Pratite nas

Hrvatska

MUP i Isusovačka služba za izbjeglice potpisali sporazum o suradnji na integraciji preseljenih

Objavljeno

na

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ravnatelj Isusuvačke službe za izbjeglice (JRS) Tvrtko Barun potpisali su u četvrtak Sporazum o suradnji na području integracije preseljenih osoba iz Turske, čime Hrvatska po ministrovim riječima potvrđuje da je otvorena zemlja i da je spremna prihvatiti određen broj osoba koje ispunjavaju uvjete za odobravanje međunarodne zaštite.

Hrvatska time potvrđuje kontinuitet politike prihvata ljudi kojima je potrebna međunarodna pomoć kao i da se u stanju poistovjetiti s problemima ljudi koji nemaju mogućnost sigurnog života u svojim državama, ali da postupak vodi racionalno na održiv način, rekao je Božinović nakon potpisivanja sporazuma u sjedištu MUP-a.

Podsjetio je da je vlada 2015. donijela odluku o integraciji 150 izbjeglica, ali da je u odluku provela nova vlada 2017. Vlada je te godine u listopadu, dodao je ministar, donijela odluku o dodatnih 100 izbjeglica i na njih se odnosi ugovor s obzirom da su prve 152 izbjeglice iz Sirije uspješno integrirane.

To je dio na koji se Hrvatska obvezala, a kad je riječ o premještaju izbjeglica iz Italije već je iskazala puno veću spremnost nego što je bila spremnost ljudi da dođu u Hrvatsku s obzirom da ih je u Hrvatsku integrirano tek 82. Napominjući kako je u procesu integracija potrebna suradnja između više institucija, ministar je rekao da u dosadašnjem procesu integracije nije bilo nikakvih problema u lokalnim zajednicama.

“Interes nam je da ti ljudi počnu živjeti normalnim životom, da djeca idu u školu, a da roditelji rade”, kazao je Božinović, dodavši da Hrvatska, iako tranzitna zemlja, želi dati svoj obol jednom međunarodno prihvatljivom načinu rješavanja pitanja izbjeglica.

No, Hrvatska, dodao je ministar, ne može podnijeti ni primiti na sebe teret neuspjeha migracijske politike na globalnom planu čemu svjedočimo od početka stoljeća.

Preseljenje izbjeglica je po Božinovićevim riječima s jedne strane izraz međunarodne solidarnosti i podjela odgovornosti s državama koje su se našle pod najvećim pritiskom izbjeglica, ali i alat upravljanje migracijama kako bi se spriječilo krijumčarenje ljudi.

Program integracije – od učenja jezika do zapošljavanja

“Hrvatska time potvrđuje svoju politiku predstavljenu puno puta hrvatskoj i međunarodnoj javnosti da je Hrvatska otvorena zemlja, ali i da će štiti svoje granice. Kao pomoć za aktivnosti integriranja koje će voditi Isusovačka služba za izbjeglice, Hrvatska će biti u stanju povući oko 430 tisuća eura, rekao je ministar.

Ravnatelj Isusuvačke službe za jugoistočnu Europu pater Tvrtko Barun rekao je da su sretni i ponosni što svoje znanje i iskustvo mogu staviti na raspolaganje Hrvatskoj, MUP-u i nevladinom sektoru kako bi pomogli oko integracije stotinjak izbjeglica koji će doći iz Turske u Hrvatsku.

Tvrtko Barun: ‘Izbjeglice se žele integrirati, naći posao, svojim rukama zarađivati i doprinositi društvu’

Program integracije sastoji se od učenja hrvatskog jezika do konačnog cilja za dugoročnu integraciju, odnosno zapošljavanja.

To je, kazao je Barun, korak koji će izbjeglicama omogućiti da se kvalitetnije integriraju u društvo, dobiju sredstva za svakodnevni život i doprinosu društvu u kojem su našli sigurnost i zaštitu.

Osobe koje na takav način dolaze u Hrvatsku, za razliku od onih koji dolaze na neregularne načine, znaju da će im Hrvatska biti zemlja budućnosti i čim stignu zapičinje proces integracije s intenzivnim tečajem hrvatskog jezika. Djeca su jako brzo uključena u nastavu i već za dva tri mjeseca kvalitetno govore jezik, pomažući roditeljima da se prije integriraju, rekao je Barun.

Barun je kazao i da pronalazak posla neće predstavljati problem jer ima puno poslodavaca zainteresiranih za suradnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica raspisuje izbore, počinju teći rokovi

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović trebala bi u utorak raspisati izbore za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu.

Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju nove zastupnike Europskog parlamenta koji će ih predstavljati narednih pet godina, a razdoblje do izbora obilježava neizvjesnost brexita i dogovora o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije.

U Hrvatskoj se zastupnici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući i biračka mjesta određena izvan Hrvatske.

Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.

Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od dva tjedna od dana raspisivanja izbora.

Svoju listu s 12 imena dosad je predstavio SDP s jednakim brojem žena i muškaraca. Listu predvodi eurozastupnik Tonino Picula, a slijedi ga eurozastupnica Biljana Borzan. Nositelj liste Amsterdamske koalicije (HSS, GLAS, IDS, PGS, HSU, Laburisti i Demokrati) je istarski župan Valter Flego, dok je Živi zid predstavio zajedničku platformu skupine europskih stranaka koje srednja struja europske politike naziva populističkim. HDZ i Most još nisu objavili svoje liste.

Broj zastupnika

U trenutnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih u novom biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje će dobiti od jednog do pet zastupnika više, a preostala mjesta će se čuvati za moguća buduća proširenja Unije.

Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Broj zastupnika bi se trebao najviše povećati Francuskoj i Španjolskoj koje će ih imati pet više nego dosad.

No, sve će ovisiti o datumu Brexita.

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije pristali su na odgodu izlaska Velike Britanije iz Unije do 22. svibnja ako se ovog tjedna u britanskom parlamentu potvrdi sporazum o razdruživanju.

U slučaju da se to ne dogodi, London se do 12. travnja treba izjasniti želi li odustati od izlaska iz EU-a, tražiti dulju odgodu ili izaći bez sporazuma.

Niska izlaznost na izbore

Na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najveća izlaznost je bila u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasovanje obvezno.

U Hrvatskoj je na birališta izašlo tek 25,24 posto, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, tek 13 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Zoran Ničeno: Ilegalni migranti svoje rute mijenjaju na tjednoj bazi

Objavljeno

na

Objavio

Ilegalni migranti svoje rute ulaska u RH mijenjaju ako ne na dnevnoj, onda na dnevnoj bazi, kada uoče veći broj policajaca odmah mijenjaju smjer.

MUP u ovom razdoblju bilježi 1470 ilegalnih prelazaka što je dosta više nego u istom razdoblju lani (oko 800), a možemo se pohvaliti respektabilnim rezultatima u hvatanju krijumčara ljudima i njihovih pomagača, poručio je načelnik MUP-ove Uprave za granicu Zoran Ničeno.

Gostujući u HTV-ovoj “Temi dana” Ničeno je kazao kako granična policija u svom radu koristi svu moguću tehničku pomoć, na području planine Plješivice – gdje je u nedjelju otkriveno 15 migranata iz Libije i Tunisa koji su u RH ušli preko iznimno nepristupačnog terena gdje je još snijeg, a među njima je pet maloljetnika te mlađa Tunižanka za koju se mislilo da je trudna, ali ipak nije – montirano je još sedam velikih termovizijskih kamera velikog dometa.

Kroz europski fond kupuju se dodatne mobilne termovizije, sustav dronova, ručni termovizijski uređaj, dakle niz opreme koja policiji pomaže u zaštiti granice, rekao je i dodao da uz dva svoja helikoptera za nadzor granice policiji pomaže i zrakoplov Frontexa ,koji na dnevnoj bazi nadlijeće do područje i daje informacije o kretanjima migranata i mogućim rutama.

Obeshrabrujemo i odvraćamo migrante od nezakonitog ulaska u RH

“Mi se postavljamo na način da obeshrabrujemo i odvraćamo migrante od nezakonitog ulaska. Oni kad vide da na nekom području ne mogu proći, oni tu rutu odmah mijenjaju”, istaknuo je Ničeno.

Naveo je kako je ova zima bila toplija pa granična policija nije imala dužu stanku u dolasku migranata, pa bilježi brojke u ovom razdoblju na razini od 1470 ilegalnih prelazaka, što je dosta više nego prošle godine kada ih je bilo oko 800 u istom razdoblju.

Ničeno je naglasio da policija paralelno radi dvije važne stvari – prva je zaštita granice i želi tu biti što jača na samoj graničnoj crti, a druga je ući “u tu tamnu brojku krijumčara ljudi”, dakle zahvatiti sav kriminal koji prati nesreću migranata, “tako da se možemo pohvaliti brojevima da smo prošle godine, ako bilježimo i kaznena djela prema počiniteljima i onima koji su im pomagali, imali skoro tisuću slučajeva ukupno”.

Nikad veća brojka uhićenih krijumčara ljudi u hrvatskoj povijesti

“To je respektabilna brojka, nikad veća u hrvatskoj povijesti, ali respektabilna i u nekakvim europskim komunikacijama s našim partnerima. Kada kažemo da smo imali uhvaćeni nekih 620 krijumčara, onda stvarno iza toga stoji jedan težak, krvav zajednički rad granične, kriminalističke policije. Tu je i naš sistem, evo baš smo danas imali razgovore s našim makedonskim i albanskim kolegama koji su htjeli vidjeti na koji način radimo i koristimo tehničku opremu i profiliramo moguća kretanja tih krijumčara. Vjerujem da smo dosta uspješni, dosta uspješno komuniciramo sa slovenskim i bosanskohercegovačkim kolegama s kojima imamo i mješovite patrole, što j dobar alat u zaštiti državne granice”, rekao je.

Ničeno je izvijestio i da jedanaest hrvatskih graničnih policajaca u Makedoniji pomaže od samog početka migrantske krize te da su u tim kontigentima uvijek među najuspješnijima po rezultatima. U tijeku je, dodaje, velika aktivnost Fontexa prema svim zemljama u regiji, sklapanjem tzv. statusnih sporazuma, nakon čega se očekuju i prave operativne akcije u tim zemljama. Prva takva je u Albaniji, gdje je MUP već nominirao određeni broj policajaca u akciji suradnje država članica na jačoj zaštiti granica na ruti iz Grčke u Albaniju te dalje u Europu.

Brojku od 6.500 graničnih policajaca, dakle više nego BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija zajedno, Ničeno smatra optimalnim za potrebe zaštite naše granice,

Je li riječ o nesporazumu ili je mlada Tunižanka lažno prikazala da je trudna? – Svakako nije riječ o nesporazumu!

Upitan je li riječ o nesporazumu, ili je mlada Tunižanka koja je u nedjelju s još 14 ilegalnih migranata otkrivena na Plješivici od samog početka lažno prikazivala da je trudna, Ničeno je odgovorio: “Svakako nije riječ o nesporazumu”.

“Od prve dojave bila je riječ da je među migrantima trudna ženska osoba mlađe dobi sa stanjem opće iscrpljenosti i da ne može dalje hodati. Mi smo na teren odmah uputili naše ekipe za spašavanje zajedno s Hitnom pomoći i fizički smo tu žensku osobu nosili s jednog vrlo nepristupačnog terena na Plješivici, gdje je još uvijek snijeg, hladno je i vrlo su teški uvjeti. Ona je na sebi imala slojeve odjeće koji su nama pokazivali da je riječ o trudnici, mi smo je donijeli, u Hitnoj su testovi pokazali da nije trudna. Mi pretpostavljamo da je pitanje, kao i u mnogo drugih slučajevima kad je riječ o tako nepristupačnom terenu, da se migranti ne odlučuju lako na takve rute preko planine, koje su izuzetno fizički zahtjevne, trebate biti u jako dobroj kondiciji da to prohodate. Međutim, beskrupuloznost krijumčara koji ih voze vrlo često ih dovedu na pozicije s kojih se više ne mogu se micati i onda zovu u pomoć”, izvijestio je.

Za tih 15 migranata još nije donijeto rješenje o readmisiji, odnosno povratku u BiH odakle su nezakonito i ušli u RH, već su još u postupku postaje granične policije Korenica. Pet njih je izjavilo da su maloljetnici i njima će, kaže Ničeno, sukladno novom protokolu u postupanju s maloljetnicima biti određen skrbnik te idu u poseban tretman.

“Ostali, ne znam koji im je status, jesu li tražitelji azila ili nisu, prrevoditelj s njim razgovara i ovisno o statusu koji im bude određen prema njima će ići daljnji postupak. Ako postupak bude redovan u smislu da ne traže azil, oni će biti smješteni u jedno od naših prihvatilišta za strance i bit će najavljena readmisija u BiH”, kazao je Ničeno.

Mlada Tunižanka bila je u relativno teškom stanju, ali ne i životno ugrožena, nije bila trudna

O spomenutoj maloj Tunižanki očitovala se i Sandra Čubelić, ravnateljica Opće bolnice Gospić gdje je migrantica zbrinuta. Bila je, kaže, iznimno iscrpljena, pothlađena, u relativno lošem stanju, ali nije bila životno ugrožena.Trudnoća s medicinskog aspekta nije bila posumnjana, a pokazalo se i da nije trudna, poručila je.

Čubelić tvrdi kako bolnica u Gospiću u zadnje vrijeme ne bilježi veći broj intervencija prema migrantima. “Ne bi se moglo govoriti o nekom većem broju, to su relativno rijetki slučajevi”, rekla je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari