Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – prvi put emitirana ‘Bojna Čavoglave’

Objavljeno

na

Na dan 31. prosinca 1991. prvi puta je emitirana na Hrvatskom radiju Split najpoznatija ratna pjesma Domovinskog rata „Bojna Čavoglave“.

Pjesmu je snimio dragovoljac Domovinskog rata i hrvatski vojnik Marko Perković Thompson. Među Hrvatima postala je simbol otpora srbijanskom agresoru, prenosi Kamenjar.com

Tekst se bavi obranom od hrvatskog sela Čavoglave od agresije Srba, a Thompson u stihovima poručuje da će braniti svoju Hrvatsku i rodno selo do smrti, sa spremnošću da srbijanskog agresora protjera i oslobodi domovinu rodni kraj i domovinu Hrvatsku.

Tijekom Domovinskog rata bila je jako slušana, te je proslavila Marka Perkovića Thompsona. On je nakon nje nastavio pjevati domoljubne pjesme, pa su one postale njegov zaštitni znak.

Njegove pjesme su s vremenom, zbog domoljubnog i vjerskog karaktera, postale „trn u oku“ djelu projugoslavenski i antihrvatski orijentiranih medija i političara.

Ipak, Marko Perković je izdržao sve napade bijesa i mržnje, te je svojim pjesmama u vrijeme tzv. „detuđmanizacije“, koje je sinonim za dekroatizacija, postao jedan od vidljivih i čvrstih simbola otpora tom patološkom i pokvarenom pokretu.

Njegovo selo Čavoglave postalo je s vremenom mjesto u kojem se prvo hrvatski narod Dalmacije, a zatim cijele Hrvatske spontano okupljao na proslavu obljetnice oslobođenja Hrvatske 5. kolovoza, kao odgovor na klevetanje i demonizaciju Domovinskog rata i hrvatskih branitelja i generala. U tom procesu sudjelovali su mnogi tadašnji i još uvijek aktivni političari i mediji.

Danas se ti sramni i zabrinjavajući događaji, nakon oslobađajuće presude generalima i otpora hrvatskog naroda tom bremenitom poratnom dijelu hrvatske povijesti, pokušavaju zaboraviti i sakriti od javnosti.

 

Radijska postaja u Subotici pustila Thompsonov hit! – Srbi podivljali

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1993 – Otvoren pontonski most u Maslenici (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Fotoarhiva HVGI-ja

Civilni zrakoplov s najvišim predstavnicima hrvatske države, predsjednikom doktorom Franjom Tuđmanom i premijerom Nikicom Valentićem, sletio je 18. srpnja 1993. u zadarsku zračnu luku Zemunik. Istoga dana predsjednik Tuđman svečano je otvorio pontonski most kod Novskog ždrila.

Bio je to važan događaj za prometno povezivanje južne i sjeverne Hrvatske, te jedan od prvih koraka koji su vodili reintegraciji okupiranih hrvatskih područja.

Dan prije, 17. srpnja, u Erdutu je između predstavnika hrvatske vlade i pobunjenih srpskih vlasti iz Knina potpisan sporazum kojim se trebalo omogućiti daljnje neometano postavljanje mosta na Maslenici.

Dokument je s hrvatske strane potpisao ministar prometa Ivica Mudrinić. Srpska je strana insistirala da se u blizini budućeg mosta ne smiju nalaziti predstavnici hrvatske policije i vojske.

Zbog toga je u sporazumu, između ostalog, stajalo da na području aerodroma Zemunik, brane Peruče i pontonskog mosta na Maslenici javni red i sigurnost mogu kontrolirati samo predstavnici UNPROFOR-a.

No, događaji idućeg dana na aerodromu Zemunik pokazali su kako je Hrvatska odlučna u želji da vrati silom oteta područja.

Mnogobrojni predstavnici europskih i svjetskih organizacija i zemalja, koji su prisustvovali svečanostima u Zemuniku i Maslenici, dokazali su da Hrvatska ima punu potporu za svoje želje.

(HRT)

 

Operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Prvi napad oklopa tkz ‘JNA’ u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Tenkovi tkz “Jugoslavenske narodne armije” na Banovini su 15. srpnja 1991. napali policijsku ispostavu u Kraljevčanima, pri čemu su uništili više kuća.

Od mnogih načina kojima su dotad pomagali napade srpskih pobunjenika, ovo pružanje oružane pomoći neuspješnim osvajačkim pokušajima Srba razlikuje se po tome što je to bio prvi izravni napad tenkova JNA na neki hrvatski položaj.

Srbi iz okolnih sela oružano su provocirali, no 13. srpnja počeli su otvoreno napadati. Tog dana, pod krinkom uspostave takozvane tampon-zone, selo je okružila tenkovska jedinica 622. motorizirane brigade iz Petrinje.

Nakon dva dana neuspješnih minobacačkih i pješačkih napada specijalaca JNA i lokalnih pobunjenika, potpukovnik Stanko Letić rano ujutro 15. srpnja zapovjedio je otvaranje tenkovske vatre, pri čemu su poginuli Zvonko Mikolčević i Dubravko Pukšec.

Hrvatski policajci, malobrojni gardisti i domaći branitelji, neopremljeni za protuoklopnu borbu, bili su prisiljeni na povlačenje i izvlačenje ranjenih.

Nakon što su s pomoću tenkova srpski pobunjenici zauzeli Hrvatski Čuntić, Prnjavor Čuntićki, Kraljevčane i Dragotince, a time i cijelu Zrinsku goru, slijedio je pokolj hrvatskog stanovništva koje nije htjelo poći u zbjeg.

Pobunjenici su pobili desetak civila, uglavnom staraca, a sela su opljačkana i zapaljena, kao i župna crkva i franjevački samostan svetog Antuna.

Ratoborni potpukovnik Letić pred kamerama je objašnjavao da je „odmazda nad ustašama“ počinjena da se pokaže moć nakon neuspjeha JNA u Sloveniji.

Zapravo, bio je to prvi korak u osvajanju Petrinje, pri čemu je nekoliko nastanjenih hrvatskih sela bilo zapreka koju je valjalo ukloniti. Da je napad organiziran upravo u režiji JNA, u pisanim izvješćima potvrdio je i zapovjednik garnizona u Petrinji, pukovnik Slobodan Tarbuk. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari