Pratite nas

BiH

Muhamed Filipović: Komšićeva uloga u političkom životu BiH bez smisla je i opravdanja

Objavljeno

na

Osim što zauzimanjem mjesta u Predsjedništvu suspendira političku volju hrvatskog naroda, dovodi u pitanje i jedinu do sada nastalu stvarno demokratsku i građansku konstituciju vlasti u Sarajevskoj županiji.

Ako je istina da su neobične, a uglavnom zloćudne ideje padale na pamet u najvećoj mjeri nekadašnjem lideru Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatku Lagumdžiji kad je on igrao jednu od glavnih uloga u bh. politici, pokazuje se da ni njegov najbolji učenik Željko Komšić nije ništa manje inventivan u pronalaženju najneobičnijih načina da igra ulogu koja niti ima smisla niti ima opravdanja u političkom životu Bosne i Hercegovine, piše: akademik Muhamed Filipović, Avaz.ba

Naime, ako je smisao političkog djelovanja Željka Komšića, nakon što je krahirala Socijaldemokratska partija, da pronađe formulu kojom bi se spasila i demokratska i socijalistička karakteristika političke stranke koju je Komšić osnovao, sama činjenica da je on pristao biti kandidiran, a znajući da ga u Predsjedništvo neće birati Hrvati, pokazala je da taj čovjek nema ispravno gledište na političke odnose i fer igru u političkom životu.

Lagumdžijin izum

Činjenice pokazuju da je Komšić osnovao svoju stranku prije svega da bi stvorio platformu za vlastiti plasman u visoku politiku u kojoj ne podliježe provjeravanju biračkog stava o političkom sadržaju pokreta koji stvara.

On je zamislio takvu političku organizaciju koja samostalno i kao faktor u političkom životu ne može igrati nikakvu značajnu ulogu, ali može biti osnova za plasman političkih ambicija na način koji omogućava ulazak posrednim putem u najvišu državnu politiku.

Tako je odabrao da svoj politički talent plasira u borbi za mjesto u Predsjedništvu države, jer mu Lagumdžijin izum osigurava izbor bez obzira na sve okolnosti i negativne aspekte onoga što se dogodilo već prilikom njegovog prvog izbora u Predsjedništvo.

Ali, Komšić zaboravlja da nije logično, etički i politički ispravno da jednoj instituciji kakva je najviša ustavna institucija države donosi politički prazan mandat koji, bez obzira na to što je dobiven zakonito, nema političku legitimaciju koja je bitna za funkciju u koju ulazi.

Postoje u Bosni i Hercegovini, ne samo HDZ, nego i mnoge druge hrvatske stranke i organizacije kako u Posavini, srednjoj Bosni i Bosanskoj krajini, kao i u Sarajevu i njegovom okruženju, da pitanje o tome tko može predstavljati Hrvate nikako se ne može svesti na opciju Čović ili nitko drugi. Jer, ima Hrvata i mimo Čovića, i to članova hrvatskih političkih organizacija.

Politička zrelost

Međutim, Komšić ne samo da se ne zaustavlja na tome da zauzima mjesto u Predsjedništvu, u kojem je suspendirana politička volja hrvatskog naroda, nego poduzima i korake u kojima u ime nekog pseudodosljednog principa dovodi u pitanje i jedinu do sada nastalu stvarno demokratsku i građansku konstituciju vlasti do koje je došlo u Sarajevskoj županiji.

Teza da socijaldemokrati ne bi smjeli sudjelovati u vlasti koja je nastala suglasnošću šest stranaka i kojom je postignut konsenzus na temelju jednog programa baziranog na apsolutno demokratski postignutom konsenzusu o uvažavanju načela pravne države, demokratske vladavine i konsenzualnog odlučivanja je pseudodemokratska i nema nikakve veze s bilo kakvom organizacijom koja sebe definira kao demokratsku.

U ovom slučaju bitno je da ljudi o kojima se radi, a koji su pozvani opstruirati najznačajniji uspjeh dosadašnje akcije u bosanskoj politici, u ovom momentu ne prihvaćaju takve ekskluzivne i komandujuće ideje i stavove. Onaj tko proizvodi takve ideje i diktira političke odluke ljudima koji su pokazali visok stupanj političke zrelosti, ne zaslužuje da se na njega obraća pažnja.

Hendikepirano funkcioniranje Predsjedništva

Ne može se u najvišu državnu instituciju koja ujedinjuje političku volju tri naroda unositi element koji nije izveden iz te volje, barem je to slučaj s hrvatskim narodom i Željkom Komšićem kao njegovim predstavnikom u Predsjedništvu BiH.

Činjenica da je zbog toga bilo hendikepirano funkcioniranje Predsjedništva države dok je Komšić predstavljao Hrvate, nije opomenula one aktere političkog života koji su ponovo proizveli Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Ako je Predsjedništvo BiH institucija u kojoj se objedinjuje jedinstvena politička volja sva tri naroda koja su osnova konstitucije države, tada je apsolutno neophodno da svaki predstavnik koji se bira u to tijelo mora imati i političku legitimaciju dobivenu od naroda koji želi predstavljati.

Ako toga nema, u funkcioniranje najviše vlasti u državi unosi se hendikep, a to je da se cijeli jedan narod i njegov politički potencijal dovodi u situaciju opozicije, odnosno negacije, što je u svakom slučaju apsolutno negativna pretpostavka za bilo kakvo pozitivno djelovanje tako proizvedenog Predsjedništva države. (HMS)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Europska unija će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija izvijestila je da će izdvojiti 14,8 milijuna eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, od čega je 13 milijuna namijenjeno za ilegalne migracije, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH.

Iznos od 13 milijuna eura bit će dodijeljen kao potpora za upravljanje migracijama, o čemu je potpisan provedbeni sporazum s Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM).

Preostalih 1,8 milijuna eura namijenjeno je za humanitarnu pomoć, navodi se.

Povjerenik Europske unije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozvao je vlasti da koordiniraju pristup prema pitanju migracija.

“Kao što se navodi u nedavnom Mišljenju Komisije, potrebno je da vlasti Bosne i Hercegovine osiguraju učinkovitu koordinaciju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama na svim razinama, kao i funkcioniranje sustava azila, što je nužno kako bi zemlja u potpunosti iskoristila znatnu pomoć Europske unije, i to u interesu izbjeglica i migranata, kao i lokalnih zajednica”, navodi se u izjavi povjerenika Hahna.

Istodobno povjerenik Europske unije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides rekao je kako vlasti moraju zadovoljiti humanitarne potrebe migranata.

“EU je posvećena pružanju pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te zadovoljavanju osnovnih potreba izbjeglica i migranata u Bosni i Hercegovini, kao dopune naporima domaćih vlasti. Važno je da dobrobit izbjeglica i migranata bude u fokusu prilikom odlučivanja o lokacijama i kvaliteti prihvatnih centara“, rekao je povjerenik Stylianides, kako ga citiraju iz izaslanstva EU-a u BiH.

Na temelju rezultata prethodne pomoći, ovim sredstvima će se osigurati smještaj za oko 5.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata, omogućiti pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti te pružiti pomoć onima koji borave izvan prihvatnih centara.

Od 2007. godine Europska unija je osigurala pomoć Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 milijuna eura u oblasti migracija i upravljanja granicama kroz Instrument pretpristupne pomoći.

Iz Europske komisije su naveli i da novu lokaciju u mjestu Vučjak kod Bihaća, na kojoj vlasti Unsko-sanske županije smještaju migrante, i EU i UN smatraju neodgovarajućom.

U posljednjih mjesec dana porastao je broj migranata koji ulaze u BiH i koji se masovno pokušavaju preko Unsko-sanske županije dokopati Republike Hrvatske i dalje nastaviti prema zemljama Europske unije. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Krišto pojasnila razloge povlačenja apelacije: Željela sam ostaviti prostor za dogovor

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović obznanio je danas da je predsjedateljica Zastupničkog doma te dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto povukla apelaciju podnesenu Ustavnom sudu BiH. U apelaciji se osporavaju odredbe Ustava FBiH prema kojima se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Federacije BiH ako je isti izabran u županijsku skupštinu, što je, prema apelaciji, suprotno odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.Identičnu odredbu u Izbornom zakonu BiH, naime, godinu dana ranije kao neustavnu Ustavni sud BiH je stavio izvan snage.

Upitana da pojasni razloge povlačenja apelacije Krišto je za Hrvatski Medijski Servis kazala da je svojim postupkom političkim strankama u BiH željela ostaviti prostor za dogovor kako bi se donijele izmjene Izbornog zakona  koje će osigurati legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. 

-Moram podsjetiti javnost da smo mi zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi Ustava Federacije BiH podnijeli već prije godinu i pol dana. Naravno da je taj zahtjev po svemu bio prioritetan s obzirom na to da je BiH prošle godine ulazila u opće izbore. Tu apelaciju svakako je trebalo riješiti, rekla je Krišto.

Krišto pojašnjava da se nakon toga otišlo u pokušaj pronalaska rješenja za provedbu posrednih izbora u Federaciji BiH (način izbora izaslanika u Dom naroda federacije BiH).

-Središnje izborno povjerenstvo (SIP BiH) na neki je način nametnulo i dodatno usložnilo sve političke i demokratske procese u BiH. U ožujku sam poslala dopis Ustavnom sudu BiH u kojem sam navela da, u trenucima kada imamo konstituiranu zakonodavnu i razgovara se o formiranju izvršne vlasti, apelacija na neki način nije prioritet, rekla je Krišto.

Strankama ostaviti prostor 

Dopredsjednica HDZ-a istaknula je da je u dopisu Ustavnom sudu BiH pojasnila kako je mišljenja da bi se političkim strankama u BiH trebalo ostaviti prostora da dogovorom dođu do rješenja kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH.

„Za odluku Ustavnog suda koja se odnosi na legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda kojom su određeni dijelovi Izbornog zakona BiH stavljeni van snage mora se naći rješenje kroz izmjene Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH“, rekla je Krišto, dodajući da nije željela dodatno usložnjavati političku situaciju u BiH.

Političko i medijsko Sarajevo dirigira procese

Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH u izjavi za HMS komentirala je i utjecaj bošnjačkih medija i političkog Sarajeva na njenu apelaciju Ustavnom sudu BiH. Kazala je kako su se pojavili različiti natpisi koji govore da hrvatski politički predstavnici vrše pritisak na Ustavni sud BiH.

„Voljela bih da mi netko objasni na koji to način mi možemo utjecati na Ustavni sud BiH. Upravo oni su ti koji dirigiraju procese i imaju svoje ustavne suce, bilo da su međunarodni ili bošnjački. Oni kreiraju priču i politiku te znaju kakva bi trebala biti odluka te je li ili nije nešto povučeno“, istaknula je Krišto.

Proces se odvija jako teško

Krišto ponavlja da se prvo obratila Ustavnom sudu BiH kazavši da njena apelacija sada nije prioritet u smislu stavljanja na dnevni red kada se već do sada stvar nije riješila.

„Mjesec dana nakon toga sam povukla zahtjev iz istih razloga kako bismo pokušali naći rješenja kada je u pitanju implementacija odluke Ustavnog suda koja se odnosi na Izborni zakon. Ovaj proces ide jako teško iako je za izmjene Izbornog zakona nužna prosta, odnosno obična većina u Parlamentarnoj skupštini“ pojasnila je Krišto.

Apelacija “Krišto” = Apelacija “Ljubić”

Visoka dužnosnica HDZ-a BiH i HNS-a smatra da, imajući u vidu promjene Ustava Federacije BiH te obrazloženje i utemeljenje zahtjeva ova apelacija ni na koji način ne može biti drugačija od odluke Ustavnog suda BiH kada je u pitanju legitimno predstavljanje (presuda „Ljubić“).

Razlika u vrijednosti glasa puta 

Podsjećamo. predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjana Krišto podnijela je apelaciju Ustavnom sudu BiH 12. siječnja 2018. godine koja osporava pravilo da se iz svake županije bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH ukoliko je takav izabran u skupštinu županije.

Krišto smatra da su odredbe Ustava Federacije BiH koje definiraju da primjerice Bosansko-podrinjska županija, u kojoj po posljednjem popisu žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj je 36.000 Hrvata, biraju identično – jednog izaslanika, gdje je razlika u vrijednosti glasa 1400 puta, suprotne odredbama Ustava BiH o konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda.

Krišto je mišljenja da je članak 8 Ustava FBiH, a napose stavci 3. i 4., u suprotnosti s Ustavom BiH, s Protokolom europske konvencije i s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima./B. Galić/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari