Connect with us

Kronika bez cenzure

Može li riječki HDZ zaustaviti Vojka Obersnela na putu prema Korzu 16?

Objavljeno

-

Nakon što je rektor Sveučilišta u Rijeci prof.dr. Pero Lučin obznanio riječkoj javnosti kako nema ambiciju obnašati dužnost gradonačelnika Grada Rijeke, već želi pronaći način da kroz djelovanje pomogne struci postalo je kristalno jasno kako aktualni riječki gradonačelnik Grada Rijeke mr.sc. Vojko Obersnel neće imati zvučnog isprofiliranog protukandidata na lokalnim izborima u svibnju 2017. godine koji bi ga mogao ozbiljnije ugroziti i poslati u prijevremenu političku mirovinu.

Za pretpostaviti je kako bi osoba poput prof.dr. Pere Lučina s već izgrađenom političkom karijerom, ali i prorektorskim i velikim znanstvenim iskustvom osim u domeni akademske zajednice mogla računati na glasove desnog spektra uz glasove na koje računa i sam aktualni gradonačelnik Vojko Obersnel iz spektra ljevice, a što smo mogli vidjeti na primjeru kada se je bivši dekan Filozofskog fakulteta prof.dr.sc. Predrag Šustar kandidirao ispred Hrvatskih Laburista čime je omogućio drugi krug Hrvoju Buriću iz redova HDZ-a.

Uz HDZ-ovu potporu u drugom krugu svi nezadovoljni građani Obersnelovom bezidejnom politikom imali bi priliku srušiti aktualnog gradonačelnika nakon četvrtog mandata provedenog na Korzu 16.

Osim Vojka Obersnela u utrku se uključio još krajem studenog 2016. godine nezavisni vijećnik i bivši HDZ-ovac Hrvoje Burić koji svoj optimizam temelji na lokalnim izborima iz 2013. godine kada je gotovo sam ostao u kampanji sa nekoliko članova HDZ-ove riječke Mladeži, a ušao je u povijesni drugi krug lokalnih izbora nasuprot aktualnog gradonačelnika Vojka Obersnela.

Uz potporu desnog biračkog tijela koje je njegov angažman prepoznalo u vijećničkim klupama dok je njegova bivša stranka stagnirala, a što se najbolje moglo vidjeti u slučaju Energo kada su HDZ-ovi vijećnici ostali kući ispričavši se jer su šmrcali ili radi neodgodivih obveza, pritom ne razmišljajući hoće li riječki stanovnici koji se nalaze u sustavu Energa šmrcati nakon što im se povisi cijena tada već skupog grijanja odlukom gradskog vijeća radi njihove neodgovornosti, jer neće imati za plaćati skuplje režije Hrvoje Burić temeljiti će se na idućim smjernicama:

Najavio je besplatne udžbenike u osnovnim i srednjim školama već od 1. rujna sljedeće godine, jeftinije vrtiće, jeftinije gradsko grijanje i rekonstruiranje gradskih poduzeća na način da će se u javni sektor vratiti poslovanje riječkim tržnicama, kao i objedinjena naplata stanarine.

Bez stranačke infrastrukture i standardnog HDZ-ovog biračkog tijela prema inerciji od 15% u Rijeci koje bi glasalo za HDZ neovisno tko bi bio kandidat za gradonačelnika biti će zanimljivo vidjeti može li bivši HDZ-ov doajen ponoviti rezultat od prije četiri godine, a pritom se obratiti za podršku svojoj bivšoj stranci u slučaju ulaska u drugi krug.

Izborom nove kraljice tradicionalno se i promijenila vlast u gradu Rijeci, a ključeve grada Vojko Obersnel predao je u ruke Meštra Tonija. Slučajno ili ne za vrijeme trajanja karnevalskog ludila riječki HDZ istaknuo je kandidata za gradonačelnika Grada Rijeke.

Nakon što nije raspušten riječki HDZ, jer lijeva frakcija predvođena sa Josipom Rupčićem nije uspjela prikupiti dovoljan broj potpisa kojom bi se uskratila podrška daljnjem radu GO HDZ Rijeka kao što su to učinili Mili Biondiću opstruirajući rad odbora uslijedila je konsolidacija lokalne organizacije uz pomoć podrške iz Zagreba.

Odustajanje Carle Konte od kandidature za gradonačelnicu Grada Rijeke ad hoc izvučeno je ime HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Grada Rijeke iz Središnjice HDZ-a u Zagrebu s obzirom da riječki HDZ nije profilirao novo vjerodostojno lice kroz gradsko vijeće odnosno permanentan politički rad nakon odlaska Bojana Hlače. Gradski odbor HDZ-a Rijeka jednoglasno je potvrdio da je Kristijan Staničić kandidat te stranke za gradonačelnika Grada Rijeke na lokalnim izborima u svibnju 2017. godine.

Kristijan Staničić nepoznat široj javnosti rođen je 1973. godine. Diplomirao je na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji a potom završio jednogodišnji studij Diplomatske akademije u Zagrebu. Godine 2001. magistrirao je na Fakultetu za hotelski i turistički menadžment u Opatiji.

Poslovnu karijeru počeo je u Ministarstvu vanjskih poslova RH, u kojem je radio od 1996. do 2001. godine. U tom razdoblju tri je godine bio tajnik u hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani. Poslovnu karijeru nastavio je u gospodarstvu, na radnom mjestu pomoćnika direktora marketinga i prodaje Hoteli Novi. Radio je kao član Uprave te tvrtke, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela, predsjednik Uprave crikveničke hotelske tvrtke Jadran u stečaju te kao izvršni direktor prodaje i marketinga i prokurist, a potom i predsjednik Uprave Hotela Bernardin iz Portoroža u Sloveniji.

Ako napravimo paralelu sa prethodnim lokalnim izborima održanim od 2005. godine pa do 2013. godine dobijemo sljedeće:

Godine 2005. lista Alana Šustića osvojila je 6.895 glasova. Od ukupno 130.432 birača sa pravom glasa glasovalo je 39.161 birač što je ekvivalent od 30.02% ukupne izlaznosti. HDZ je tada osvojio 7 vijećničkih mandata (Alan Šustić, Bojan Šober, Bojan Hlača, Tomislava Zečević-Pedić, Josip Rupčić, Darko Franić, Vesna Buterin).

Godine 2009. lista Vesne Buterin osvojila je 9.707 glasova odnosno 21.28%. Od ukupno 126.350 birača sa pravo glasa izašlo je 46.558 birača što je ekvivalent od 36.85% ukupne izlaznosti. HDZ je tada osvojio 8 vijećničkih mandata (Vesna Buterin, Tomislava Zečević-Pedić, Bojan Šober, Branko Rađa, Hrvoje Burić, Josip Rupčić, Ivo Bogdanić, Tea Čaljkušić-Mance). Treba uzeti u obzir visoku izlaznost i karijeru Ive Sanadera na vrhuncu njegove političke moći.

Godine 2013. lista Lucijana Vukelića osvojila je 5.915 glasova odnosno 16.81%. Od ukupno 112.979 birača sa pravom glasa izašlo 36.312 birača što je ekvivalent 32.14% ukupne izlaznosti. U drugi izborni krug ušao je Hrvoje Burić. HDZ je na posljednjim lokalnim izborima osvojio 5 vijećničkih mandata (Vesna Buterin, Tea Čaljkušić-Mance, Ivo Bogdanić, Hrvoje Burić, Teo Božanić). Od navedenih Ivo Bogdanić kompromitirao se u slučaju porotnik dok je Hrvoje Burić postao nezavisnim gradskim vijećnikom. Tomislava Zečević-Pedić i Josip Rupčić rošadom su završili u Županijskoj skupštini PGŽ budući da za svih ne bi bilo mjesta u raspodjeli sinekura od 5 mandata.

Ono što bode oči osim evidentnog pada broja birača sa pravom glasa u Gradu Rijeci koji je tijekom 8 godina opao sa 130.432 birača na 112.979 birača što je izraženo u postocima od 30 do 37% ovisno o ukupnoj izlaznosti, HDZ je doživio fijasko na posljednjim lokalnim izborima kada su osvojili najmanji broj glasova što je rezultiralo padom vijećničkih mandata sa 8 na 5 gradskih vijećnika što je kontradiktorno Obersnelovoj propaloj politici vođenja grada prema načelu: gradonačelnik to sam ja! Na izborima za EU parlament dosegnuli su dno sa osvojenih cca 4.500 glasova.

Također, možemo zaključiti kako se uvijek ista imena rotiraju u nekoliko saziva gradskog vijeća Grada Rijeke gdje prednjači Vesna Buterin 2005., 2009., 2013., 2017.?, dok su ostali sjedili barem u dva saziva, a u trećem su se našli u Županijskoj skupštini PGŽ poput Tomislave Zečević-Pedić i Josipa Rupčića.

Postavlja se retoričko pitanje trebaju li se imena koja se nalaze na listama za gradsko vijeće još iz davne 2005. godine, a pripadaju lijevoj frakciji koja stagnacijom održava nerad kako bi Vojko Obersnel obranio peti mandat i ne prelaze 10.000 glasova, jer birači ih više ne žele, a HDZ je osvojio 12.331 glas na parlamentarnim izborima 2016. godine u Rijeci ponovno naći na listi za gradsko vijeće po treći odnosno četvrti put?

Mogu li nam ponuditi prosperitet lica koja nisu to uspjela u vremenskom intervalu od 12 godina koliko se nalaze u gradskom vijeću grada Rijeke?

Ako je suditi po Obersnelovom vođenju grada lako ćemo doći do odgovora na ova pitanja!

Mnogi od navedenih sa punim pravom zahtijevati će novi mandat iako su do prije tjedan dana htjeli raspustiti GO HDZ Rijeka pod ingerencijom Lucijana Vukelića, a kojeg su upravo oni postavili nakon bijega Bojana Hlače sa broda koji je skoro potonuo nasukvši se unutar riječkog akvatorija nakon parlamentarnih izbora 2011. godine, no kada su shvatili kako od raspuštanja matične organizacije nema ništa pojavili su se na sjednici GO HDZ-a Rijeka sa riječima hvale prema kandidatu koji pripada među Plenkovićevih 9 na razini Republike Hrvatske s kojima će Andrej Plenković pokušati napasti lokalne izbore u svibnju 2017. godine.

U suštini Zagreb je propustio stvoriti vjerodostojno novo lice u liku i dijelu pokojnog dr. Zlatka Tomašića koji je nakon prvog, a ujedno i posljednjeg natjecanja za njega u političkoj areni izašao kao moralni pobjednik sa osvojenih 2.991 glas što je ekvivalent od 8,36% glasova na parlamentarnim izborima HDZ-ove liste u rujnu 2016. godine što nije uspjelo niti jednom od izvornih HDZ-ovih kandidata iz Rijeke od kada su uvedeni preferencijalni glasovi.

Hoće li riječki HDZ uspjeti zaustaviti bahatog i prepotentnog Vojka Obersnela koji vrijeđa od novinara pa nadalje, a koji nije izvršio obećanje izgradnje famoznog autobusnog kolodvora ako zanemarimo autobusne nastrešnice tijekom četiri mandata na putu prema Korzu 16, ovisiti će i o pješadiji koja se rasula u posljednjem sazivu gradskog vijeća, a koja će biti temelj za prikupljanje glasova na listi uz kandidata za gradonačelnika Grada Rijeke. Bude li zdravog razuma i pameti, jer većina u GO HDZ Rijeka postoji nakon što su maske pale u vrijeme karnevalskog ludila u odnosu na pučiste lista će biti ispunjena vjerodostojnim i novim licima, a ne već potrošenim kadrovima.

Za pobijediti Vojka Obersnela biti će potrebno preko 15.000 glasova u 1. krugu, jer 2013. godine sa osvojenih 17.450 glasova odnosno 48.06% Vojko Obersnel morao je ići u 2. izborni krug. Za pretpostaviti je kako se neće nastaviti tendencija rasta nakon neispunjenih obećanja aktualnog gradonačelnika Grada Rijeke Vojka Obersnela tijekom vladavine četverogodišnjeg mandata koji niti danas nije globalno pozicionirao Rijeku, a novu kandidaturu temelji na smjernicama programa RI 2020 kao obvezu prema građanima koju nije ispunio. Čvrsti temelj od 12.331 glas sa posljednjih parlamentarnih izbora iz rujna 2016. godine lijep je kapital iako je deficitaran u odnosu na parlamentarne izbore iz studenog 2015. godine kada je HDZ pod vodstvom Tomislava Karamarka osvojio 13.399 glasova u Rijeci što je bio izniman uspjeh u odnosu na 5.915 glasova koliko je lista Lucijana Vukelića prikupila na lokalnim izborima 2013. godine sa već potrošenim kadrovima.

Na kraju, hoće li riječki HDZ emancipirati na vlasti u Gradu Rijeci ovisiti će najviše o stručnjacima sa Jadranskog trga koji nakon što nisu uspjeli raspustiti riječki HDZ putem puča pokušati će uništiti kampanju kao što u to činili tijekom prethodnih izbornih ciklusa prema već izvježbanim metodama.

Sanjin Baković

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari