Pratite nas

Reagiranja

MUP odbacio optužbe CMS-a

Objavljeno

na

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je u ponedjeljak odbacilo optužbe Centra za mirovne studije (CMS) koji su ih prozvali da im uskraćuju pristup Prihvatilištu za tražitelje azila u Zagrebu.

“U potpunosti su netočne i nedopustive tvrdnje Centra za mirovne studije, kojima nepotpisivanje Sporazuma o međusobnoj suradnji na području pružanja podrške tražiteljima međunarodne zaštite smještenima u Prihvatilište za tražitelje azila (u daljnjem tekstu Sporazum o  međusobnoj suradnji) tumače kao političku odluku s ciljem zastrašivanja, marginaliziranja i udaljavanja organizacije koja u javnosti upozorava na nezakonito postupanje djelatnika Ministarstva prema izbjeglicama.

Naime, s obzirom da Centar za mirovne studije nema važeći Sporazum o suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova RH, Ministarstvo nije u mogućnosti omogućiti ulazak volontera CMS-a u Prihvatilište za tražitelje azila”, izvijstio je MUP.

U priopćenju navode i razloge zbog kojih nisu pronašli “stvarne potrebe” za potpisivanjem sporazuma s CMS-om.

CMS nudi iste ili slične aktivnosti kao udruge koje djeluju u Prihvatilištu

“S obzirom na dostavljena izvješća CMS-a o provedenim aktivnostima koje su uključivale učenje hrvatskog jezika i razgovore s tražiteljima međunarodne zaštite u sklopu kojih su tražitelje informirali o sustavu azila i integraciji, kao i uvidom u trenutno važeće sporazume koje Ministarstvo ima sklopljene s drugim udrugama i projekte u tijeku, nametnuo se zaključak da CMS sadržajno nudi iste ili slične aktivnostima koje već provode ostale udruge koje djeluju u Prihvatilištu”.

Navode da MUP trenutno ima sklopljene sporazume o suradnji s udrugama: Isusovačka služba za izbjeglice (Jesuit Refugee Service), Hrvatski pravni centar, Ruke Nade (Croatian Baptist Aid), Baptistička Crkva Zagreb – Malešnica te Zemljani – Are You Syrious.

Dodaju i daje pomoć azilantima osigurana kroz projekte koje vodi Hrvatski Crveni križ te belgijska udruga Medecins du Monde.

“Kako bi omogućili primjerenije i dostojanstvene uvjete stanovanja tražiteljima međunarodne zaštite, u međuvremenu je započela i ranije planirana rekonstrukcija Prihvatilišta za tražitelje azila u Zagrebu. Time su smještajni prostori za tražitelje međunarodne zaštite, ali i radni prostori smanjeni za više od trećine. To uključuje i prostorije koje su ustupljene na korištenje svim ranije navedenim udrugama s kojima Ministarstvo ima sklopljene (važeće) sporazume o suradnji”, navodi MUP.

CMS može provoditi aktivnosti u svojim prostorijama

Ističu i da ni na koji način ne sprječavaju rad CMS-a u pružanju podrške tražiteljima međunarodne zaštite i osobama s odobrenom zaštitom budući da svoje aktivnosti mogu provoditi u svojim prostorima.

“Naime, tražiteljima međunarodne zaštite osiguran je besplatan javni prijevoz te im ni na jedan način nije ograničen pristup Centru za mirovne studije, niti kontakt s volonterima bilo koje udruge. Ministarstvo će vrlo rado, kao i za niz drugih aktivnosti putem oglasne ploče u Prihvatilištu omogućiti dostupnim kontakt podatke i informativne letke o aktivnostima koje nudi Centar za mirovne studije”, kažu u MUP-u.

Naglašavaju da CMS nikada nisu smatrali nepoželjnim partnerom. No, nedopustivim smatraju inzistiranje na tvrdnjama kojima se MUP-u pripisuje odgovornost za smrt djevojčice Madine, unatoč tome što je u lipnju 2018. odbačena kaznena prijava protiv nepoznatih policijskih službenika granične policije.

MUP 2018. odobrio 226 međunarodnih zaštita

“Nadalje, tvrdnje kako MUP onemogućava pristup sustavu azila nemaju uporište u stvarnosti. Napomenut ćemo da je samo u 2018. godini Ministarstvo zaprimilo 998 zahtjeva za međunarodnom zaštitom i odobrilo 226 međunarodnih zaštita.

Zaključno, prema volonteru udruge Are You Syrious, Policijska postaja Vrbanja podnijela je optužni prijedlog zbog prekršaja iz članka 43. Zakona o strancima, jer je isti zatečen u pomaganju grupi migranata na način da im je mobitelom, a zatim i svjetlosnim signalima na osobnom vozilu davao upute gdje i kada mogu prijeći državnu granicu.

Prekršajni sud u Vukovaru, Stalna služba u Županji, je nakon provedenih usmenih rasprava donio presudu kojom je volontera proglasio krivim zbog prekršaja iz članka 43. Zakona o strancima. Protiv navedene presude mogla se izjaviti žalba Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 dana”, priopćio je MUP.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Majkama uvijek moramo biti zahvalni

Objavljeno

na

Vrijeme neumitno teče. Stigla je još jedna obljetnica rođenja najponosnije Majke u Hrvata Kate Šoljić (Vukšić Donji kod Brčkog, 23. 2. 1922.-Zagreb, 8.7.2006.). I ovog puta moramo se zapitati: kako je danas majkama koje su u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata čekale svoje junake a koje su im umjesto žive dopremali u mrtvačkim sanducima i rekli – njihova će imena biti zapisana zlatnim slovima?

A gdje su danas te majke koje su poput Kate Šoljić dale sve za Lijepu našu ili bolje rečeno Lijepu njihovu? Neke pod zemljom, a neke svakodnevno s krunicom u ruci kraj grobova ili kraj kreveta teško bolesnih sinova, supruga i kćeri za koje su rekli da će biti Junaci hrvatskog Domovinskoga rata.

Ne, mi nikada ne smijemo zaboraviti žrtvu ne samo Kate Šoljić, koja ni do smrti na žalost nije saznala za sudbinu svoje braće nakon II. svjetskoga rata, kad su Broz i njegovi pomozbog junaci već tada gazili Hrvate, mi se neprestano trebamo sjećati svih hrvatskih majki, i odati im iznimnu zahvalnost za njihove najmilije, bez kojih bi većina, osobito oporbenih političara i politikanata mogla samo da se „slika“.

Obitelj Šoljić je simbol stradanja u Domovinskome ratu. Njih nisu progonili samo srpski i ini okupatori, već, i onaj koji je imao najljepši trg usred Zagreba. Taj zločinac po imenu Josip Broz Tito počeo je pokolj nad Hrvatima, a neslavno ga je završio balkanski krvnik Slobodan Milošević.

Dobro se sjećamo da je najponosnija Majka u Hrvata često govorila da im nikada neće zaboraviti zla koja su počinili, ali da im ne može ni oprostiti jer se nikada nisu pokajali.
Katu Šoljić, ali i sve ostale majke u Hrvata nikada ne smijemo zaboraviti.

Mladen Pavković

23. veljače 1922. Kata Šoljić – Znaš li sine tko je Šoljić Kata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Zadužio je Hrvate ali i Srbe

Objavljeno

na

Dok Hrvati i dalje polemiziraju o tome kako je Josipa Lisac otpjevala (zavijala) hrvatsku himnu na inauguraciji predsjednika Republike Zorana Milanovića, Srbi više pišu i komentiraju – tko je autor „Lijepe naše domovine“ – Josip Runjanin (Politika, 21. 2. 2020.).

Tako nas među ostalim podsjećaju da je ovaj skladatelj, inače srpski oficir i graničar u tadašnjoj austrougarskoj vojsci, zadužio i Srbe, jer im je skladao pjesmu „Rado ide Srbin u vojnike“, koju su često pjevali i kad su devedesetih godina prošlog stoljeća odlazili ubijati, rušiti, pljačkati i protjerivati Hrvate, od Vukovara do Škabrnje i dalje.

Runjanin je rođen u Vinkovcima 8. 12. 1821., a umro 2. veljače 1878. a podrijetlom je iz sela Runjani kod Loznice. Djed mu je bio prota, a otac kapetan. Bio je najstariji od sedmero djece u obitelji. U Novi Sad je došao dvije godine pred smrt, nakon što je kao oficir morao otići u mirovinu. Kažu da se isticao kao ratnik, ali da je imao i nježniju stranu. Oženio se Otilijom, kćerkom kapetana Tome Perakovića, i s njom imao kćer koja se zvala, isto kao i kćerka Vuka Karadžića – Vilhelmina.

Sahranjen je na Uspenskom groblju u Novom Sadu, na kojem počivaju i druge osobe iz srpske povijesti, poput Svetozara Miletića, Vase Stajića, Koste Trifkovića, Jovana Hadžića…Čak ni mnogi Novosađani ne znaju gdje se nalazi to staro pravoslavno groblje.

Godinama nitko nije vodio skrb o njegovu posljednjem počivalištu. Prije deset godina delegacija Zagreba bila je u posjeti Novom Sadu i tada je dogovoreno da će Zagreb održavati Runjaninov spomenik, s obzirom na to da nema potomaka i da je bio u dosta lošem stanju.
Pjesmu koja je postala hrvatska himna Runjanin je skladao u Glini 1846., na tekst hrvatskog književnika Antuna Mihanovića, s kojim se navodno nikada nije upoznao, već je stihove uzeo iz časopisa Ljudevita Gaja „Danica“.

Antun Gustav Matoš napisao je za tu pjesmu da je nikada nitko ne bi znao da nije bilo melodije.
S obzirom na povijesnu važnost „Lijepe naše domovine“ možda bi trebalo razmisliti da se autorima postavi i jedan zajednički spomenik. Da se ne zaborave!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari