Pratite nas

Pregled

Mustafa Nadarević u ulozi Janka Bobetka u ‘Generalu’

Objavljeno

na

Zadarski Forum jučer se vratio u 1992. godinu, a ispred Crkve svetog Donata snimala se jedna od ključnih scena filma “General” redatelja Antuna Vrdoljaka, u kojoj general Janko Bobetko daje savjete generalu Anti Gotovini.

Doznali smo tako da će legendarnog generala Bobetka glumiti Mustafa Nadarević.  Za potrebe snimanja, promet Kalelargom bio je blokiran  na pola sata, kako prolaznici ne bi ometali filmsku ekipu, piše večernji list

Inače, ovo je jedina scena “Generala” koja se snima baš u gradu Zadru, a nakon toga snimanje se seli na druge autentične lokacije iz Domovinskog rata.

– Ovo je izuzetno važan i skup projekt jer se puno toga snima na lokacijama koje su autentične i upravo ćemo zbog toga puno vremena provesti u Zadarskoj županiji.

Moramo napraviti taj film onako kako to zaslužuje general Gotovina i Domovinski rat – kazao je Marko Vrdoljak, direktor tvrtke AMV Produkcija i koproducent filmskog projekta “General”.

FILM GENERAL SMETA ONIMA KOJI BI HTJELI ZABORAVITI DOMOVINSKI RAT I OLUJU

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Krstičević: Stipanović u Bruxellesu može pomoći da iz NATO-saveza “povučemo” financijska sredstva za poboljšanje infrastrukture Lore

Objavljeno

na

Objavio

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević rekao je u ponedjeljak kako vjeruje da će novoimenovani vojni predstavnik RH u NATO-u i EU u Bruxellesu kontraadmiral Predrag Stipanović pomoći svojim iskustvom da se iz NATO-a povuku financijska sredstva za poboljšanje infrastrukture splitske vojne luke Lore.

“Mislim da će u okviru NATO-a naš predstavnik Stipanović pomoći da iz NATO-a ‘povučemo’ sredstva za unaprjeđene infrastrukture luke Lore kao potporu vojnoj sigurnosti prije svega Hrvatskoj, ali drugim partnerskim zemljama s kojima surađujemo”, rekao je Krstičević novinarima u Splitu, gdje je bio na primopredaji dužnosti zapovjednika Hrvatske ratne mornarice.

Dosadašnji zapovjednik HRM-a kontraadmiral Predrag Stipanović na svečanosti u Domu Hrvatske vojske u Lori predao je dužnost novom zapovjedniku HRM-a komodoru Ivi Raffanelliju. Stipanović će 1. siječnja 2018. u Bruxellesu preuzeti dužnost vojnog predstavnika RH u NATO-u i EU.

Ministar Krstičeviće rekao je kako Stipanoviću znanje i iskustvo stečeno tijekom karijere može pomoći pri “povlačenju” financijskih sredstava iz NATO-a za poboljšanje infrastrukture luke Lore. (Hina)

 

Raffanelli: HRM-u trebaju izvanobalni ophodni brodovi većih sposobnosti od obalnih

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari