Pratite nas

Može li se u Ukrajini dogoditi bh. scenarij?

Objavljeno

na

Brojni politički analitičari tvrde da se u BiH ne može ponoviti ukrajinski scenarij. No, ništa ne kažu o tome može li se u Ukrajini dogoditi bh. scenarij – podjela Ukrajine na dva entiteta

Brojni politički analitičari tvrde da se u BiH ne može ponoviti ukrajinski scenarij. No, ništa ne kažu o tome može li se u Ukrajini dogoditi bh. scenarij – podjela Ukrajine na dva entiteta!

Mnogi i dalje misle kako su Rusija i Turska samo nekadašnje sile, a sve sliči onoj nezgodnoj zgodi kad je liječnik jednoj baki kazao da se jedno vrijeme ne bi smjela izlagati težim naporima, pa ni ići uz stepenice. Kad je baka nakon mjesec dana stigla na kontrolu, liječnik se iznenadio koliko se jako popravilo njezino zdravlje pa joj reče:

– Bako, sad slobodno možeš i uz stepenice!

– Hvala, doktore, dosadilo mi se više do četvrtog kata verati uz oluke – zahvali se baka liječniku.

Wolfgang Petritsch, bivši visoki predstavnik u BiH, koji je po mnogima išao malo onako politički nisko prema jednima, a dosta visoko u politici vinuo druge, sad se s vremenske distance distancira od toga i urgira da BiH treba urgentno postati decentralizirana. Strani dužnosnici koji se nisu slagali s hrvatskim političkim pogledima na BiH, čim je napuste, u pravilu postanu zagovornici onoga što zagovaraju bh. Hrvati.

U BiH postoji volja za približavanje Europi, ali upitna je unutarnja snaga i spremnost EU-a za novi pristup prema BiH. Gdje ima volje, ima i načina, ali postoje i iznimke koje potvrđuju pravilo. Analitičari Europskog instituta CIFA-e ističu kako su OHR i EU u potpunosti zakazali kad je BiH u pitanju. Odnosi između velikog svijeta i male BiH podsjećaju na onaj razgovor kad se jedna osoba drugoj požalila kako je jako, jako neraspoložena, gotovo tužna, zbog društvenog i političkog okruženja.

– Ne budite tužni, radije se razveselite, otiđite u cirkus i vidite kako se tamo klaun šali, veseli i smije – posavjetova ga.

– Pa ja sam taj klaun – reče mu tužni klaun.

Veliki svjetski cirkus na brdovitom Balkanu nastavlja se, a iz nemoćnih središta moći poručuju bh. političarima da preuzmu vruć bh. krumpir koji su oni sami skuhali. A sami pušu na hladno. Pa sve u vezi i bez veze s tim u bh. kući nalikuje nezgodnoj zgodi u jednoj običnoj obitelji. Majka upita sinčića:

– Kakva je to galama u kući?

– Ma, djed galami na tatu zato što ne zna riješiti moje zadatke iz matematike – pojasni joj sinčić.

Pet pučkih stranaka u BiH potpisalo deklaraciju o zajedničkim vrijednostima i ciljevima. No, postoje i snage u BiH koje nemaju puke veze s pukom, ali bi mogle imati vezu s – pučem. Pa kud puklo da puklo! Neki i dalje nedemokratskim modelima pokušavaju modelirati neku svoju demokraciju u BiH, a sve što nije demokratično vodi u demonkratično ili demokritično.

Država dvaju entiteta za tri naroda ima poderan par cipela, valja ih kvalitetno pođoniti ili nabaviti novu obuću. Pri tome valja dobro otvoriti oči i mućnuti glavom – ako su cipele udobne, najčešće su ružne, izlaze iz mode, ako vam se dopadaju, obično su tijesne, žuljaju, neudobne su. Pri tome valja imati na umu koliko koštaju.

Tako je na jednoj prodavaonici stajao natpis „Jeftina roba“. No, u prodavaonici je sve bilo preskupo. Kod gazde se zatražili pojašnjenje, a on im se predstavi:

– Ja sam Jefta!

 

FranoVukoja/vl

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Britanski premijer Boris Johnson prihvatio Plenkovićev poziv da posjeti Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska i Velika Britanija žele nastaviti jačati međusobne odnose i povećati trgovinsku razmjenu te jačati suradnju u području sigurnosti i obrane, izjavio je u ponedjeljak u Londonu hrvatski premijer Andrej Plenković nakon sastanka s britanskim kolegom Borisom Johnsonom.

“Dogovorili smo se da nastavimo jačati naše odnose u gospodarskom pogledu, da povećamo volumen trgovinske razmjene, suradnju u području kulture i da jačamo suradnju u području obrane i sigurnosti jer smo i dalje partneri i saveznici u okviru NATO-a”, izjavio je Plenković novinarima u Londonu.

To je bio njihov prvi sastanak nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, 31. siječnja ove godine.

Plenković je pozvao Johsnona da posjeti Hrvatsku, “koji je to sa zadovoljstvom prihvatio i preostaje još dogovoriti termin”.

Osim o bilateralnim odnosima, dvojica premijera razgovarali su i o budućim odnosima između EU-a u Ujedinjene Kraljevine.

Rekao je da će za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a biti usvojen mandat za pregovore koje će s europske strane voditi glavni pregovarač Michel Barnier.

“Pozicija Hrvatske je vrlo jasna, želimo nastavak ugovornih, uređenih odnosa, od gospodarstva, trgovine pa do područja vanjske politke, sigurnosti, obrane”, izjavio je hrvatski premijer.

“Bilo bi dobro da na taj način osiguramo predvidljivost za gospodarske subjekte i za prava građana. Mi smo se za svaki slučaj pripremili i ako ne bude sporazuma o ugovornim odnosima. Što se tiče trgovinskih odnosa oni bi se odvijali po pravilima Svjetske trgovinske organizacje, a što se tiče prava građana mi smo donijeli odgovaruće zakone kojima smo regulirali status nešto više od650 britanskih građana u Hrvatskoj i isto tako vodimo računa o destak tisuća naših sugrađana koji žive u Ujedinjonoj Kraljevini”, rekao je Plenković.

Prije sastanka s Johsnonom, Plenković je sudjelovao na investicijskom samitu EBRD-a za zapadni Balkan.

“Jako je važno da hrvatska javnost prepozna da smo naše jugoistočno susjedstvo stavili visoko na dnevni red insititucija EU-a”, rekao je Plenković, navodeći kako sada nekoliko zemalja članica organizira susrete s predstavnicima šest zemalja zapadnog Balkana uoči sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja.

“Na sastanku na vrhu u Zagrebu želimo da se usvoji novi politički narativ o politici proširenja i europskoj perspektivi nama susjednih zemalja u idućem desetljeću. Zatim da Europska komisija pripremi investicijski paket koji će omogućiti ekonomski razvoj tih zemalja, da vidimo kako se one mogu uključiti u politiku Zelenog plana predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Također želimo da nakon zagrebačkog samita takvi sastanci postanu redoviti, otprilike svake dvije godine, a na da se na njih čeka čak 15 godina, što je donedavno bio slučaj”, rekao je Plenković.

Također je istaknuo kako vjeruje da će se odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom donijeti prije zagrebačkog samita.

Plenković je zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem održao u Londonu i sastanak s investitorima.

“To su predstavnici različitih investitora koji upravljaju fondovima, koji poznaju Hrvatsku i koji su ranije pozitivno reagirali kada je Hrvatska izdavala državne obveznice. Mi smo u mandatu ove vlade ostvarili velike iskorake, imamo zdravi i kontinuirani rast BDP-a, idemo prema uravnoteženom proračunu, od dvije rejtinške agencije dobili smo investicijski rejting. Investitore zanimaju stukturne refomre, ključni prioriteti do kraja mandata ove vlade i planovi za dalje”, kaže Plenković.

Na pitatnje o situaciji s korona virusom, Plenković je rekao da Hrvatska postupa vrlo odgovorno kako na nacionalnom planu, tako i kao predsjedateljica Vijećem EU-a.

“Razmjenjujemo informacije, pratimo što se događa u Italiji, pojačat ćemo mjere opreza i kontrole i nastojati učiniti sve što je u našoj moći da zaštitimo hrvatske građane od eventulanog širenja ove epidemije i to u dogovoru s Italijom i ostalim zemaljama članicama EU-a. Angažirane su sve institucije u Hrvatskoj koje trebaju biti angažirane”, rekao je Plenković. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Dr. Tomasović ima daleko više od potrebnih potpisa, a i Penava kaže da njegova grupacija ima dovoljno

Objavljeno

na

Objavio

Kandidat za potpredsjednika HDZ-a dr. Hrvoje Tomasović prikupio je više od 10 tisuća potpisa za unutarstranačke izbore u HDZ-u.

“Potpisi još uvijek pristižu, pa nemamo konačan broj, zasad ih je više od 10 tisuća”, kažu Tomasoviću bliske osobe. Inače, on ne pripada nijednoj opciji unutar HDZ-a, a na izbore je krenuo sam, bez ikakve stranačke infrastrukture i mogao bi u konačnici imati i dvostruko više od potrebnih potpisa za potpredsjedničko mjesto, piše Hrvatska Danas.

HRV prenio Penavu

Gradonačelnik Ivan Penava najavio je danas novinarima kako će u petak će Ivan Kovač, Davor Ivo Stier i on predati potrebne potpise za unutarstranačke izbore u HDZ-u.

Penava se kandidirao za zamjenika predsjednika HDZ-a na unutarstranačkim izborima 15. ožujka, te naglasio kako su prikupili dovoljan broj potpisa za kandidaturu.

-Osim Vukovarsko-srijemske županije i Slavonije općenito zahvalio bih se članovima HDZ-a u Dalmaciji i gradu Zagrebu na prikupljenim potpisima.-istaknuo je Penava.

Penava je ponovio kako je opstrukcija za prikupljanje potpisa bilo te kako je bilo različitih načina sputavanja članstva kako bi im se onemogućilo potpisivanje.

-Treba voditi računa da ovakvih događanja ne bude u budućnosti kroz jedan ukupni iskorak demokratizacije unutarstranačkog izbornog procesa te da se članovi ne izlažu bilo kakvome pritisku smislu odabira kandidata za kojeg bi se htjelo glasati.- kazao je Penava.

Spomenuo je i apsurdnu brojku od 211.000 članova kojom se trenutno barata u HDZ-u jer, tvrdi on, u stvarnosti HDZ ne broji više od 100.000 članova. Svoje tvrdnje Penava je potkrijepio primjerom malog mjesta Opatovac nadomak Vukovara koje na nekakvom popisu ima oko 80 članova.

-Od toga broja njih 15-20 su već godinama mrtvi, 20-30 ih tu ne živi jer su odselili, tako da realna brojka trenutno u HDZ-u ne prelazi 100.000 članova.- rekao je Penava.

Dodao je kako se povezano s tom brojkom postoji i kuriozitet da za mjesto zamjenika predsjednika HDZ-a treba prikupiti veći broj potpisa nego za kandidata za predsjednika RH.

– Jasno je kako je riječ o apsurdu kada je riječ o potrebnom broju potpisa potpore za kandidaturu za neku od stranačkih funkcija, a to dovoljno govori karakteru ovih izbora i kako se provode- dodao je Penava, naglašavajući kako se po prvi puta unutarstranački izbori provode na ovakav način pa stoga ne treba prestrogo suditi nego samo upozoriti na nelogičnosti koje treba hitno ispraviti i omogućiti svakome glasaču da glasuje sukladno svojim preferencijama i zaokruži imena za koja smatra da će donijeti najbolje HDZ-u.

-Najveća borba na predstojećim unutarstranačkim izborima biti će za mjesto predsjednika stranke.- mišljenja je Penava. On je upozorio kako svi unutar HDZ-a trebaju voditi računa kako će im se, sve ono dobro ili loše, što se sada radi vratiti na isti taj način.

– Poslije izbora opet ćemo imati nekakve ljude i politike kao i utakmice koje slijede. Samo je pitanje u kakvoj ćemo formi biti, odnosno jesmo li izabrali ono najbolje što imamo za utakmice koje nam slijede. Svi znamo kakve su pojedinci imali stavove do sada. Ako netko govori tri godine kako je sve ono desnije od HDZ-a glavni neprijatelj stranke i ne valja kakva je to sada naknadna pamet došla kada se sada govori kako su sada nam glavni prijatelji i poželjni za koalirati. Dakle, netko je onda tri godine vodio pogrešnu politiku. Za mene nije problem kada netko kaže da je pogriješio i kada kaže pogriješio sam i radimo zaokret ali raditi zaokret u politici i pri tome govoriti kako smo super to nije u redu- zaključio je Penava, piše HRV.

Ivan Penava: Opcija za promjene prikupila potpise

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari