Pratite nas

Kronika

NA DANAŠNJI DAN: 14. svibnja 1922. rođen je Franjo Tuđman

Objavljeno

na

Na današnji dan rodio se 14. svibnja 1922 u Velikom Trgovišću prvi predsjednik samostalne i neovisne hrvatske države Franjo Tuđman.

S obzirom na konkretna ostvarenja – stvaranje samostalne države Hrvatske u vrlo teškim prilikama zajedničke srbijanske i komunističke agresije – s pravom nosi ime „otac domovine“.
Njegovo životno djelo jest država u kojoj danas živimo.

[ad id=”93788″]

Njegova ideja pomirbe djece ustaša i partizana, nazvana tako simbolički kao izraz želje za jedinstvom hrvatskog naroda, došla je danas pod pitanje. Najveći razlog tome su upravo ljevičarski krugovi koji praktičnim djelovanjem i nasilnim etiketiranjem „fašizacije Hrvatske“ onemogućuju mir i jedinstvo naroda. U pozadini te ideje „razdijeli i vladaj“ uglavnom se kriju financijski, politički i drugi interesi vladajuće post-komunističke oligarhije koja se pažljivo rasporedila po hrvatskom javnom i političkom životu.

Franjo Tuđman stao je na čelo hrvatskog naroda u njegovim najtežim trenucima kada se rušila komunistička i velikosrpska tvorevina Jugoslavija u kojoj su svi ne-srbijanski narodi, a osobito hrvatski i albanski, imali podređen položaj u odnosu na dominirajući srpski narod. Ta činjenica bila je utkana u samu srž Jugoslavije od njenog stvaranja 1918. do njene propasti 1990., a srbijanski narod shvaćao je Jugoslaviju kao sredstvo dominacije nad drugim narodima.

Te 1990. pad totalitarne diktature komunizma i raspad višenacionalne jugoslavenske države donio je i posljednji od nekoliko pokušaja stvaranja Velike Srbije – agresiju Srbije i JNA na hrvatski narod i njegov povijesni teritorij.

U to vrijeme, u vrlo teškoj situaciji, kada su se mnogi skrivali i pokazivali oportunost i kukavičluk, jedan čovjek je imao viziju i san: samostalnu i neovisnu državu Hrvatsku izgrađenu na tekovinama zapadnoeuropske uljudbe kojoj Hrvatska kroz političku i vjersku tradiciju pripada do 1918. Taj čovjek bio je dr. Franjo Tuđman.

Tko je bio Franjo Tuđman?

Uoči sloma komunizma, u lipnju 1989. Franjo Tuđman osnovao je Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ) sa osnovnom idejom osamostaljenja Hrvatske i obrane od nadolazeće srbijansko-komunističke agresije. Sve druge bitne političke opcije u Hrvatskoj bile su za opstanak Jugoslavije, usprkos već otvorenim napadima komunističkog vođe Srbina Slobodana Miloševića koji je uspio vrlo lako udružiti zajedno komuniste, četnike, srpske nacionaliste i na njihovo čelo staviti do zuba naoružanu – JNA.

Upravo je ta stranka na izborima 1990. najjasnije izrazila višestoljetne želje hrvatskog naroda za slobodom, premoćno pobijedila i dobila preko 60% mjesta u Hrvatskom Saboru. Tuđman je izabran na poziciju tadašnjeg predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, a hrvatski narod ga je prepoznao kao pravog vođu.
Još dva puta, 1992. i 1997. premoćno je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora sa 57% i 62% glasova. To je uspjelo do sada samo Franji Tuđmanu. Dužnost predsjednika Hrvatske obnašao je do svoje smrti 1999.

Bio je istinski vođa hrvatskog naroda u vrijeme Domovinskog rata i s pravom je dobio naziv „otac domovine“. Pod njegovim vodstvom Hrvatske je oslobodila okupirani teritorij i stekla značajan međunarodni ugled kao regionalna politička i vojna sila.

Vrhunac toga bila je vojna akcija „Oluja“ i njen nastavak kada je veliki dio Bosne i Hercegovine oslobođen od srpske okupacije. Daljnje napredovanje hrvatskih snaga bilo je zaustavljeno isključivo ultimatumom međunarodne zajednice.

Tuđmanova pomirba i izbjegavanje lustracije – da ili ne?

Pokojni predsjednik Tuđman je vrlo pragmatično i u najboljoj namjeri u vrijeme Domovinskog rata promovirao ideju „pomirbe djece ustaša i partizana“. Simbolički ta ideja je označavala želju da se Hrvati ujedine kao politička i narodonosna snaga, te tako ujedinjeni stupe u složene međunarodne i domaće prilike.
Za njegova života ta ideja je koliko-toliko zaživjela, posebice zahvaljujući domoljubnim Hrvatima koji su iz čistog patriotizma željeli mir u Hrvatskoj, pa tako čak i pristali na stopiranje lustracije i ne-procesuiranje tisuća komunističkih zločinaca i suradnika tajne totalitarističke milicije.

S vremenom su te snage, osobito kroz politički, medijski i gospodarski utjecaj, došle na položaje i vlast u svim važnim dijelovima društva. Otvoreno su počele progon neistomišljenika premrežavajući pritom cijelo društvo na razne načine: novine, TV, političke stranke, nevladine udruge, pozicioniranja u državnoj i lokalnoj upravi i slično.

Na taj način učinile su da je danas hrvatsko društvo podijeljeno više nego ikad, a to je situacija koja odgovara baš takvim manipulatorima koji su završili najbolje škole manipulacije još u komunizmu. Izmišljanjem afera, etiketiranjima, medijskim linčem i pravim ucjenama dovode hrvatsko društvo na rub propasti.

Ostale aspekte koristoljublja, prije svega financijskog, nećemo ovdje ni spominjati.
Tako je opći dojam u društvu da se pomirba više ne može vršiti na ovakav nepravedan način. Očito je potrebno ponoviti priču iz Edenskog vrta – lukavoj zmiji treba zgaziti glavu. Ili će te ona zavodljivošću i otrovom ubiti.

Tako ono što je primarno potrebno jest povijest prepustiti povjesničarima koji će javnom znanstvenom raspravom i otvaranjem arhiva „iskristalizirati“ diskutabilne teme, a hrvatskom društvu je potrebna – lustracija.

Hrvatska je, uz Sloveniju i Rumunjsku, jedina država u EU koja nije napravila prijeko potrebnu lustraciju. Rumunjska je ozbiljno krenula u obračun s korupcijom kao prvim korakom ka lustraciji i uhićuju se korumpirani parlamentarni zastupnici, a Slovenija i Hrvatska – stoje. Roman Leljak tvrdi da su iste strukture na vlasti u obje države i da to nije nimalo slučajno.

Zašto? Odgovor je nedavno dao Filip Petrovski, direktor Državnog arhiva Makedonije, koji je rekao da su pritisci za prekid lustracije dolazili čak iz EU. Imamo li mi Hrvati petlje koju imaju Makedonci ili Mađari? Petrovski tvrdi da bez lustracije nećemo krenuti naprijed i slobodno prodisati.

Lustracija jest danas pitanje svih pitanja – gospodarsko, političko, moralno i pravedno!

Izvor: Narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

7. listopada 1991. – Teroristički napad zločinačke ‘JNA’ na Zagreb i Banske dvore

Objavljeno

na

Objavio

Samo dan uoči isteka tromjesečnog moratorija i proglašenja hrvatske samostalnosti, zločinačka “JNA”  koja je sebe nazivala “narodnom” i “jugoslavenskom” raketirala je s dva ratna zrakoplova sjedište hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana u vrijeme kad su se kod njega na radnom sastanku nalazili predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik SIV-a Ante Marković.

Šest navođenih raketa zrak-zemlja, tog je 7. listopada iza 15,00 sati pogodilo zagrebački Gornji grad uništivši dio Banskih dvora – uključujući i prostoriju za sastanke koju su dr. Tuđman i gosti napustili koju minutu ranije – i oštetivši još 72 objekta. Jedna je osoba poginula a četiri je ranjeno, dok je prouzročena šteta od preko 25 milijuna kuna.

Nakon punih 26 godina, procesuirano je 6 počinitelja ovog terorističkog akta (za ratni zločin i zločin protiv civilnog stanovništva), ali ni jedan od njih nije bio dostupan hrvatskim vlastima. Kao jedan od glavnih izvršitelja zločina, osumnjičen je hrvatski državljanin podrijetlom iz Požege, bivši pilot “JNA” Davor Lukić.

Davor Lukić, bivši pilot “JNA” (podrijetlom iz Požege) koji se sumnjiči kao jedan od glavnih izvršitelja terorističkog čina raketiranja Banskih dvora

Namjera velikosrpskog agresora bila je očita: obezglaviti Hrvatsku likvidacijom hrvatskog predsjednika i pobiti ključne savezne dužnosnike, nakon čega bi put ka uvođenju izvanrednog stanja u državi bio otvoren.

Dr. Tuđmana, Mesića i Markovića spasila je čista slučajnost, jer su iz prostorije koja je bila metom napada izašli nešto ranije nego je bilo planirano prema protokolu. Srpska je propaganda tvrdila da su „ustaše same postavile eksploziv kako bi za to optužile Srbe“, no, istina je ipak ubrzo izašla na vidjelo.

Na kraju su čak i službeni analitičari “JNA” – poput velikosrpskog vojnog propagandista Miroslava Lazanskog – priznali kako „raketiranje Banskih dvora nije namešteno od strane Hrvatske“ i da je akcija „zamalo uspela“.

Činjenica da su agenti KOS-a imali točne podatke o rasporedu prostorija u Banskim dvorima, vremenu sastanka, protokolu i drugim detaljima vezano za susret trojice političkih dužnosnika, rječito govori s čime se sve Hrvatska morala boriti na putu ka svojoj samostalnosti.

Već sredinom osamdesetih godina u kabinetu tadašnjeg predsjednika CK SKH, Stanka Stojčevića,  formiran je tzv. analitički tim (koji je formalno djelovao u okviru „Stručne službe“ ovog političkog tijela).

Na čelu tog „analitičkog tima“ bili su Slavko Malobabić (koji je u svojoj političkoj karijeri bio šef kabineta trojici predsjednika CK SKH: Miki ŠpiljkuStanku Stojčeviću i Ivici Račanu) i oficir JNA Čedomir Knežević. Bila je to ustvari uspostava paraobavještajnog sustava koji je bio vezan za centralu u Beogradu i izvršavao njezine naloge (u prvo vrijeme prikupljanje i analizu podataka o osobama nesklonim režimu, a kasnije specijalne operacije naoružavanja Srba u Hrvatskoj, stvaranje kriznih žarišta, praćenje „nepodobnih“ pojedinaca i skupina, terorističke akcije s ciljem kompromitiranja nove hrvatske vlasti, vođenje psihološko-propagandnog rata itd.).

Jezgro ove “Stručne službe” činili su agenti KOS-a “JNA” od kojih je uoči rata formirana špijunsko-teroristička skupina “Labrador”. Ona je odigrala vrlo važnu ulogu u dostavljanju podataka vezano za napad na Banske dvore (a izvela je i terorističke bombaške napade u Zagrebu – na sjedište Židovske općine u ul. Palmotićevoj i židovsko groblje na Mirogoju – 19. kolovoza 1991.).

Vrlo brojna i aktivna peta kolona koja se sastojala od tisuća komunističkih špijuna, doušnika i terorista (i služila među ostalim i za režiranje tobožnjih  „ustaških terorističkih napada“), od početka krize bila je uključena u specijalni rat protiv Hrvatske s ciljem diskreditacije nove vlasti i dokazivanja kako je u pitanju uspostava „fašističke NDH“. Takve propagandne laži ali i konkretne akcije  trebale su Hrvatsku kompromitirati u svijetu, nakon čega bi svaka težnja za samostalnošću bila onemogućena i sasječena u korijenu.

Teroristički napad na sjedište hrvatskog predsjednika kao i sve drugo što je agresor na području Republike Hrvatske u ljeto i jesen 1991. godine poduzimao u smislu razaranja gradova i sela te masovnih progona i ubojstava civila, čini potpuno bespredmetnim sve one konstrukcije uz pomoć kojih se  kasnije nastojalo „dokazati“ kako je rat u Hrvatskoj plod „dogovora Tuđmana i Miloševića“.

U to da bi netko dogovorio razaranje vlastite zemlje – pa i ubojstvo sebe samoga (!?), nitko razuman ne može povjerovati i takve tvrdnje  odraz su patološke mržnje prema Hrvatima i Hrvatskoj.

Zločin razaranja same jezgre Gornjeg grada i podmukli atentat na hrvatskog državnog poglavara, jedinstven je takav slučaj u novijom povijesti Europe, što također dokazuje s kakvim se zlom Hrvatska suočila u vrijeme svoje borbe za slobodu i državnu samostalnost.

Zlatko Pinter/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Podignuta nova optužnica protiv Milana Bandića i drugih

Objavljeno

na

Objavio

Protiv zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića Uskok je dopunio optužnicu kojom ga tereti da je, zajedno sa svojim suradnicima, pogodovao tvrtki Petra Pripuza u dodjeli poslova zbrinjavanja otpada te izbjegao plaćanje poreza na donacije za svoju predsjedničku kampanju, čime je gradski proračun navodno oštetio za više od tri milijuna kuna, a državni proračun za više od 540 tisuća kuna.

Optužnicom se Bandića, kao gradonačelnika Zagreba, i Slobodana Ljubičića kao predsjednika Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o, tereti da su od listopada 2013. do svibnja 2014., po dogovoru i na traženje Petra Pripuza, predsjednika Uprave trgovačkog društva CE-ZA-R d.o.o., pogodovali pri dodjeli poslova na zbrinjavanju otpada grada Zagreba, iako je postojala mogućnost da otpad zbrine Zagrebački holding privremenim skladištenjem, razdvajanjem i sortiranjem, javljaju HRT Vijesti.

“USKOK je, nakon što je na temelju odluke Županijskog suda u Zagrebu provedena dopuna istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podignuo optužnicu protiv osmorice hrvatskih državljana M. B. (1955.), S. LJ. (1958.), P. P. (1957.), Ž. H. (1960.), I. T. (1962.), I. M. (1980.), F. Č. (1965.), M. B. (1959.) zbog počinjenja kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, trgovanja utjecajem, utaje poreza ili carine i poticanja na trgovanje utjecajem, navodi se, među ostalim, u priopćenju USKOK-a.

Optužnicom se prvookrivljenom M. B., kao gradonačelniku Zagreba, i drugookrivljenom S. LJ., kao predsjedniku Uprave trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o, čiji je jedini osnivač Grad Zagreb, stavlja na teret da su od listopada 2013. do svibnja 2014., po dogovoru i na traženje trećeokrivljenog P. P., predsjednika Uprave trgovačkog društva CE-ZA-R d.o.o., člana C.I.O.S. grupe, društvima C.I.O.S. grupe pogodovali pri dodjeli poslova na zbrinjavanju otpada Grada Zagreba, iako je postojala mogućnost da otpad zbrine Zagrebački holding privremenim skladištenjem, razdvajanjem i sortiranjem, za što je Zagrebački holding od Grada Zagreba trebao ishoditi dozvolu, koju drugookrivljeni S. LJ., prema dogovoru, nije tražio. Radi realizacije navedenog, prvookrivljeni M. B. i drugookrivljeni S. LJ. osobno ili posredstvom četvrtookrivljenog Ž. H., posebnog višeg savjetnika gradonačelnika i glavnog koordinatora za otpad Grada Zagreba, svi koristeći autoritete svojih položaja, nalagali su poduzimanje radnji radi dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist društava C.I.O.S. grupe, iako je postojala mogućnost zbrinjavanja istog na drugi način. U skladu s njihovim nalozima, radi realizacije opisanog dogovora, ostali okrivljenici, i to petookrivljeni I. T., član Uprave Zagrebačkog holdinga d.o.o. koji je na temelju specijalne punomoći ovlašten zamjenjivati predsjednika Uprave, šestookrivljeni I. M., v.d. direktora Službe za nabavu u Direkciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., sedmookrivljeni F. Č., referent nabave u Službi za nabavu Zagrebačkog holdinga d.o.o. i osmookrivljeni M. B., voditelj u Zagrebačkom holdingu d.o.o.,Podružnica Čistoća, poduzimali su naložene radnje zbrinjavanja otpada po žurnom postupku, a sve kako bi se izbjegao postupak javnog natječaja te u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave angažiralo društva iz C.I.O.S grupe, slijedom čega su navedeni okrivljenici, prema traženju, unutar svojih ovlasti poduzimali radnje dodjele poslova na zbrinjavanju otpada po žurnom postupku bez provedbe propisanog postupka javnog natječaja za korist društava C.I.O.S. grupe, iako su svi okrivljenici bili svjesni da se uvjeti natječaja prilagođavaju dozvolama i mogućnostima društava C.I.O.S. grupe te da nisu ispunjeni zakonski razlozi za iznimnu žurnost jer se nije radilo o događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti”, stoji u priopćenju.

Milana Bandića tereti se i za primanje donacija nakon predsjedničkih izbora

U USKOK-ovu priopćenju dodaje se da se: “Prvookrivljenom M. B. na teret stavlja da je od 3. ožujka 2011. do 28. veljače 2013. u Zagrebu, vezano za izbore za predsjednika Republike Hrvatske održane 2009./2010. na kojima je bio predsjednički kandidat, u svrhu financiranja izborne promidžbe na svoje ime otvorio žiro-račun na koji je primao donacije do dana održavanja izbora 10. siječnja 2010., nakon čega je Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske podnio završno izvješće o visini i izvoru sredstava korištenih za financiranje izborne promidžbe, nakon podnošenja spomenutog izvješća, suprotno zakonskim odredbama, na navedeni račun nastavio primati uplate fizičkih i pravnih osoba, pa je tako od 3. ožujka 2011. do 5. lipnja 2012. zaprimio uplate u ukupnom iznosu od 15.741.500,00 kuna. Uplate primljene nakon održavanja izbora se, u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak, smatraju drugim dohotkom za koji je bio u obvezi podnijeti prijavu poreza na dohodak nadležnom poreznom tijelu, a što nije učinio. Na taj je način prvookrivljeni M. B. izbjegao plaćanje poreznih obveza u ukupnom iznosu od 3.714.994,00 kuna, čime je na ime neobračunatih i neplaćenih poreza državni proračun Republike Hrvatske oštetio za 542.912,50 kuna, a na ime neobračunatog i neplaćenog poreza i prireza proračun Grada Zagreba je oštetio za 3.172.081,50 kuna.”

USKOK predložio spajanje postupaka

“USKOK je Županijskom sudu u Zagrebu predložio da se prema članku 25. stavku 1. točki 1. i 2. i stavku 2. Zakona o kaznenom postupku kazneni postupak u ovom kaznenom predmetu spoji s kaznenim postupkom koji se pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi povodom optužnice ovog Ureda protiv I. okr. M. B., III. okr. P. P., V. okr. I. T., VIII. okr. M. B., IX. okr. I. B., X. okr. K. R. U., XI. okr. B. M., XII. V. B., XIII. okr. M. L., XIV. okr. Z. A. i XVIII. okr. trgovačkog društva te da se provede jedinstveni postupak s obzirom na to da je u navedenom predmetu u tijeku postupak protiv istih okrivljenika, a isto tako postoji međusobna veza i isti dokazi.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari