Pratite nas

Pregled

Na današnji dan 1954. godine rođene legende Domovinskog rata – general Željko Glasnović i i Davor Glasnović

Objavljeno

na

Blizanci Željko i Davor Glasnović, rođeni su 24. veljače 1954. godine u Zagrebu. Kao dvogodišnjaci Glasnovići s obitelji sele u Kanadu.

Nakon petogodišnje službe u kanadskoj vojsci Željko Glasnović prelazi u Legiju stranaca u kojoj se zadržava godinu dana.

Krajem lipnja 1991. kada se pukovnija Legije stranaca, u kojoj je bio Glasnović vratila iz Zaljevskog rata, namjeravao se odmoriti od sedmomjesečnog rata prije nego ga pošalju u neku drugu vojnu misiju.

Dok je razmišljao kako će provesti slobodne dane, na vijestima je ugledao gorući tenk u Sloveniji i istog trenutka odlučio napustiti Legiju stranaca i odlazi u Domovinu iz koje je otišao kao beba. U Hrvatsku dolazi u kolovozu 1991. godine i priključuje se Zboru narodne garde.

Vodio je borbena djelovanja u Lici, ratovao je na Južnom bojištu. Nakon pada Vukovara prelazi po zapovjedi u Tomislavgrad, u Bosnu i Hercegovinu, gdje je trebalo obučavati nove postrojbe. Pri samom kraju ’91. godine priključen je bojni Zrinski s kojom sudjeluje u borbama na Kupresu u travnju 1992. gdje je dobio je metak pored srca i biva teže ranjen.

Prepričava se kako je suborcima tada rekao „ostavite mi jednu bombu za mene i četnike a vi se izvlačite“. Izvukli su ga preko snijegom zametenih planina preko Bugojna do franjevačkog samostana na Šćitu u Rami. Odatle je prebačen u Split. Dva mjeseca bio je izvan stroja. Pobjegao je iz bolnice u Splitu i ponovno se vratio na kupreško ratište. U listopadu 1992. preuzima brigadu HVO-a Kralj Tomislav.

Radi uvođenja discipline i odgovornosti, po uzoru na Legiju stranaca, Željko Glasnović imao je „muške“ metode u postrojbama koje je obučavao. „Dao sam na znanje, ako će se sa mnom igrati da neće biti milosti“, rekao je tada Glasnović pojašnjavajući da se to odnosilo na kritiku, „peglanje“ onih koji su kršili pravila i nisu se vojnički ponašali i to pred cijelom postrojbom. U njegovoj brigadi u Tomislavgradu bilo je i oko 500 Muslimana.

Kada je počeo hrvatsko-muslimanski sukob u BiH, oni su razoružani, Glasnović je tada bio na rubu suza, ali nikome se ništa nije dogodilo.

Nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma postaje zapovjednik Prve gardijske brigade HVO-a, legendarnih Bušića, s kojom u operaciji Cincar oslobođa Kupres. U svibnju 1994. smijenjen je s tog položaja te postaje zapovjednik Zbornog područja Tomislavgrad.

Nakon “Oluje” bio je zapovjednik HVO-a u sklopu Hrvatskih snaga (HV i HVO) kojima je zapovijedao general Ante Gotovina prilikom operacija oslobađanja okupiranih dijelova BiH.

Nakon Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je završio rat u BiH, postaje programski menager za program vojne stabilizacije u Sarajevu. Potom je godinu dana bio zapovjednik Hrvatskog gardijskog zbora.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić umirovio ga je 2000. godine nakon pisma dvanaestorice generala koji su tražili prestanak blaćenja Domovinskog rata. Željko Glasnović ima karizmu i uživa veliki ugled pogotovo među svojim bivšim vojnicima koji svjedoče kako je kao zapovjednik išao u izviđanja, u diverzantske akcije te ga drže „živom legendom“.

Zaslužio je naslov jednog od najpoznatijih hrvatskih generala:

– 01.08.1991. – prijava i ulazak u ZNG – Specijalne postrojbe GS HV – Bojna “Zrinski”
– do kraja Domovinskog rata sudjeluje u borbenim djelovanjima na raznim bojišnicama (Lika, Južno bojište …), na raznim dužnostima (zapovjednik borbenih postrojbi, od voda, do gardijske brigade, zbornog područja i snaga HVO-a u završnim borbenim operacijama rata u BiH.)
– Dolazak u BiH u veljači 1992. – Zapovjednik obrane općine Tomislavgrad-10.04.92. – ranjen na Kupreškom bojištu.
– Zamjenik zapovjednika brigade Kralj Tomislav od kraja Srpnja ’92.g.
– Od 28.10.92.g. do 21.01.93., zapovjednik brigade Kralj Tomislavgrad
– zapovjednik 1. gardijske brigade HVO-a (ABB) do 19.05.1995.g.
Po zapovjedi Zapovjednika HS (HVO i HV) gen. Bojnika A. Gotovine, brigadir Željko Glasnović (ZP Tomislavgrad) zapovijeda postrojbama HVO-a u sljedećim oblicima:
– IZPM Šuica 19.05.95.g., OG Vrba 31.07.95.g.-16.08.95.g., OG Sjever 16.08.95.g.-17.09.95.g., OG Istok 17.09.95-do potpisivanja Daytonskog Sporazuma.
Od 01.08.1996. – Manager Programa vojne stabilizacije hrvatske strane u F BiH
– Zapovjednik Zbora HVO (hrvatska vojna komponenta u VF)
– Zapovjednik Zapovjedništva za obuku i doktrinu VF
– Čin – general-bojnik HV-a – djelatni (promaknuće 11.01.1997.g.)

Odličja i medalje:
– Spomenica Domovinskog rata
– Spomenica domovinske zahvalnosti
– Red hrvatskog trolista
– Red hrvatskog križa
– Red Nikole Šubića Zrinskog
– Red Bana Jelačića
– Medalja za iznimne pothvate (dva puta)
– Medalja Ljeto ’95
– Medalja Oluja

Sretan rođendan generale Željko Glasnović i Vašem bratu Davoru, želi postava portala Kamenjar.com

VIDEO! DAVOR GLASNOVIĆ, BRAT GENERALA GLASNOVIĆA U BUJICI

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

MUP apelira na organizacije: Informirajte migrante o pravilima zakonitog ulaska u RH

Objavljeno

na

Objavio

Vođeni brojkom od preko 7.500 pokušaja nezakonitih ulaska u Hrvatsku, 547 uhićenih krijumčara ljudi, ali i zbog loših vremenskih uvjeta, snijega i hladnoće, Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) apeliralo je na međunarodne i nevladine organizacije koje sudjeluju u humanitarnom radu s migrantima u državama na tzv. balkanskoj ruti, misleći prvenstveno na BiH te Srbiju, da informiraju migrante o pravilima zakonitog ulaska u Hrvatsku.

“Ulazak izvan graničnog prijelaza nije zakonit ulazak te ga Republika Hrvatska neće dopustiti. Želimo spriječiti moguća ozljeđivanja, smrzavanja i teška stradavanja nezakonitih migranata koji će se s područja drugih država, prvenstveno s područja BiH i Srbije, upustiti u pokušaj nezakonitog ulaska u Hrvatsku”, izvijestio je MUP u subotu navečer.

Podsjećaju da se migranti, kako bi se domogli svog krajnjeg odredišta u zemljama zapadne Europe, često izlažu situacijama koje ponekad završe tragično.

“Ministarstvo unutarnjih poslova je ove godine evidentiralo devet slučajeva smrtnog stradavanja migranata, a radilo se o utapanjima i pothlađivanju. Ovakvi slučajevi evidentirani su i prošle godine”, kažu u MUP-u.

Ističu da će hrvatska policija ustrajati u “dosljednom provođenju nacionalnog zakonodavstva kojim se osigurava zaštita državne granice i prave stečevine Unije te vanjske granice Europske unije, kao i sigurnost građana RH, a u konačnici i sigurnost građana Europske unije. Najbolji pokazatelj te namjere su brojke procesuiranih nezakonitih prelazaka državne granice, kao i uhićenih krijumčara ljudi”.

U MUP-u poručuju da će, ukoliko se bilo tko odluči na spriječavanje policijskih službenika u obavljanju dužnosti čuvanja državne granice, oni poduzeti “sve zakonom raspoložive mjere i mehanizme. Pri tome mislimo na mjere i mehanizme propisane hrvatskim, ali i europskim zakonodavstvom poput mjera odvraćanja, sukladno Zakoniku o šengenskim granicama, kao i readmisijske postupke”, priopćio je MUP u subotu navečer.

(Hina)

 

EK danas od članica traži dodatne kapacitete za smještaj novih migranata, Hrvatska: Nećemo migrante

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Kapitalni projekt HRT-a: Serijal ‘Predsjednik Tuđman’ autora Gordana Malića

Objavljeno

na

Objavio

“Predsjednik Tuđman” novi je kapitalni projekt Hrvatske radiotelevizije (HRT) planiran kao dokumentarni serijal s deset epizoda autora, scenarista i redatelja Gordana Malića i u produkciji Intermedia grupe čije je snimanje već počelo, a emitiranje na HRT-u je planirano krajem iduće godine uoči 20. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

U novom serijalu za HRT iz vanjske produkcije predviđeno je deset epizoda s igranim ilustracijama svaka u trajanju od pedeset minuta u kojima će se pratiti ne samo Tuđmanova biografija nego i politički kontekst u kojem je, između ostaloga, i Hrvatska između dva rata uključivši i pojavu prvih ideologija –  komunizma, ustaštva i Hrvatske seljačke stranke (HSS), kazao je za Hinu autor serijala, novinar Gordan Malić.

“Obiteljski kontekst Franje Tuđmana bio je HSS-ovski. Njegov otac je bio delegat ZAVNOH-a i AVNOJA-a kao HSS-ovac, ne kao komunist. Tuđman je de facto lijevi HSS-ovac, to se vidjelo i 90-ih”, rekao je Malić dodavši kako će u serijalu posebno biti objašnjena pojava HSS-a koji je, kako je ocijenio, kao pokret okupljanja bio vrlo blizak HDZ-u.

Razgovori s pedesetak sugovornika

Kako je Malić istaknuo, na tome će se bazirati planirani početak serijala koji će završiti s onim što je iza Tuđmana ostalo – prije svega država pa stranka koja je i danas na vlasti i nažalost još uvijek podijeljeno društvo.

Kazao je i kako je taj projekt zamišljen kao dokumentarni serijal s igranim ilustracijama, odnosno planirane su i igrane scene bez dijaloga, razgovori s pedesetak sugovornika, ali i korištenje arhivskih foto i videomaterijala te autentičnih dokumenata iz raznih razdoblja dosad nepoznatih široj javnosti.

“Bit će tu prilike da nešto kažu i Tuđmanovi oponenti. U politici, a i u povijesti na kraju se sve svede ne nešto što je netko napravio, ne na ono što nije. Onda dolaze razna mišljenja o tome je li ono što je napravio dobro ili loše. Ali prvo dolazi rezultat, u ratu je to pobjeda, a u miru neki politički cilj.

Tuđmanov cilj bio je suverena Hrvatska, koju je ostvario pobjedom u Domovinskom ratu. O svemu drugom možemo imati različita mišljenja, ali ovo su nesporno povjesni rezultati. Za uspjeh je potrebno jako puno stvari, za neuspjeh samo jedna, zato sam se u serijalu više fokusirao na to zbog čega je to uspjelo baš Tuđmanu, a ne nekom drugom”, kazao je Malić. Rekao je i kako će za projekt biti intervjuirano pedesetak ljudi, ponajviše iz redova političkih aktera, sudionika i svjedoka vremena iz Hrvatske, ali iz inozemstva.

“U svim anketama koje se vode od osamostaljenja Hrvatske o povijesnim osobama među Hrvatima Tuđman i Tito uvijek su prvi i drugi. O Titu su snimljena dva dokumentarna serijala za HRT, a o Tuđmanu niti jedan”, kazao je Malić.

Suradnja Gordana Malića i Intermedia grupe na čelu s Miljenkom Manjkasom uspostavljena je nakon Malićeva serijala “Hrvatski premijeri osobno” prikazanog na HRT-u, nakon čega je taj novinar za svoj novi autorski projekt dokumentarnog serijala početkom ove godine tražio producenta koji bi, kako je istaknuo, osigurao visoke produkcijske standarde.

Iz Intermedia grupe, producenta tog projekta koji se radi isključivo za HRT, poručuju kako će planirani serijal biti drugačiji od njihovih prethodnih uključivši i nedavno prikazani “Rat prije rata” jer neće biti igranih dijelova – rekonstrukcija povijesnih događaja.

Autori očekuju veliku gledanost

Kazali su i kako će planirane filmske ilustracije bez dijaloga u tom dokumentarnom serijalu služiti kako bi “držale” dramaturgiju na visokoj razini, ali i da bi zamijenile korištenje arhivske građe u situacijama kada ona nedostaje. Ističu i da od novog serijala očekuju veliku gledanost jer je njihov prethodni serijal “Rat prije rata” na HRT-u imao u prosjeku oko 300.000 gledatelja u Hrvatskoj, a s onima i u inozemstvu i oko pola milijuna. Već sada prva epizoda tog serijala na Youtubeu ih ima oko 140.000 pregleda.

Glavni urednik svih televizijskih kanala HRT-a Bruno Kovačević je predstavljajući program rada javne radiotelevizije za 2019. na prošlotjednoj sjednici Programskog vijeća upravo taj dokumentarni serijal naveo kao jedan od kapitalnih projekata HRT-a u idućoj godini.

S HRT-a su u odgovoru Hini naveli i kako je seriju radnog naslova “Predsjednik” predložio neovisni proizvođač Intermedia grupa d.o.o, a ugovor o tome bio je sklopljen 21. kolovoza ove godine. Navode i kako će iznos naknade za taj serijal biti objavljen u godišnjem izvješću o ispunjene zakonske obaveze o nabavi djela od neovisnih proizvođača.

“Odluku o prihvaćanju djela donio je glavni urednik svih televizijskih kanala Bruno Kovačević uz suglasnost  ravnatelja Poslovne jedinice Program Renata Kunića na temelju mišljenja Povjerenstva za nabavu dokumentarnih sadržaja – dokumentarno/dokumentarno-igranog filma i serije/serijala za djela ponuđena na javnom pozivu.

Riječ je o igrano-dokumentarnoj seriji čije je emitiranje na Hrvatskoj radioteleviziji planirano u 2019. a točan i termin i kanal bit će objavljeni naknadno”, zaključuje se u odgovoru HRT-a.

(Hina)

Tuđman opet među nama

 

 

Propovijed biskupa Košića na misi zadušnici za dr. Franju Tuđmana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari