Pratite nas

BiH

Muhamed Filipović: Komšićeva uloga u političkom životu BiH bez smisla je i opravdanja

Objavljeno

na

Osim što zauzimanjem mjesta u Predsjedništvu suspendira političku volju hrvatskog naroda, dovodi u pitanje i jedinu do sada nastalu stvarno demokratsku i građansku konstituciju vlasti u Sarajevskoj županiji.

Ako je istina da su neobične, a uglavnom zloćudne ideje padale na pamet u najvećoj mjeri nekadašnjem lideru Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatku Lagumdžiji kad je on igrao jednu od glavnih uloga u bh. politici, pokazuje se da ni njegov najbolji učenik Željko Komšić nije ništa manje inventivan u pronalaženju najneobičnijih načina da igra ulogu koja niti ima smisla niti ima opravdanja u političkom životu Bosne i Hercegovine, piše: akademik Muhamed Filipović, Avaz.ba

Naime, ako je smisao političkog djelovanja Željka Komšića, nakon što je krahirala Socijaldemokratska partija, da pronađe formulu kojom bi se spasila i demokratska i socijalistička karakteristika političke stranke koju je Komšić osnovao, sama činjenica da je on pristao biti kandidiran, a znajući da ga u Predsjedništvo neće birati Hrvati, pokazala je da taj čovjek nema ispravno gledište na političke odnose i fer igru u političkom životu.

Lagumdžijin izum

Činjenice pokazuju da je Komšić osnovao svoju stranku prije svega da bi stvorio platformu za vlastiti plasman u visoku politiku u kojoj ne podliježe provjeravanju biračkog stava o političkom sadržaju pokreta koji stvara.

On je zamislio takvu političku organizaciju koja samostalno i kao faktor u političkom životu ne može igrati nikakvu značajnu ulogu, ali može biti osnova za plasman političkih ambicija na način koji omogućava ulazak posrednim putem u najvišu državnu politiku.

Tako je odabrao da svoj politički talent plasira u borbi za mjesto u Predsjedništvu države, jer mu Lagumdžijin izum osigurava izbor bez obzira na sve okolnosti i negativne aspekte onoga što se dogodilo već prilikom njegovog prvog izbora u Predsjedništvo.

Ali, Komšić zaboravlja da nije logično, etički i politički ispravno da jednoj instituciji kakva je najviša ustavna institucija države donosi politički prazan mandat koji, bez obzira na to što je dobiven zakonito, nema političku legitimaciju koja je bitna za funkciju u koju ulazi.

Postoje u Bosni i Hercegovini, ne samo HDZ, nego i mnoge druge hrvatske stranke i organizacije kako u Posavini, srednjoj Bosni i Bosanskoj krajini, kao i u Sarajevu i njegovom okruženju, da pitanje o tome tko može predstavljati Hrvate nikako se ne može svesti na opciju Čović ili nitko drugi. Jer, ima Hrvata i mimo Čovića, i to članova hrvatskih političkih organizacija.

Politička zrelost

Međutim, Komšić ne samo da se ne zaustavlja na tome da zauzima mjesto u Predsjedništvu, u kojem je suspendirana politička volja hrvatskog naroda, nego poduzima i korake u kojima u ime nekog pseudodosljednog principa dovodi u pitanje i jedinu do sada nastalu stvarno demokratsku i građansku konstituciju vlasti do koje je došlo u Sarajevskoj županiji.

Teza da socijaldemokrati ne bi smjeli sudjelovati u vlasti koja je nastala suglasnošću šest stranaka i kojom je postignut konsenzus na temelju jednog programa baziranog na apsolutno demokratski postignutom konsenzusu o uvažavanju načela pravne države, demokratske vladavine i konsenzualnog odlučivanja je pseudodemokratska i nema nikakve veze s bilo kakvom organizacijom koja sebe definira kao demokratsku.

U ovom slučaju bitno je da ljudi o kojima se radi, a koji su pozvani opstruirati najznačajniji uspjeh dosadašnje akcije u bosanskoj politici, u ovom momentu ne prihvaćaju takve ekskluzivne i komandujuće ideje i stavove. Onaj tko proizvodi takve ideje i diktira političke odluke ljudima koji su pokazali visok stupanj političke zrelosti, ne zaslužuje da se na njega obraća pažnja.

Hendikepirano funkcioniranje Predsjedništva

Ne može se u najvišu državnu instituciju koja ujedinjuje političku volju tri naroda unositi element koji nije izveden iz te volje, barem je to slučaj s hrvatskim narodom i Željkom Komšićem kao njegovim predstavnikom u Predsjedništvu BiH.

Činjenica da je zbog toga bilo hendikepirano funkcioniranje Predsjedništva države dok je Komšić predstavljao Hrvate, nije opomenula one aktere političkog života koji su ponovo proizveli Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Ako je Predsjedništvo BiH institucija u kojoj se objedinjuje jedinstvena politička volja sva tri naroda koja su osnova konstitucije države, tada je apsolutno neophodno da svaki predstavnik koji se bira u to tijelo mora imati i političku legitimaciju dobivenu od naroda koji želi predstavljati.

Ako toga nema, u funkcioniranje najviše vlasti u državi unosi se hendikep, a to je da se cijeli jedan narod i njegov politički potencijal dovodi u situaciju opozicije, odnosno negacije, što je u svakom slučaju apsolutno negativna pretpostavka za bilo kakvo pozitivno djelovanje tako proizvedenog Predsjedništva države. (HMS)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Božo Ljubić: Zbog Izetbegovićeve prijetnje zabrinut sam za budućnost BiH

Objavljeno

na

Objavio

-Provedba presuda Ustavnog suda BiH je obveza pod prijetnjom kaznene odgovornosti. Stoga je Tužiteljstvo i ranije moralo pokrenuti pravnu proceduru jer je Odluka Ustavnog suda donesena 1. prosinca 2016., s obvezom provedbe u roku od 6 mjeseci. Bez obzira hoće li i kako Tužiteljstvo i Sud reagirati, odgovornost za izmjene izbornog zakona je na legitimnim predstavnicima konstitutivnih naroda i građana- rekao je predsjednik Glavnog Vijeća HNS-a Božo Ljubić, komentirajući za Hrvatski Medijski Servis dopis iz Tužiteljstva BiH koji je u Parlament BiH stigao zbog osnovane sumnje da je to zakonodavno tijelo počinilo kazneno djelo “neprovođenje presude Ustavnog suda BiH”.

Konkretno, radi se o neprovođenju presude u “predmetu Ljubić” temeljem koje se nalaže osiguravanje prava na legitimno političko predstavljanje na svim administrativnim razinama.

Ljubić dodaje da su u temelju Ustava konstitutivni narodi, a kako kaže, konstitutivnost naroda je neodvojiva od legitimnog predstavljanja naroda, što je i Ustavni sud u svojoj Odluci od 1. prosinca 2016. (predmet Ljubić) u paragrafu 49 i izrijekom naglasio: „pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.“

Legitimno predstavljanje preduvjet stabilnosti

Sarajevski mediji i političari, međutim, tvrde kako Dragan Čović (s ostatkom HDZ-a BiH i HNS-a) vrši pritisak kako bi se izmijenio Izborni zakon baš po mjeri “Čovića i HDZ-a”, kako navode.

Komentirajući taj bošnjački medijsko-politički spin, Ljubić ističe da je jamstvo institucionalne ravnopravnosti, prvenstveno kroz legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, preduvjet političke stabilnosti, funkcioniranja i opstojnosti ovako ustrojene države.

“Stoga je to pitanje svih pitanja u Bosni i Hercegovini. Pokušaj redukcije ovog interesa na jednu osobu, jednu stranku , čak i samo na jedan narod, samo produžava političku krizu s posljedicama koje mi danas ne možemo do kraja predvidjeti. Alternativa institucionalnoj ravnopravnosti i legitimnom zastupanju je koncept nacionalne ravnopravnosti temeljen na etno-teritorijalnom principu”, rekao je Ljubić.

“Zabrinut sam za budućnost BiH”

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović jučer je izjavio da je “HDZ BiH ljestvicu postavio previsoko i da im je sada problem spustiti je”.

“Bojim se da će prijedlozi za izmjene Izbornog zakona koje kane predstaviti koalicijskim partnerima i javnosti ovih dana, ponovo biti u koliziji s obvezujućim dokumentima EU-a, poput Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i presuda Europskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, a time i neprihvatljivi za bošnjačke i građanske stranke.

HDZ nakon toga može kroz cijeli mandat nastaviti s blokadom uspostavljanja nove strukture vlasti u Federaciji BiH, i podrškom SNSD-u u blokadi formiranja i rada Parlamentarne skupštine BiH, ali to ničem dobrom neće voditi”, rekao je Izetbegović dodavši da će bošnjačke stranke (probosanske, kako ih on naziva) krenuti u “trajno razbijanje blokada već od izbora 2022.”

Komentirajući ovu Izetbegovićevu prijetnju Ljubić je rekao da je ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost BiH.

-Ako je za nekoga tko sudjeluje o odlukama o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine nacionalna ravnopravnost i pravo na legitimno zastupanje „previsoko postavljena ljestvica“ odnosno neprihvatljivo, ja sam ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost države BiH.

Nije istina da su prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora u koliziji s „obvezujućim dokumentima Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji“ kako to sugerira Bakir Izetbegović, već naprotiv apsolutno u suglasju sa stajalištima EK.

Dakle, u izvješću EK, Europskom parlamentu i Vijeću i ostalim europskim institucijama o (ne)napretku BiH za 2018., u poglavlju 2. Politički kriteriji i vladavina prava, potpoglavlje 2.1.1. Demokracija stoji: „Kada su u pitanju izbori, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u prosincu 2016. godine proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Domu naroda Federacije. Uslijed neuspjeha Parlamentarne skupštine da provede odluku u danom roku od šest mjeseci, Ustavni sud je u srpnju 2017. godine ukinuo neustavne odredbe čime je stvorena pravna praznina koja potencijalno može otežati provođenje rezultata općih izbora 2018. godine”. I to se upravo događa, pojasnio je Ljubić koji je i zastupnik u Hrvatskom saboru.

Raskrinkati dezinformacije

Upitan kako će HNS odgovoriti na takvu zapaljivu bošnjačku retoriku Ljubić kaže da HNS nudi rješenja kroz konstruktivni pristup.

“Uz to treba argumentirano raskrinkavati dezinformacije i manipulacije, što sam i ja pokušao u ovom razgovoru kroz par citata”, rekao je Ljubić.

Argumentirano i otvoreno raspravljati

Božo Ljubić, predsjednik GV HNS, za HMS je kazao da je mišljenja da u predstojećem razdoblju HNS BiH ne treba nuditi bilo kakve nove prijedloge glede izmjene Izbornog zakona.

“Neophodno je otvoriti otvorenu i argumentiranu raspravu o našim prijedlozima s predstavnicima druga dva naroda. Spremni smo također na argumentiranu i otvorenu raspravu s prijedlozima partnera iz druga dva naroda koji će biti temeljeni na načelima Ustava BiH i presuda Ustavnog suda BiH što znači na načelima konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda odnosno legitimnog narodnog zastupanja na svim razinama kako je to i Ustavni sud BiH u svojoj Odluci od 1. prosinca 2016. naložio”, objasnio je Ljubić. (B. Galić./HMS)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Procurila snimka! Policija dislocirala tisuću migranata iz Bihaća na Vučjak (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona jučer je pokrenulo akciju dislociranja ilegalnih migranata iz Bihaća. Svi oni koji su boravili u napuštenim objektima i objektima koji nisu registrirani za pružanje usluga smještaja, kao i na javnim površinama prebačeni su na Vučjak.

Kako piše USKinfo do 16 sati prebačeno je između 400 i 500 migranata, a nakon toga još 250. Međutim, tamošnja redakcija tada je zaprimila snimku na kojoj se vidi da policija predvodi kolonu od čak 1000 osoba.

Gradonačelnik Bihaća upozorava da je stanje sa 6.000 migranata izmaklo kontroli

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari