Pratite nas

Religija i Vjera

Mučeništvo svetog Ivana Krstitelja

Objavljeno

na

Na današnji dan 29. kolovoza, Crkva se spominje mučeništva svetog Ivana Krstitelja.

Herod je bio zapovjedio da uhvate Ivana i da ga, svezana u lance, bace u tamnicu, zbog Herodijade, žene svoga brata Filipa, koju bijaše uzeo za ženu, jer mu je Ivan govorio: „Nije ti dopušteno imati ženu svoga brata.“

Zato ga je Herodijada zamrzila i htjela ubiti, ali nije mogla. A Herod se bojao Ivana. Znao je da je pravedan i Bogu posvećen čovjek i zato ga je štitio. Kad bi ga slušao, odmah bi se zbunio, ali bi ga ipak rado slušao.

No, dođe zgodan dan, kad Herod o svom rođendanu priredi gozbu svojim velikašima, visokim časnicima i galilejskim prvacima. Uđe Herodijadina kći te je tako plesala da se svidjela Herodu i gostima. Kralj reče djevojci: „Išti od mene što god hoćeš, i dat ću ti.“

I zakle joj se: „Dat ću ti što god zatražiš od mene, pa bilo to i pol moga kraljevstva.“ Ona iziđe te reče svojoj majci: „Što ću tražiti?“ – „Glavu Ivana Krstitelja,“ odgovori ona. Vrati se odmah žurno kralju i zatraži: „Hoću da mi odmah daš na pladnju glavu Ivana Krstitelja.“ To ražalosti kralja, ali zbog zakletve dane pred gostima ne htjede je odbiti.

Kralj odmah pošalje krvnika i naredi mu da donese Ivanovu glavu. Ovaj ode, odrubi mu glavu u tamnici, donese je na pladnju i dade je djevojci, a djevojka svojoj majci. Kad to čuše Ivanovi učenici, dođoše i uzeše njegovo tijelo te ga položiše u grob“ (Mk 6,17-29).

Ivan nije živio za samoga sebe i nije umro za samoga sebe. Koliko je ljudi, obremenjenih grijehom, njegov tvrdi i strogi život doveo do obraćenja? Koliko je ljudi njegova nezaslužena smrt ohrabrila u podnošenju kušnja? A mi, odakle nama danas dolazi prilika da vjerno zahvalimo Bogu, ako ne od uspomene sv. Ivana, koji je bio ubijen za pravdu, a to znači za Krista?

Prema Rimskom martirologiju datum 29. kolovoza je izabran za proslavu mučeništva ili glavosijeka sv. Ivana Krstitelja, jer je na današnji dan po drugi put pronađena časna njegova glava. Ta je glava kasnije bila prenesena u Rim, gdje se s velikim poštovanjem čuva u crkvi Sv. Silvestra ad Campum Martium. Osim sv. Marka, mučeništvo sv. Ivana opisuje sv. Matej i sv. Luka. Ti opisi idu u red najdramatičnijih scena Novoga zavjeta.

Veliki je Augustin ovim riječima komentirao taj događaj: „Tek što sam pročitao Evanđelje, pred našim se očima ukazao okrutan prizor: glava sv. Ivana na pladnju, prokleti nalog pun okrutnosti, jer se nije mogla podnositi istina. Jedna djevojka pleše, a jedna se mati odmara; usred bestidnosti i uživanja jedne gozbe drsko se stvara i izvodi bezbožna zavjera. I tako se na Ivanu ispunila riječ, koju je sam unaprijed rekao: „On mora rasti, a ja se umanjivati. On je, uistinu, bio umanjen kad mu je bila odrubljena glava; a Krist je porastao na križu.“

Zanimljivo je da je i židovski povjesničar Josip Flavije oko g. 90. dao o Ivanu Krstitelju ovako divno svjedočanstvo: „Herod je, naime, dao pogubiti toga Ivana, zvanoga Krstitelj, jer je bio dobar čovjek i židove poticao na nastojanje oko kreposti, zapovijedajući im da se među sobom vladaju pravedno a prema Bogu pobožno i tako se očiste.“

Osim toga, on točno navodi da je Ivan bio zatvoren u tvrđavi Meheront, današnji Mukawer, a razlog je uhićenja ležao u „strahu da toliki ugled toga čovjeka ne bi njegove podanike naveo na otpad“.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Puljić: Biskup Pero Sudar je čovjek zdravih prosudbi, mudrih savjeta i vjeran Crkvi i svom hrvatskom narodu

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je papa Franjo, 18. listopada 2019. prihvatio odreknuće od službe pomoćnog biskupa vrhbosanskog mons. Pere Sudara, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić za KTA BK BiH je govorio o sada umirovljenom pomoćnom biskupu vrhbosanskom mons. Peri Sudaru.

Kardinal Puljić je rekao kako mu nije poznat tekst kojeg je mons. Sudar napisao Svetom Ocu, ali zna da je spomenuo zdravstvene razloge.

Ispričao je i detalje je kako je on 6. siječnja 1994. tadašnjeg rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa mons. Peru Sudara posvetio za pomoćnoga biskupa u opkoljenom Sarajevu tijekom rata.

– Bilo je to vrlo teško vrijeme kada su granate padale na sve strane, pa i na samu Vrhbosansku bogosloviju gdje je bio pripremljen zajednički objed. Hvala Bogu, nitko nije stradao. Njegova posveta bila je pozitivna poruka narodu koji je strahovao za opstanak, pogotovo jer je on snažno nastupao s nadom, rekao je kardinal.

Biskup Sudar prošao je s kardinalom Puljićem ili sam tijekom i nakon rata brojna mjesta stradanja te vodio brojne projekte. Jedan od njih je i partnerstvo župa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

– I prije nego je postao biskup, zajedno smo obilazili mjesta stradanja, a s nama je koji put bio i pokojni fra Ljubo Lucić. Svjedok je našeg stradanja. Posebno u ratnom vremenu i u prvim godinama poraća, ali i danas posebno značenje ima njegov hrabri stav za naš ostanak i opstanak na ovim prostorima. Tijekom vođenja programa partnerstva između župa Vrhbosanske nadbiskupije u poratnim godinama učinio je brojne poteze potpore da se dižemo iz pepela i gledamo s vjerom u budućnost, ispričao je kardinal.

Kardinal Puljić je ispričao kako je biskup Sudar začetnik ideje o katoličkim školama što je njemu i povjereno kao promicatelju katoličkog školstva u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

– Uspješno je stvarao strukturu rada, obnove i izgradnje zdanja te praćenje rada. Kasnije je i Biskupska konferencija BiH povjerila mu poslanje da to radi i u njezino ime kao predsjednik Pedagoškog vijeća Sustava katoličkih škola za Europu, rekao je kardinal.

Biskup Sudar godinama je bio kardinalov najbliži suradnik, i o tome je rekao nekoliko riječi.

– Biskup Sudar je čovjek vrlo zdravih prosudbi, mudrih savjeta i vjeran Crkvi i svom hrvatskom narodu. Ima poseban osjećaj za one koji trpe bilo siromaštvo bilo nepravdu. Njegove propovijedi i predavanja vrlo su domišljeni s mudrim porukama, rekao je kardinal Puljić u razgovoru za KTA koji je vodio Ivo Tomašević.

Podsjetimo, vijest o ostavci biskupa Pere Sudara objavio je danas (18. listopada) u podne Tiskovni ured Svete Stolice.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Biskupi o ćirilici u Vukovaru: Treba puno mudrosti da se ‘na rane koje još nisu zacijeljene ne otvaraju nove rane’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

HBK: Biskupi raspravljali o kurikulumu za katoličke škole i ekumenizmu

Hrvatski biskupi raspravljali su u protekla tri dana na redovitom plenarnom 59. zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK)  o ekumenizmu i kurikulu katoličkih škola, a na konferenciji za novinare komentirali su i neke aktualnosti.

Požeški biskup mons. Antun Škvorčević predstavio je prijedlog kurikula za katoličke osnovne i srednje škole, što je nadopuna nacionalnom kurikulumu.

“Na temelju onoga što je na nacionalnoj razini postalo obvezno, katolička crkva je nastojala na temelju ugovora države i Svete stolice oblikovati svoju nadopunu, na način da se definiraju posebnosti i identitet katoličkih škola”, napomenuo je.

Po njegovim riječima, prihvatili su izazov otvorenosti nacionalnog kurikuluma pa su učitelji i nastavnici iz katoličkih osnovnih i srednjih škola izradili radni dokument koji je predstavljen svim ravnateljima katoličkih škola.

Neki od ciljeva dokumenta su, među ostalim, izgradnja identiteta katoličkih škola te učenika u svjetlu evanđelja, za svaki predmet napravljeni su uvodni tekstovi i opći odgojno-obrazovni ishodi koji se mogu koristiti, uz popis korisne literature.

Tekuće školske godine provodit će se eksperimentalni kurikulum u katoličkim školama, nadopunjavat će se na temelju iskustva i na kraju godine napraviti revizija i konačni tekst. “Za iduću godinu ćemo imati konačno oblikovanu nadopunu kurikula za katoličke škole”, najavio je Škvorčević.

Vijeće za ekumenizam i dijalog, na čelu sa Škvorčevićem, pripremilo je nacrt Pisma za vjernike katolike i druge kršćane dobre volje, s obzirom da ekumenska ideja doživljava određeni zamor, ističući da ekumenizam pitanje vjere, ne politike ili nacije. “Kod nas ima poimanja da je to strategija katoličke crkve za političke ili nacionalne ciljeve, pa odmah nastaje nesporazum”, rekao je.

“Oni koji vjernički pristupaju tom pitanju nisu se umorili nego od biskupa očekuju jasnu riječ i mi to želimo ovim dokumentom koji želi ostati na načelnoj razini, dati smjernice i poticaje na temelju onoga što o ekumenizmu misli i zastupa katolička crkva u svojim službenim dokumentima. Ovaj dokument će olakšati razumijevanje tog područja ne samo što se tiče crkve nego i šire, postojat će dokument koji je okosnica za naš razgovor o tome”, istaknuo je.

Gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić je predstavio prijevod dokumenta Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji pod nazivom “Muško i žensko stvori ih – put dijaloga o pitanju roda u odgoju”, koji je objavila kongregacija za katolički odgoj 10. lipnja, sada je preveden na hrvatski i uskoro će biti tiskan.

“Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja, prije svega u katoličkim školama i vjernicima u državnim školama kada je u pitanju ljudska seksualnost”, rekao je Križić.

Prema tom dokumentu, rodna ideologija donijela je kulturnu dezorijentaciju. Dokument ima tri djela – slušanje, razmišljanje i prijedlozi, a  naglasak je na tome da se tom ideologijom negira prirodna razliku muškarca i žene te dokida antropološki temelj obitelji.

Križić smatra da je najveći problem što ta ideologija niječe naravnu različitost i uzajamnost muškarca i žene te nameće društvo bez razlika između spolova, te manipulira onime što je priroda.

Dokument stavlja naglasak na točke susreta, prije svega borbu protiv svake diskriminacije, ravnopravnost muškarca i žene, odgoj djece i mladih u toleranciji različitosti s obzirom na rasu, vjeru afektivne sklonosti, te promicanje ženskih vrijednosti i njihovom doprinosu u odgoju.

Dodao je da crkva prije svega nudi kršćansku antropologiju koja je utemeljena na činjenici da čovjek poštuje prirodu, naglašava ulogu obitelji u odgoju djece, kao i škole te društva, jer se ne može nametnuti samo jedan oblik odgoja u školama, već roditelji moraju biti pitani o tome, a i sama znanost se treba izjasniti.

Biskupi o aktualnostima

Novinare je zanimalo kakav je stav crkve o štrajku učitelja, iako katoličke osnovne i srednje škole nisu u štrajku.

“Traženje prava svakoga djelatnika i radnika, osobito onih koji smatraju da su ponešto zakinuti sasvim je legitimno, ali na drugoj strani je pitanje tražimo li nešto što je nemoguće”, rekao je biskup Škvorčević.

“Mi kao vjernici trebamo izraziti solidarnost na drugi način koji ne isključuje i ovaj, ali nije štrajkaški, postoje mogućnosti i mi ćemo o tome raspraviti s ravnateljima katoličkih škola pa vidjeti što možemo na ovo pitanje još čvršće zastupati”, dodao je.

Djelatnici katoličkih škola nisu potpisnici kolektivnih ugovora i nemaju te mehanizme, ali imaju neke druge.

“Nije dobro da mi kažemo za ili protiv, jer imamo svoju specifičnost, i u tom smislu, ne da smo protiv radničke borbe za prava i dostojanstva, nego metode, puta koji ćemo upotrijebiti za postizanje svojih prava”, ustvrdio je.

Na pitanje novinara izjašnjava li se crkva dovoljno o nasilju nad ženama ili nacionalnim manjinama, biskupi su rekli da je pitanje gdje se to može reći, a u zadarskom slučaju premalo je detalja, iako ovdje “nema nikakvog opravdanja o nasilju”.

Biskup Škvorčević je ustvrdio da su jasna polazišta crkve, no pita se je li oportuno da ona odmah osuđuje. “Katkad se od crkve očekuje da bude arbitar, ona to nije i ne može biti. Znamo što je čovjek u svojoj idealnoj koncepciji, treba osuditi onoga tko čini zlo, nekoga može smetati da nismo osudili, no to nije naša prva zadaća, naša je zadaća i u najtežim situacijama promicati dostojanstvo čovjekovo jer i oni najgori imaju pravo na dostojanstvo”, dodao je.

Upitani o tome da se biskupi protive ukidanju Dana neovisnosti, što se pisalo u Glasu Koncila, biskupi kažu da je to mišljenje glavnog urednika, a na plenumu se o tome nije raspravljalo. “To je pitanje društvene zajednice, onih kojima smo povjerili da promisle što je dobro, a što nije za hrvatsko društvo, da su u pitanju crkveni blagdani, onda bismo se uključili ovako ne”, kazao je.

Za slučaj ćirilice u Vukovaru, biskupi su rekli kako treba puno mudrosti da se “na rane koje još nisu zacijljene ne otvaraju nove rane”, no pitanje je kako liječiti tu situaciju, s osjećajima za obje strane, koje su ranjene i imaju problema. (Hina)

 

SDSS-ovac Penavi dao statut na ćirilici, on ga bacio na pod

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari