Povijesnice
Na današnji dan 1991. prvi put emitirana ‘Moja domovina’ (VIDEO)
‘Moja domovina’ po prvi je put emitirana upravo na današnji dan 1991., točno prije 27 godina, na kraju HRT-ovog Dnevnika.
“Moja domovina” je hrvatska domoljubna pjesma koju su 1991. godine skladali i tekst napisali Zrinko Tutić i Rajko Dujmić, a snimio je Hrvatski Band Aid sastavljen od brojnih hrvatskih glazbenika.
Pjesmu je priredio Nikša Bratoš, a glazbu za solo-gitare skladali su i odsvirali Vedran Božić, Husein Hasanefendić i Damir Lipošek.
Pjesma je objavljena početkom Domovinskog rata. Tijekom Domovinskog rata, često se je puštala kao podizač morala kod hrvatskih branitelja i građana smještenih u skloništima.
“Moja domovina” se, uz novije domoljubne i rodoljubne pjesme, uvijek na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja pušta u programima hrvatskih radijskih i televizijskih postaja.
Sve one koji su proživjeli razdoblje 1991./1992. zvuci ove pjesme uvijek će podsjetiti na te dane patnje, borbe, ali i ponosa i zajedništva.
MOJA DOMOVINA 1992.g – Jedinstvena izvedba najbolje domoljubne pjesme (VIDEO)
Što vi mislite o ovoj temi?
Povijesnice
Fra Ilija Starčević otac Bosanske Posavine
Za tri godine napunit će se 200 godina od kako su se zbila dva uistinu velika povijesna događaja: rođenja Oca Domovine, dr. Ante Starčevića i osnivanja prve pičke škole u Bosni i Hercegovini, a koju je osnovao otac fra Ilija Starčević
Piše: Anto PRANJKIĆ
Kažu da svaki čovjek treba znati svoju povijest i iz nje izvlačiti one najbolje odrednice. Da bi se znala povijest treba pročitati veliki broj knjiga, ali treba znati čitati i između redaka, jer neke povijesne činjenice napisane u jednoj knjizi ne moraju biti i točne. Ne kaže se uzalud kako povijest pišu pobjednici. Pobjednici pišu, ali povijesne istine kad-tad dođu na svoje, pa tako i različite veze između ljudi i krajeva izađu na površinu. Ne znam da li se netko zapitao kakva je veza između maloga Žitnika kod Gospića i malenoga Donjega Rahića kod Brčkog u našoj Bosanskoj Posavini. Veza je jedno veliko prezime.
Ocem Dmovine zovemo dr. Antu Starčevića, samozatajnog ličkog „gromovnika“, koji je osvajao svojom riječju i plemenitošću. Napisao je veliki broj djela koja su danas postala inspiracija mnogima za bavljenje politikom i služenju čovjeku uopće. Njegova djela danas su putokaz kako se treba djelovati za javno dobro. Nažalost, mnogi su zaboravili za njegove brojne spise, članke i pisma, koja nadahnjuju i daju nadu.
Istog dana kad se on rodio, jedan drugi Starčević, na drugom dijelu našega podneblja, u tada prilično malenoj Tolisi u Bosanskoj Posavini, otvara prvu školu u Bosni i Hercegovini. Nakon Tolise otvorene su mnoge. Aktualna istina kaže da je danas diljem svijeta više od 300 ljudi koji su postali doktori znanosti a ponikli su na plodnoj posavskoj ravnici. Djelo je to ruku brojnih učitelja, nastavnika i profesora, koji su pratili fra Iliju i njegovu braću franjevce u obrazovanju mladih naraštaja. I baš zato treba pokrenuti inicijativu za proglašenjem fra Ilije Starčevića ocem Posavine. Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je tu inicijativu na formalno-pravnoj znanstvenoj i društveno-političkoj razini, jer korak kojega je učinio fra Ilija Starčević, omogućio je brojne nove korake za generacije koje su stasale poslije 1823. godine.
Za tri godine napunit će se 200 godina od kako su se zbila dva uistinu velika povijesna događaja: rođenja Oca Domovine, dr. Ante Starčevića i osnivanja prve pičke škole u Bosni i Hercegovini, a koju je osnovao otac fra Ilija Starčević.
Što vi mislite o ovoj temi?
Povijesnice
Na današnji dan 1994. godine uvedena hrvatska kuna
30. svibnja 1994. – Godišnjica hrvatske kune
Na današnji dan 1994. godine uvedena je hrvatska kuna.
Zamijenila je privremeni novac, zapravo novčani bon, hrvatski dinar koji je bio uveden 23. prosinca 1990. godine i kojim se Hrvatska definitivno u novčarskome pogledu odcijepila od već bivše federativne Jugoslavije.
Za razliku od dinara, koji će ostati zapamćen i po 30 i više postotnim smanjivanjima vrijednosti na mjesec te stabilizacijskom programu ujesen 1993. godine, nakon kojega je učvršćen i s dobrim temeljima dočekao pravi novac, kuna se iskazala kao jedna od najstabilinijih valuta u Europi.
Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu.
Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.
Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu). Danak je ubrao Venecijanski dužd Ottone Orseolo 1018. godine u Osoru.
Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000.
Kratica za kunu je kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu je lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.
Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.
Novčanice se izdaju u denominacijama od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Tijekom izdavanja bilo je manjih promjena u izgledu pojedinih novčanica.
Novčanice od 5 kuna su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, ali se više ne puštaju u optjecaj. (kamenjar.com/wikipedia)
