Pratite nas

Na crkvi u Kotezima zvono zvoni i za katolike i za pravoslavce

Objavljeno

na

Posve neočekivano u naselju Kotezi u trebinjskoj općini, naišli smo na odsjaj tradicijske Bosne i Hercegovine, kojeg nisu netragom ugasili ratovi dvadesetog stoljeća.

Iako je knjiga stalnih stanovnika skoro zatvorena, ovo selo dva kilometra udaljeno od Popovog polja uz prometnicu Ljubinje – Trebinje, priča svoju priču kojoj ne treba kovanica suživot.

U stvari prefiks ”su“ je među njegovim stanovnicima kako stalnim, tako i onim povremenim, izlišan. Priča iz Koteza jednostavno je život, a on je isti ili sličan za sve ljude jednog podneblja bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Dokaz tomu je i činjenica da je isto zvono oglašavalo smrt i sahranu, pravoslavnih i katolika u tom mjestu, o čemu Vide Ćorak – Bokin, Dubrovčanin koji tu provodi vikende, kaže: ”Pravoslavne crkve u Kotezima nije bilo, ima tu u Strujićima selo do, ali do rata kad bi netko od pravoslavnih umro zvono na našoj crkvi je klecalo, kao i kad umre katolik. Stariji ljudi bi znali reći da je zvono jedno, i od jednih i od drugih“.

Jedinstven slučaj, primjećujemo, a Vide nastavlja: ”Vjerojatno, vjerojatno. Imamo u selu i džamiju koja nije u funkciji još od onoga rata. To mi je isto malo čudno, jer je to jedna starina, jedna kulturna vrijednost“.

koteziIako je prošli rat tradicijske odnose nategao do krajnosti, sudeći po riječima Stojana Marića, rođenog Dubrovčanina, koji vikende također provodi u očevom rodnom selu, ipak nisu popucali.

”U Kotezima trenutno živi sedam ljudi, sve drugo su vikendaši. Živalj je većinski katolički, ima nešto muslimana i jedna kuća pravoslavnih. Jedini stalni stanovnici je tih sedmoro katolika, svi u poodmakloj dobi.

Čim se moglo doći godinu, dvije nakon rata, obnovili smo što se moglo svojim sredstvima. Negdje je nešto pomogla i Republika Srpska, ali većina nije imala uvjete, prije rata nije tu živjela. Tijekom rata u selu je ostalo dvanaestoro ljudi, nisu htjeli ići od kuće, rekli ‘nikome ništa nismo napravili, tu ćemo ostat’.

Stvarno, ne može se reći da je netko stradao. Kao i u svakoj vojsci imate nekih problem, netko se napije, nešto napravi na svoju ruku, ali planski ih se nije ugrožavalo.

Tamo negdje mislim ’94-te, Crveni križ došao i odveo ih sve u Dubrovnik, ostali godinu dvije i ponovo se počeli vraćati. Svi koji su se vratili još su živi, a što su dole ostali oni su umrli“, zaključuje Stojan svoju zanimljivu storiju.

Nakon rata priča se nastavlja, počeli katolici obnavljati oronulu crkvicu u središtu sela, priskočili susjedi muslimani koji navrate vikendom.

”Kad smo obnavljali crkvu, svi muslimani iz sela, gdje god da se nalaze dali su neku donaciju. Svaki!“, govori nam gospar Vide.

Rado bi se katolici sada revanširali susjedima muslimanske vjeroispovijesti, samo da se krenu u obnovu džamije koja je ruševna još od Drugog svjetskog rata.

Vide naglašava: ”Mi smo im još tada rekli – krenite s obnovom džamije, mi ćemo vam pomoći, i u radu i u novcu. Samo krenite“,

Koteška džamija ili Džamija Muje Kotezlije kako je mještani zovu, nije bilo kakva džamija, nego najstarija na jugu Hercegovine, a možda i šire.

Od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. je uvrštena na popis nacionalnih spomenika BiH. Mještani u obnovi džamije vide i praktičnu stranu, pošto zauzima središnji dio sela njezinom obnovom živnulo bi cijelo naselje, a bila bi zanimljiva i turistima.

Dakle, različite bogomolje Kotežanima nisu smetnja, dapače gledaju na život praktično – što će dva zvona kad je dovoljno i jedno ili obnovljena džamija novi život selu…

Umjesto zaključka moglo bi se reći da se u Kotezima potvrđuje izreka – Dobar susjed je najbolja ograda.

bljesak.info

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Potvrđena optužnica osmorici pripadnika tkz Armije BiH za ratni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.

Kako je objavio portal Dnevnik iz Mostara koji sustavno prati procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima, optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen. Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratniim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.

(Hina)

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Glasnović: Furio Radin širi neistine, obmanjuje Hrvatsku javnost i lažima ‘truje’ nove naraštaje

Objavljeno

na

Objavio

Furio Radin u Hrvatskom državnom saboru iznosi neistine o Frankfurtskoj školi sociologije i pokušava prikriti boljševičke korjene toga pokreta koji je danas i te kako aktivan.

Istina je da je Frankfurtska škola sociologije boljševički izum koji ima za cilj korumpirati i uništiti Zapad i kršćanske vrijednosti kao temeljne vrijednosti Europe i Zapadne civilizacije.

Preporučam pročitati knjigu „Smrt Zapada“ (The Death of the West), autor je Patrick Joseph Buchanan, u kojoj se može dobro informirati o ovoj temi, a također postoje i druge knjige i mnoštvo literature o toj temi iz koje je pouzdano evidentno da u ovom slučaju Furio Radin svojim neodgovornim istupom u visokom Hrvatskom Domu širi neistine, obmanjuje Hrvatsku javnost i lažima „truje“ nove naraštaje.

 

Glasnović: Tko je u Hrvatskoj čuo za Frankfurtsku školu sociologije, osim kadrova UDBA-e

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari