Pratite nas

Pregled

MVEP uručio notu o protjerivanju ruskog diplomata

Objavljeno

na

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uručilo je u ponedjeljak ruskom diplomatskom predstavništvu u Zagrebu notu o protjerivanju jednog od ruskih diplomata iz Hrvatske.

Hrvatska je jedna od 16 zemalja Europske unije koja se odlučila na protjerivanje ruskog diplomatskog osoblja kao odgovor na trovanje bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripala i njegove kćeri u Velikoj Britaniji te tako stala uz bok EU-a i SAD-a.

MVEP je u ponedjeljak objavio kako u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima, članak 9., država primateljica može u svakom trenutku, bez obrazloženja, obavijestiti državu pošiljateljicu da je određeni član diplomatskog osoblja postao persona non grata.

Razlozi za to mogu biti raznovrsni i država primateljica nije obvezna obrazlagati postupanje.

Po proeceduri, obično se u ministarstvo vanjskih poslova pozove šef strane diplomatske misije te mu se uruči nota kojom se član Misije proglašava nepoželjnim.

Ujedno u noti se određuje i rok u kojem je osoba dužna napustiti zemlju primateljicu.

“MVEP je i u današnjem slučaju tako postupio i jedan od diplomatskih djelatnika Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu proglašen je nepoželjnim”.

Ime ruskog diplomata koji će napustiti Hrvatsku MVEP nije objavio, kao niti u kojem roku će to morati napraviti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Odgođeno širenje OECD-a, Hrvatska će još čekati

Objavljeno

na

Objavio

Članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u četvrtak su odgodile odluku o širenju na nove zemlje kandidate iz Europe i Latinske Amerike, među kojima je i Hrvatska, no glavni tajnik Angel Gurria opovrgava da je taj proces blokiran

‘Ne, proces nije blokiran’, kazao je Gurria na konferencije za novinare u povodu godišnjeg okupljanja OECD-a na kojem nije dano zeleno svjetlo kandidaturama Hrvatske, Brazila, Argentine, Perua, Rumunjske i Bugarske.

‘Neki puta napredujete hodajući, drugi put u kasu, a ponekad u trku’, opravdavao se šef OECD-a, organizacije sa sjedištem u Parizu. U tu organizaciju nije primljen ni Brazil iako je predsjednik države Jair Bolsonaro dobio potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Gurria je objasnio da OECD broji 36 zemalja te da se sve moraju složiti oko prijema novih članica. Prošle godine su u tu organizaciju ušle dvije zemlje, Kolumbija i Litva.

‘Članice bi, prije nego prihvate nove zemlje, željele znati u kojem se smjeru OECD želi širiti’, kazao je za AFP jedan diplomatski izvor, potvrdivši razmimoilaženja među članicama oko tog pitanja.

OECD okuplja najrazvijenije i najbogatije zemlje svijeta koje se zauzimaju za demokraciju i tržišno gospodarstvo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marčetić: U Odžaku je 1945. godine nagoviještena sudbina bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom”.

U sklopu ovogodišnje manifestacije  “Dani sjećanja” magistar povijesti Stjepan Marčertić održao je predavanje na temu Odžak i odžačka Posavina 1945. godine. Pun Centar za kulturu općine Odžak dokaz je koliko je ova tema aktualna u ovom trenutku i koliku pozornost izaziva kod ovdašnjih ljudi. Magistar Marčetić je u središte svoga izlaganja stavio ratnu operaciju vođenu na koncu Drugogog svjetskog rata na prostoru Podvučjaka, a za naš portal je kazao kako je ova tema malo istražena:

– Malo je toga do danas istraženo o svemu onome što se tih dana u Odžaku i okolnim selima događalo. Pobjedničke partizanske snage omogućile su stvaranje nove Jugoslavije, a ista ta nova Jugoslavija i njeno partijsko vodstvo idućih pedesetak godina stvarala je neku novu povijest, povijest temeljenu na gledištu pobjednika. Rijetki su objavljeni radovi o ovoj temi, pogotovo oni sistematski obrađeni, ali se možemo nadati da će se pojaviti istraživači, povjesničari, koji će znanstvenom metodom rada doći do brojnih za nas još nepoznatih činjenica, kaže Marčetić i dodaje:

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom” .

Inače, Stjepan Marčetić je svoju znanstvenu radnju na temu Odžaka i odžačke Posavine 1945. godine obranio na Sveučilištu u Zadru i “zaradio” znanstveno zvanje magistra povijesti. Primjer je kako se povijest vlastitoga naroda može proučavati, znanstveno istraživati i svoja istraživanja dati generacijama kako bi više i bolje upoznali istinu o svome zavičaju.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati