Pratite nas

BiH

NA DANAŠNJI DAN 1203. – ban Kulin se odrekao hereze

Objavljeno

na

kulin-ban

Na današnji dan 1203. godine je bosanski ban Kulin u prisustvu brojnih bosanskih velikaša, izaslanika pape Inocenta III i drugih, odrekao se hereze/jeresi, to jeste nauka crkve bosanske (patarenske, bogumilske). Izjava je dva puta potpisana, jednom na Bilinu Polju, 8. travnja i drugi puta na otoku Čepel (Dunav) kod Pešte.

TEKST IZJAVE
[ad id=”93788″]

U ime vječnoga Boga, stvoritelja svega i otkupitelja ljudskoga roda, godine od njegova utjelovljenja 1203, šeste godine (pontifikata) gospodina pape Inoćenta III.

Mi, priori onih ljudi, koji smo se do sada na poseban način nazivali povlasticom kršćanskog imena na području Bosne, izabrani kao predstavnici svih, u ime sviju koji pripadaju bratstvu naše zajednice, u prisutnosti gospodina Ivana Casamarisa, kapelana vrhovnog svećenika i od Rimske crkve u Bosnu zbog toga poslanog, u prisutnosti gospodina bana Kulina, gospodara Bosne, obećajemo pred Bogom i njegovim svetima da ćemo ostati vjerni naredbama i zapovijedima svete Rimske crkve u životu i vladanju našem kao i da ćemo slušati i živjeti prema njezinim naredbama. Jamčimo u ime sviju koji pripadaju našoj zajednici i iz naših su mjesta, sa svim imanjima i stvarima, da nećemo nikada ubuduće slijediti opačinu krivovjerstva.

U prvom redu odričemo se raskola, zbog kojega smo ozloglašeni, i priznajemo Rimsku crkvu, našu majku, glavom svega crkvenog jedinstva; (obećajemo) da ćemo u svim našim mjestima, gdje se nalaze zajednice braće, imati bogomolje u kojima ćemo se kao braća zajednički sastajati da javno pjevamo noćne, jutarnje i dnevne časove. U svim ćemo crkvama imati oltare i križeve; knjige, kako Novog tako i Starog zavjeta, čitat ćemo kako to čini Rimska crkva. U svakom našem mjestu imat ćemo svećenike, koji moraju barem u nedjelje i na blagdane, prema crkvenim odredbama, čitati mise, slušati ispovijedi i davati pokore.

Pored bogomolja imat ćemo groblja, u kojima će se pokapati braća i došljaci ako ondje slučajno umru. Najmanje sedam puta na godinu primat ćemo iz ruku svećenika Tijelo Gospodnje, a to znači: na Božić, Uskrs, Duhove, Blagdan apostola Petra i Pavla, Uznesenje Djevice Marije, na njezino rođenje i na spomen Svih Svetih, koji se slavi prvog novembra.

Od Crkve određene postove obdržavat ćemo i čuvati ono što su naši stari mudro odredili. Žene, koje budu pripadale našoj družbi, bit će odijeljene od muškaraca kako u spavaonicama tako i u blagovaonicama, a niko od braće neće sam sa samom razgovarati, otkuda bi mogla proizaći zla sumnja. Niti ćemo unaprijed primati nekoga ili neku udatu, osim ako se uzajamnim sporazumom, obećavši uzdržljivost, oboje zajednički obrate.
Slavit ćemo svetačke blagdane određene od Svetih Otaca i nikoga, za kojega bismo sa sigurnošću znali da je manihejac ili neki drugi krivovjerac, nećemo primiti da s nama stanuje. I kako smo odijeljeni od ostalih svjetovnjaka životom i vladanjem, tako ćemo se također razlikovati odjećom, koja će biti zatvorena, neobojana (ne šarena), izmjerena do gležanja.

Od sada se nećemo nazivati kršćanima, kao do sada, nego braćo, da ne bismo, sebi pripisujući to ime, drugim kršćanima nanosili nepravdu. Kad umre učitelj, od sada za vazda, priori s vijećem braće, bojeći se Boga, izabrat će starješinu kojega treba potvrditi rimski prvosvećenik. I ako Rimska crkva bude htjela nešto dodati ili ublažiti, vjerno ćemo prihvatiti i obdržavati. Da ovo ima snagu za vazda, dokazujemo našim potpisom.
Dano kod rijeke Bosne, na mjestu koje se zove Bilino polje, 8. aprila (1203.).

Potpisujemo: Dragič, Ljubin, Dražeta, Pribiš, Ljuben, Radoš, Vladoš, ban Kulin, Marin arhiđakon dubrovački.
Zatim mi Ljubin i Dražeta po volji sve naše braće u Bosni i samoga bana Kulina, s istim gospodinom Ivanom kapelanom došavši k uzvišenom i najkršćanskijem kralju Ugarske, u prisutnosti samoga kralja i časnoga nadbiskupa kaličkog a i biskupa iz Pečuha i mnogih drugih zakleli smo se u ime svih da ćemo ono što smo ugovorili čuvati, i ako Rimska crkva bude htjela od nas nešto drugo, uvest ćemo po katoličkoj vjeri.

 

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

11. srpnja 1995. Srebrenica – Srbi počeli genocid koji je šokirao svijet

Objavljeno

na

Objavio

U Bosni i Hercegovini je dan žalosti. Obilježava se 23. godišnjica genocida nad civilima u Srebrenici.

Dana 11. srpnja 1995. Srebrenicu su nakon više od tri godine opsade zauzele srpske snage.

Premoć u oružju koje je Srbima stavila na raspolaganje komunistička JNA najveći je krivac za pad Srebrenice.

Time JNA i komunistički vođe postaju direktni krivci za genocid nad Bošnjacima i drugim narodima Jugoslavije.

Mjesta kao Vukovar, Srebrenica i druga razbili su lažni mit o Jugoslaviji kao zajednici bratskih i ravnopravnih naroda i JNA kao zajedničkoj vojsci „naroda i narodnosti SFRJ“.

srebrenica žrtveIza Jugoslavije, i prve i druge, uvijek ostaju desetine tisuća nevinih žrtava ubijenih uglavnom iz ruku velikosrba obučenih u razne odore i razna znakovlja, ali uvijek sa istim ciljem – Velika Srbija.

Danas obilježavamo dvadeset i treću godišnjicu genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. počinili pripadnici tadašnje vojske i policije bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića, bivšim visokim oficirom JNA koji je u toj odori počinio i brojne zločine po Hrvatskoj 1991.

Postrojbe kojima je zapovijedao Mladić zaštićenu zonu Srebrenice napale su 6. srpnja 1995. Pri tom su naišli na slab otpor nizozemskih vojnika iz sastava UNPROFOR-a kojima je zbog političkih prijepora i neodlučnosti UN-a bila uskraćena i zračna potpora borbenih zrakoplova bez čega nije bilo moguće zaustaviti prodor srpskih snaga.

Konačni pad Srebrenice slijedio je 11. srpnja nakon čega su nizozemski vojnici Mladićevom snagama predali sve Bošnjake koji su spas potražili u bazi u Potočarima.

Istodobno je trajao zvjerski progon i ubijanje bošnjačkih muškaraca koji su se kroz šumske predjele pokušali izvući prema teritoriju pod nadzorom Armije BiH u pravcu Tuzle.

Masovne likvidacije zarobljenih Bošnjaka počele su 13. srpnja, a više od 23 tisuće srebreničkih žena i djece protjerano je. Područje Srebrenice u cijelosti je etnički očišćeno.

Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine.

Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti i jednog Hrvata, Rudolfa Hrena.
ICTY je zbog odgovornosti za srebrenički genocid osudio 14 osoba, od toga trojicu zapovjednika vojske bosanskih Srba doživotno.

Radovan Karadžić – vođa Srba odgovoran za genocid u Srebrenici

‘Vi Radovane Karadžiću niste krivi po točki 1. ali ste krivi za progon kao zločin protiv čovječnosti, istrebljenje, ubojstva, ubojstvo kao kršenje zakona ratovanja, deportaciju, nehumana djela i prisilno premještanje, širenje terora, protupravne napade na civile te uzimanje talaca kao kršenje zakona.

Pretresno vijeće osuđuje vas na jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora’, rekao je prilikom izricanja kazne predsjednik sudskog vijeća O-Gon Kwon.

Raspravno vijeće utvrdilo je da je Karadžić kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.

Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te ubijanje i mučenje muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida.

Krvavo srbijansko 20. stoljeće

Veliki dio krivice za genocid u Srebrenici, kao i za ubijanja u Hrvatskoj tijekom domovinskog rata, snosi međunarodna zajednica (osobito Europa i EU) koja je prilično pasivno promatrala krvavi pir Srba po državama bivše Jugoslavije. Do zuba naoružani oružjem JNA, koje su u vrijeme Jugoslavije za JNA kupovali i Hrvati i Bošnjaci i Albanci (a koje je JNA predala Srbima) napadali su gotovo goloruke branitelje gdje god su stigli.

Nakon osvajanja pojedinih mjesta počele bi masovne likvidacije i etničko čišćenje svih stanovnika – muškaraca, žena, djece, staraca – u cilju stvaranja Velike Srbije. Tako je na pragu 21. stoljeća Europa (in)direktno kriva za strašne zločine srpske vojske na zacrtanim teritorijima Velike Srbije.

Ono što čudi jest čuđenje Europe. Nakon Balkanskih ratova, I. svjetskog rata, II. svjetskog rata i zločina nad Bugarima, Albancima, Turcima, Makedoncima, autohtonim Crnogorcima, muslimanima Sandžaka, pa kasnije muslimanima Bosne i Hercegovine, Hrvatima Bosne, Hercegovine i Hrvatske jedino čuđenje jest – zašto se Europa nakon svega čudila?

Ovo je ionako bio samo nastavak i pokušaj stavljanja točke na ‘i’ krvavog srbijanskog 20. stoljeća.

U tome bi i uspjeli da na čelu Hrvatske nije stajao ratni vođa Hrvata dr. Franjo Tuđman, te izuzetno motivirani i hrabri hrvatski branitelji koji su jednom zauvijek ovaj fašistički projekt Velike Srbije riješili – Olujom!

Petar Horvatić / narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Ovo su nositelji izbornih listi stranaka HNS BiH predvođenih HDZ-om BiH

Objavljeno

na

Objavio

Dopredsjednik HDZ BiH Marinko Čavara danas je predao Središnjem izbornom povjerenstvu BiH imena kandidata koalicije HNS BiH- HDZ BiH za županijske skupštine, Zastupničke domove federalnog i Parlamenta BiH, člana Predsjedništva BiH, zastupnike u Narodnoj skupštini RS.

Tako će, kako se i očekivalo, u prvoj izbornoj jedinici ispred bloka stranaka koje okuplja HDZ BiH za državni Parlament nositeljica biti zamjenica predsjednika stranke Borjana Krišto, a uz nju za državni parlament liste će predvoditi Predrag Kožul, Tatjana Lučić, Nikola Lovrinović i Mijo Matanović, otkriva Večernji list.

Nova imena na listama HDZ-a BiH za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH su Tatjana Lučić i Mijo Matanović, dok su tu i dosadašnji zastupnici Borjana Krišto, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul.

Krišto u ovom mandatu obnaša dužnost predsjedavajuće, odnosno zamjenice predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Na političkim dužnostima nalazi se od 1999. godine, a do sada je obnašala dužnosti ministrice pravde i uprave Hercegbosanske županije, tajnice Vlade HBŽ, ministrice pravde FBiH, predsjednice FBiH, delegatkinje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i dva puta dužnost zastupnice u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Što se tiče Lovrinovića, on trenutno obnaša dužnost šefa Kluba zastupnika HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. U ranijem razdoblju bio je šef ureda Vjekoslava Bevande dok se isti nalazio na dužnosti predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i šef ureda predsjednika Vlade Srednjobosanske županije do 2005. godine. Za vrijeme Hrvatske samouprave, Međunarodna zajednica mu je privremeno zabranila političko djelovanje.

Mijo Matanović kao dužnosnik HDZ-a BiH u ranijem razdoblju bio je predsjednik Vlade Posavske županije i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH, dok Tatjana Lučić nije obnašala nikakve značajnije političke funkcije.

Kako prenosi Večernji list, liste za Parlament Federacije BiH u ime HDZ-a nosit će Mate Šimić, Marijan Klaić, Mijo Krešić, Zvonko Đaković, Josip Martić, Zdravko Marošević, Biljana Baban, Marinko Čavara, Jelka Milićević, Stanko Musa, Hrvoje Milošević i Petar Galić.

Od poznatijih imena na listi HDZ-a za Parlament FBiH nalaze se trenutna ministrica financija u Vladi Federacije BiH Jelka Milićević, predsjednik FBiH Marinko Čavara, ministar prostornog uređenja FBiH Josip Martić i predsjednik Vlade Posavske županije Marijan Klaić.

Na ovogodišnjim izborima u Zastupnički dom Parlamenta FBiH pokušat će ući i trenutni zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić koji je u ranijem razdoblju, između ostalog, bio zastupnik u Skupštini Tuzlanske županije. Na listi za Parlament FBiH nalazi se i načelnik Vareša Zdravko Marošević i ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije Petar Galić.

Liste za županijske skupštine nosit će Tomislav Dujmović (Unsko-sanska županija), Đuro Topić (Posavska županija), Danijel Nikolić (Tuzlanska županija), Ivo Tadić (Zeničko-dobojska županija), Ilija Nakić (Srednjobosanska županija), Nevenko Herceg (Hercegovačko-neretvanska županija), Zdenko Ćosić (Zapadno-hercegovačka županija), Dražen Trlin (Sarajevska županija)i Ivan Jozić (Hercegbosanska županija).

Što se tiče izbornih listi iz Republike Srpske, nositelji listi HDZ-a bit će Dragan Juričević i Ivana Nadarević, dok će liste za Narodnu skupštinu RS-a nositi Mirko Pandža, Angela Ćorković, Marijan Kljajić i Ilija Filipović./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori