kuna i u pripremi je zakon o osobnom bankrotu. Dužnici će sami odlučivati hoće li u osobni bankrot ili ne. osobni_bankrot_bigSve se rasprodaje, ostaje se bez imovine i dodjeljuje mu se ovrhovoditelj. Ovaj zakon ove goleme dugove i blokade sam po sebi neće riješiti. Oko 2000 građana je s dugom oko 14 mlrd kuna a ostali su u pravilu do 10.000 kuna. Tako je preko 150.000 građana u dugu, siromašni su, ne vraćaju kredite i ne plaćaju obveze. Hoće li sustav biti zloupotrijebljen i problemi riješeni ? Nemojmo zaboraviti da 38 % odraslih Hrvata ima samo osnovno obrazovanje i da tu moramo uložiti puno i dostići europske standarde. Argentina je drugi put bankrotirala i nas je sve strah da se to može dogoditi i Hrvatskoj. Naši nas stručnjaci uvjeravaju da ni jedna članica EU-a pa ni Hrvatska ne može bankrotirati samo zato jer je europska birokracija ne dopušta bankrot kao tehnički izraz, ali u stvarnosti postoji velika prijetnja. Tu se u pravilu upliće EU kroz različite aranžmane i financijsku pomoć, ali uz određene uvjete kao što su otpuštanje radnika ili brža privatizacija. Pretpostavlja se da bi se u slučaju hrvatskog bankrota našlo nekoliko država koje bi dale financijska sredstva uz određene uvjete. Na jesen ponovno čeka veliko zaduživanje i probleme prebacujemo u iduću godinu, a ništa se bitno ne rješava . Odgovoriti na pitanje može li Hrvatska bankrotirati- nadamo se ne.

Velika potražnja za eurima

Tečaj hrvatske kune je na povijesnim razinama i velika je potražnja za eurima, slabi vrijednost kune, te se približila razini od 7,65 za euro. Razlog je veće potražnje zbog zatvaranja kratkih terminskih pozicija, korporativne potražnje, većih rezervacija banaka i isplate dividende.. Država je izišla na europsko tržište kapitala kroz izdavanje obveznica, što je povećalo potražnju za devizama. Banke trebaju dodatnih 200 mil eura za rezervacije gubitaka, dobro je jedino što nam je izvoz u prvom polugodištu povećan, a otežati mogu jedino daljnje smanjenje investicija. Tu nam je izlaz u poboljšanju konkurentnosti i oporavku gospodarstva . HNB će i dalje braniti stabilnost tečaja kune, a euriziranost hrvatskog gospodarstva je 74 % odnosno tolika je vezanost za strane valute i kredite. Očekuje se, bez obzira na turizam, da bi u jesen zbog novih.zaduženja bio velik pritisak na slabljenje kune. Njezino daljnje kretanje očekujemo unutar 7,62 do 7,66 za euro. Euro se našao na najnižoj razini prema američkom dolaru još u studenom prošle godine. Jedinstvena europska valuta izgubila je sveukupno 3,2 % svoje vrijednosti u protekla tri mjeseca nakon što ej ECB snizila referentnu kamatnu stopu kako bi dali poticaj inflaciji. No, ona je u srpnju bila u najsporijem rastu u posljednjih pet godina. U SAD-u ulagači se drže suzdržano zbog špekulacija o povećanju referentne kamatne stope i utjecaja proglašenog argentinskog bankrota .Američko gospodarstvo je u velikom oporavku pa je objavljeno da je bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju skočio 4 % na godišnjoj razini.

Svijet sve više napušta gotovinu pa se tako u Norveškoj samo 5 % transakcija obavlja gotovinom, a još manje u Švedskoj i Velikoj Britaniji. Novčanice i kovanice odlaze u prošlost a bezgotovinsko plaćanje je budućnost. U Hrvatskoj je izdano više od 8 mil. kartica. Čuvanje gotovog novca je skupo i rizično. Naš bankarski sustav i dalje je stabilan, iako udio loših kredita stalno raste ( oko 18 % 9 Bankari rade tuđim novcem i s velikim oprezom moraju predviđati rizik. Veliki problemi se i dalje pokazuju kod franka, gdje se ipak zaboravio rizik povjerenja i dugoročno čuvanje klijenata. Tu će morati doći do dogovora kako bi se problem što prije riješio. Drugi primjer je kod stare štednje i štediša Ljubljanske banke. U Sloveniji je veliko razočarenje, jer u ovoj krizi država mora osigurati 250 mil eura glavnice i još toliko kamata. Govori se da bi isplata štedišama trebala biti u ratama i do sedam godina. Taj slučaj je iz sfere politike otišao u pravosuđe. Sud u Strasbourgu je presudio u korist štediša iz slovenije, hrvatske i BiH.

Mijo Jukić, HS

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Ulaganjima i digitalizacijom do pomoraca novog doba

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu proslave Dana pomoraca, koji se svake godine tradicionalno obilježava na dan Svetog Nikole, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Opatiji organizira konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na skupu će biti predstavljeni planovi razvoja i važnosti hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe.

Na konferenciji će biti predstavljena vizija razvoja i značenja hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe. Na konferenciji će biti predsjednik Vlade Andrej Plenković, te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cap-pelli.

Razgovarat će o politikama u području pomorstva i unutarnje plovidbe, primjerice o statusu pomoraca i njihovim pravima, konkurentnosti naših luka, izazovima s kojima se suočavaju brodari, zaštiti mora te otvoriti mnoge druge teme, javlja HRT

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako je akcent stavljen na Ministarstvo mora i Ministarstvo turizma i na turističku zajednicu Primorsko-goranske županije. Ministarstvo priprema jedan važan paket zakona – o lučkim kapetanijama, pomorskom dobru i lukama, a i izmjene pomorskog zakona.

Lociramo financijska sredstva i stvaramo novi, bolji financijski okrvir – 850 milijuna kuna osigurano je u proračunu 2018. Za pomorski sektor i sigurnost plovidbe, naglasio je Plenković. Imamo višestoljetnu tradiciju plovidbe i moramo predano radiiti na tome da potencijal pomorskog rasta bude jedan od zamašnjaka ukupnog gospodarskog rasta, poručio je.

Premijer je podsjetio kako se preko 80 posto svjetske robne razmjene odvija morem, plovi preko 90.000 brodova. A gdje je u tome Hrvatska? Mi smo srednjevelika pomorska flota, po broju pomoraca druga smo europska nacija.

Jačanje konkurentnosti pomorskog sketora uključuje aktivnu politiku prema pomorstvu i velike iskorake prema digitalizaciji. Važno je omogućiti dostupnost kvalitetnih financijskih sektora koji bi omogućili novi investicijski zamah. U tome veliku ulogu može odigrati HBOR, a strateški je cilj povećanje flote, privući hrvatske i strane brodare.

Zakonske promjene koje će se odnositi na pomorce iznimno su važne za njihov status. Na dugoročnu konkurentnost utječe naš obrazovni sustav. Ključno je stvoriti infrastrukturne i sve druge pretpostavke za razvoj digitalnog društva, posebno u ovom segmentu, gdje brodovi novog doba trebamo i pomorce novog doba, zaključio je Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković najavio povećanje minimalca i odvojeno plaćanje prekovremenih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HINA/ Damir SENČAR

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je ocijenio da je 2017. bila zasigurno jedna od najizazovnijih godina od hrvatske neovisnosti, s najviše nepredviđenih događaja, te je najavio nastavak provođenja strukturnih reformi jer je smanjenje makroekonomskih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Na gospodarskom skupu u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, premijer Plenković je ocijenio da je 2017. zasigurno jedna od najizazovnijih godina nakon hrvatske neovisnosti, koja je imala najviše nepredviđenih događaja na dnevnom redu, bilo da je riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili međunarodnom planu.

“Vlada je u tom kontekstu imala jedan kontinuirani, stalni cilj, a to je provoditi program, načela za koja smo se zalagali u izbornoj kampanji, pretočen i u program rada Vlade i u nacionalni program reformi i poduzetnici su u tome kontekstu bili visoko na rangu naših aktivnosti i na rangu naših prioriteta”, izjavio je Plenković.

Podsjetio je da je provedena porezna reforma, koja je rasteretila poduzetnike i dovela do njihovih boljih prihoda, a rasterećenjem građana povećana je njihova potrošnja, a sve to u konačnici vidi se u hrvatskom gospodarskom rastu.

“Jasno je da su procjene ne samo naše, nego DZS-a, međunarodnih institucija takve da će gospodarski rast sigurno biti preko tri posto u ovoj godini, što nas ohrabruje u pogledu rezultata”, ocijenio je Plenković.

Podsjetio je i na rezultate fiskalne konsolidacije, pri čemu je istaknuo da proračun već drugu godinu zaredom bilježi primarni suficit, i to na najvišoj razini među članicama EU-a.

Pojasnio je da to znači da se država ne zadužuje za plaćanje kamata nego ih podmiruje iz vlastitog prihoda, zbog čega se smanjuje udio javnog duga u BDP-u već drugu godinu zaredom i to dvostruko brže nego u brojnim drugim članicama EU.

Kazao je da Vlada želi i dalje jačati fiskalnu situaciju, smanjivati javni dug, pa bi tako već u idućoj godini javni dug trebao pasti ispod 80 posto BDP-a, a 2020. i u idućim godinama Hrvatska polako ide prema postotku koji je ključan za kriterije iz Maastrichta, te bi tako ispunila uvjete u postupku pripreme za uvođenje eura.

Kazao je i da su u proračunu za iduću godinu sadržane i mjere usmjerene oporavku demografske situacije u društvu.

“Ključno za uspjeh našega zajedničkog šireg društvenog djelovanja je nastavak strukturnih reformi”, istaknuo je Plenković, kazavši da su one sadržane u Nacionalnom programu reformi.

“Vlada je imala prošlog tjedna jednu internu sjednicu, na kojoj smo vrlo temeljito prošli sve aktivnosti ne samo usmjerene na bolju apsorpciju EU fondova, nego i na provođenje strukturnih reformi i u zdravstvu, i u mirovinskom sustavu, pravosuđu, javnoj upravi, u obrazovanju. Mislim da s angažiranom provedbom Nacionalnog programa reformi, koji se prati u okviru Europskog semestra, gdje postoje posebne preporuke EK za svaku zemlju, moramo ići ka smanjenju makroekonomskih neravnoteža”, rekao je Plenković.

Naveo je da je smanjenje tih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Osvrnuvši se, između ostaloga, na donošenje zakona o izvanrednoj upravi u Agrokoru, Plenković je kazao kako smatra da se na taj način spriječile sve moguće negativne posljedice za hrvatskog gospodarstvo, brojne dobavljače, poduzetnike, mala poljoprivredna gospodarstva, jedan potres koji bi ekonomiju učinio fragilnijom i slabijom nego što je to ona danas kada su spriječeni svi ti procesi, sačuvana radna mjesta i osigurana uspješna turistička sezona.

“Time smo spriječili ono što većina promatrača u biti niti ne percipira. Kad se nešto ni ne dogodi, onda je naša optika na takve procese bitno drukčija, gotovo u nekim segmentima i lakonska. I stoga želim podsjetiti da je to bio jedan od važnih događaja, koji, po meni, treba imati pravi učinak preobrazbe oko načina poslovanja u Hrvatskoj, oko plaćanja, smanjivanja ovnisnosti i na određeni način ozdravljenje načina funkcioniranja hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Najavljene izmjene zakona o minimalnoj plaći

Što se tiče daljnjeg rada Vlade, rekao je kako je dogovoren paket mjera koji bi povećao minimalnu plaću, uz kompenzacijske mjere prema poslodavcima.

“Na taj način pokazujemo da smo senzibilizirani za određene industrije, osobito tekstilnu, drvu i metaluršku”, rekao je Plenković.

Dodao je i kako će biti promijenjen Zakon o minimalnoj plaći tako da se prekovremeni rad ne računa u tu plaću, nego povrh, što bi bio zakonski mehanizam koji bi spriječio zloporabu toga instituta.

U pogledu, kako je rekao, vrlo jasnog trenda nedostatka radne snage u pojedinim sektorima, najavio je povećanje kvota za uvoz radnika u 2018. godini.

Uz postojećih 9.000 dozvola najavio je dodatne 22.000, pa bi na godinu ukupno bila 31.000. Time bi se po njegovim riječima posebno pomoglo građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i brodogradnji.

Najavio je i dodatne mjere za one koji zapošljavaju jako puno zaposlenika u sezoni, pa tako, kako je rekao, neće biti poreza na troškove smještaja i prehrane. To bi, po njegovim riječima, poduzetnicima trebalo smanjiti troškove i omogućiti zapošljavaju više ljudi, a radnicima povećati prihode.

“Vlada će nastaviti s reformama i čvrsto se držati smjera koji je zacrtala prošle godine – voditi računa o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ispunjavanju kriterija u srednjem roku za preuzimanje eura i ići za tim da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti ovim tempom, a po mogućnosti, s ovakvim mjerama koje će olakšati poslovanje, da poslovni rezultati budu vidljiviji, a uzlet što rašireniji”, rekao je Plenković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari