Pratite nas

Hrvatska

Može li referendumska kampanja pomoći u realiziranju svih ciljeva Ive Josipovića?

Objavljeno

na

Jedna od najpodlijih i najopasnijih podvala koja je posljednjih nekoliko godina servirana hrvatskom narodu svakako je teza prema kojoj su politička slijednica SKJ i stranka koja je obnovila Republiku Hrvatsku potpuno identične stranke.

Bolji poznavatelji političkih prilika u Hrvatskoj uopće ne dvoje od kud je ta krilatica servirana, niti od samog početka dvoje o njezinim krajnjim ciljevima, uvjeravajući nas da je tzv. politika trećeg puta koju sustavno propagira aktualni predsjednik Ivo Josipović, prirodni nastavak te ranije servirane sintagme.

-Onog trenutka kada je postalo očito da Ivo Sanader i Jadranka Kosor gube nadzor nad HDZ-om, a ostaci postkomunističkog sustava predvođeni Ivom Josipovićem gube unutarpartijsku utrku sa Račanovim nasljednikom Zoranom Milanovićem, koji je karijeru započeo radeći kao diplomata zapadnjačkog tipa, projugoslavenska opcija  u javnost je počele proturati teze o jednakosti HDZ-a i SDP-a – tvrde nekadašnji kolega Zorana Milanovića, tražeći istodobno od nas diskreciju.

Milanović uhvatio Josipovićeve ljude s „prstima u pekmezu“

Za našeg sugovornika nema uopće dvojbi  kako iza pokušaja  navodne demokratizacije političke scene u Republici Hrvatskoj stoje ostaci jugoslavenskih parastruktura koje otvoreno podržavaju predsjednika Ivu Josipovića.

-Tezu o navodnoj jednakosti HDZ-a i SDP-a, treba staviti u isti kontekst s tzv. politkom trećeg puta, Milanovićevim odlučnim razračunavanjima  s nepodopštinama u kojima su s „prstima u pekmezu“ uhvaćeni sve odreda Josipovićevi ljuti -Branko Šegon, Slavko Linić, Željko Sabo  i Marina Lovrić Merzel, kao i odlučnom uskraćivanju potpore Josipoviću za drugi predsjednički mandat sve do zadnjeg trenutka – analizira naš sugovornik.

Prema njegovim riječima cijela je kampanja Ive Josipovića temeljena na faktorima izvan SDP-a, poglavito na medijima, nevladinim udrugama i Josipoviću bliskim znanstvenim krugovima.

-Ivo Josipović do posljednje trenutka nije znao hoće li biti predsjednički kandidat SDP-a ili stranaka tzv. trećeg puta. Puno je do zadnjeg trenutka bilo vjerojatnije  da će biti kandidat Mireke Holy  Stoga je cijela predizborna strategija očito osmišljena na medijsko-psihološkim operacijama u kojima su glavne poluge utjecaja smještene u PR agencije, medije, nevladine udruge, znanstvene krugove, itd. SDP-a i Zorana Milanovića u toj kampanji kao da i nema – ocjenjuje naš sugovornik, ističući kako u cijelom ovom spektru postoje dva cilja.

Dva Josipovića cilja

-Prvi je pokušaj zatvaranja priče o predizbornoj kampanji  i izazivanja raskola među strankama i skupinama koje su svjetonazorski bliske njegovoj protukandidatkinji, na čemu uz pomoć saveznika pokušava popraviti svoje izglede za još jedan predsjednički mandat. Drugo, odnosno pričuvna varijanta je ono na što Josipovićev stožer u ovim medijsko-psihološkim operacijama prioritetno i ide, a to  je pokušaj  rušenja pozicije Zorana Milanovića i dolaska na njegovo mjesto, što je jasan pokazatelj da ni sam Josipović ne vjeruje u još pet godina na Pantovčaku – tvrdi naš sugovornik.

U tom kontekstu gleda i najnoviju referendumsku inicijativu „U ime obitelji“, koju ocjenjuje sastavnim djelom medijsko-psiholoških operacija osmišljenih u izbornom stožeru Ive Josipovića zbog  potrebe postizanja zacrtanih ciljeva.

-Ne treba puno znanja niti mudrosti da se dođe do zaključka kako ključnu ulogu u ovoj inicijativi imaju određene nevladine udruge, mediji bliski aktualnom predsjedniku i dio znanstvenih krugova. Ukoliko se sagledaju do sada polučeni  učinci te kampanje vidjet ćete da je cilj već postignut. Nitko više ne govori o stanju u državi, niti ocjenjuje Josipovićeva postignuća u posljednjih pet godina. Fokus javnosti se na žalost sveo na Željku Markić i sastav budućeg saziv Sabora. Tragično ukoliko znamo koliko je još vremena do parlamentarnih izbora – tvrdi naš sugovornik.

Na naša pitanja o ostalim ciljevima  jedne ovakve kampanje, kao i metodologiji koja bi trebala dovesti do njihove realizacije, naš nas je sugovornik uputio na tumačenja mr. sc. Duje Bonaccia, objavljena na portalu Connect znanost.org,  navodeći kako se iz Bonacinovih tumačenja vidi sve ono o čemu je on već dovoljno kazao.

Bonaci kao Stier i Picula:  Cilj je podizanje unutarstranačke demokracije

Kao prioritetni cilj ovih operacija Bonacin pak navodi „podizanje unutarstranačke demokracije u dvjema velikim strankama“, što je u potpunom suglasju s onim što u SDP-u zagovaraju Tonino Picula, Zlatko Komadina  a u HDZ-u Drago Prgomet  i Davor Stier.

Naravno, naivno bi bilo za očekivati da će sljedeću Vladu sastavljati bilo tko osim HDZ-a ili SDP-a. Nova izborna pravila – a osobito snižavanje izbornog praga na 3% – sigurno ne bi ni na koji radikalan način utjecala na to. Jedino „radikalno“ što bi referendumom predložene promjene imale za posljedicu jest podizanje unutarstranačke demokracije u tim dvjema velikim strankama, a što je dobra stvar, premda se, naravno, sadašnjim stranačkim vodstvima to nikako ne sviđa – ističe mr. sc. Duje Bonacci u svome razmatranju najnovije referendumske inicijative koju prenosi i portal Narod.hr, ne skrivajući kako je ona usmjerena upravo protiv čelnika dviju najvećih stranaka Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića.

Bonaci također otkriva da je bit cijele ove medijsko-psihološke operacije izvući na površinu  osobe „demokratskog svjetonazora“, što u potpunosti odgovara  operaciji kakvoj smo već svjedočili u slučaju dovođenja na čelo HDZ-a „demokrate“ Ive Sanadera i svega što je nakon toga uslijedilo.

-Preferencijalno glasanje „počistilo“ bi izborne liste obiju stranaka na način da bi u Sabor napokon uvelo sposobn(ij)e i radišn(ij)e članove tih stranaka – kojih u obje ove velike stranke svakako ima u velikom broju – a ne (stranačkim šefovima) podobne – pojasnio je Bonaci.

Krajnji cilj: Prisiliti Milanovića i Karamarka na odlazak

Svoja promišljanja temelji na anketama čiju su vjerodostojnost demantirali rezultati nekoliko posljednjih izbora, ne skrivajući pri tome da su na meti čelni ljudi „obiju stranaka“, odnosno HDZ-a i SDP-a.

-Šefovi obiju ovih stranaka, s obzirom na potporu koji sada imaju među građanima našli bi se nakon prebrojavanja glasova na puno nižim mjestima od onih koja su si sami namijenili, i sasvim moguće da uopće ne bi niti dospjeli u Sabor – navodi Bonaci.

Sve je to, prema Bonaciju, uvertira u onaj posljednji čin – dolazak novih osoba na čelo SDP-a i HDZ-a.

-To pak znači da uskoro nakon izbora, neovisno o tome koja ih od dviju stranka „dobije“, obje stranke dobile novo vodstvo, te bi na čelna mjesta mogli doći drugi članovi tih stranaka koji svoj autoritet u stranci ne bi temeljili na strahovladi i uvjetovanju političke karijere poslušnošću, nego istinskom popularnošću utemeljenoj na političkom vizionarstvu, marljivosti, dokazanoj sposobnosti i razvijenim liderskim vještinama – zaključio je mr. Bonaci, potvrđujući neizravno kako je trenutno na djelu provedba scenarija identičnog onom kakav su svojedobno Stjepan Mesić, Budimir Lončar i Josip Perković proveli s Ivom Sanaderom i dobro poznatim procesom „demokracije HDZ-a“.

Josip Zdunić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ante Gotovina: Operacija Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Umirovljeni general Ante Gotovina sudjelovao je u svečanostima obilježavanja vojno-redarstvene akcije Maslenica ’93.

Medijima je rekao kako je ta akcija bila prekretnica u Domovinskom ratu te da su ljudi koji su u njoj sudjelovali zaslužili da ih se sjećamo jer su nam omogućili samostalnost, sigurnost i slobode koje danas uživamo.

“Sjećamo se svih tih ljudi, tih mladih ljudi. Neki su jedva bili punoljetni i mnogi od njih nose trajni biljeg danas, svatko na svoj način. S tim ljudima smo ostvarili samostalnost, sigurnost i slobode koje danas imamo i toga se trebamo sjećati. Ta sloboda i sigurnost koju imamo danas, nisu bile džabe, bile su skupo plaćene”, rekao je umirovljeni general Ante Gotovina.

“Do operacije Maslenica mi smo se uglavnom branili, više ili manje uspješno, ali operacija Maslenica je preokret, ona je zaokret u Domovinskom ratu i tad po prvi put su tri grane vojske sudjelovale, specijelna policija, ratna mornarica i zrakoplovstvo te kopnene snage koje su bile nositelj te akcije”, istaknuo je Gotovina.

Dodao je kako je akcija Maslenica bila osnova za nastavak izgradnje hrvatskih oružanih snaga.

Operacija Maslenica bila je bitna i za moral vojske, rekao je general Gotovina.

“Ona je bila prvo iskustvo i ukazala nam je na sve nedostatke i probleme koje imamo pred sobom i koje trebamo rješavati. Tako je krenulo s temeljnim obukama, školstvom, osposobljavanjem zapovjednika koji su najvažniji, a to su zapovjednici dočasnici i niži časnici”, rekao je Gotovina.

“Mi smo vjerovali u sebe i nismo imali izbora. Morali smo rješiti taj problem kojeg smo imali pred sobom, kao što i danas moramo rješavati probleme koje imamo pred sobom”, istaknuo je na kraju Gotovina.

 

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Operacijom Maslenica smo pokazali organizacijsku sposobnost, zajedništvo i odlučnost u oslobađanju RH

Objavljeno

na

Objavio

Vojno-redarstvena operacija Maslenica bila je prekretnica u Domovinskom ratu, akcija u kojoj smo pokazali organizacijsku sposobnost, zajedništvo i odlučnost u oslobađanju Republike Hrvatske, rekao je u ponedjeljak u Zadru, prilikom središnjeg obilježavanja 26. obljetnice operacije Maslenica, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević.

“Svi koji smo sudjelovali u toj operaciji znali smo da radimo nešto dobro za hrvatski narod, da je strateški bitno spojiti sjever i jug Hrvatske. Nakon toga krenulo se s gradnjom pontonskog mosta, sa spajanjem Hrvatske. To je u tom trenutku zaista bila strateška odluka prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana”, istaknuo je u izjavi novinarima ministar Krstičević, prilikom polaganja vijenaca ispred Središnjega križa na zadarskome Gradskome groblju.

U ime cijele Vlade RH i svoje osobno ime izrazio je zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i obiteljima poginulih branitelja i civila.

Uz ministra Krstičevića, vijence su položili izaslanik predsjednice Republike general Ante Gotovina, general Miljenko Filipović kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, general zbora i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, izaslanik ministra unutarnjih oslova general Mladen Markač te brojna županijska i gradska izaslanstva i branitelji, sudionici Vojno-redarstvene operacije Maslenica.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je kako je Vojno-redarstvena operacija Maslenica uspješnom provedbom, donijela jako važnu poruku, i hrvatskome narodu i međunarodnoj zajednici – da će Hrvatska vojska u konačnici osloboditi cijeli teritorij Republike Hrvatske.

“Neizmjerno smo ponosni na operaciju Maslenica, zahvalni članovima obitelji koje su izgubile svoje najmilije, zahvalni svim vojnicima i policajcima koji su sudjelovali u toj operaciji i s ponosom se okupljamo ovdje odati počast onima koji su položili živote”, rekao je ministar Medved.

General Gotovina: Samostalnost, sloboda i sigurnost Hrvatske skupo su plaćene

General Ante Gotovina izjavio je novinarima da se sjeća tih mladih ljudi koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica; neki su bili jedva punoljetni i dali svoje živote, neki nose trajni biljeg, naglasio je.

“Svih njih se trebamo sjećati jer s njima smo ostvarili samostalnost i slobodu Hrvatske koje imamo danas. Ta sigurnost je bila skupo plaćena”, naglasio je u izjavi novinarima general Gotovina.

Vijence i svijeće brojna izaslanstva položila su i kod Spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade u Ulici Ante Starčevića te Spomenika poginulim braniteljima zadarskoga područja na Trgu kneza Višeslava u uvali Jazine.

Inače, jutrošnji mimohod pripadnika Oružanih snaga RH-a i MUP-a sa 188 ratnih zastava, kao dio središnjeg programa, odgođen je zbog lošeg vremena, što je ministar Krstičević komentirao riječima da se mora prije svega voditi računa o ljudima. “Vidite koji su uvjeti, bit će vremena i za mimohode, mislim da je to razumna i dobra odluka”, kazao je.

Program u Zadru nastavlja se poslijepodne promocijom dviju knjiga: “Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti” te “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine”.

Do 13. veljače obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i Donjem Karinu.

Obilježavanje 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica počelo je 19. siječnja memorijalnim turnirima, a nastavljeno sutradan hodnjom predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu” od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene ‘srpske krajine’, što je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu u tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Inače, Vojno redarstvena operacija Maslenica planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

(Hina)

 

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari