Pratite nas

Herceg Bosna

Na današnji dan 1991. Utemeljena Hrvatska zajednica Herceg Bosna!

Objavljeno

na

Splet povijesnih okolnosti htio je da hrvatski narod na isti dan obilježava dvije bitne obljetnice, a to su osnivanje Hrvatske zajednice Herceg Bosne i dan pada i stradanja grada heroja – Vukovara. Iako su s emocionalnog stajališta ove dvije godišnjice različite, njih iznova treba svoditi pod zajednički nazivnik jer su događaji kojih se danas prisjećamo uvelike pridonijeli slobodi hrvatskoga naroda i konačnoj pobjedi u Domovinskom ratu.

Piše: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Grudama, a potom u Mostaru.

U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Uskoplje, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje: “Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?” odgovorio:

“Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.”

Stavovi povjesničara i analitičara različitih provenijencija o razlozima uspostavljanja HZ Herceg Bosne su oprečni i neki joj žele prišiti stigmu Udruženog zločinačkog podhvata. Istina je sasvim suprotna jer je Herceg Bosna nastala kao odraz želje za opstojnost Hrvata u BiH nakon što je Alija Izetbegović, “otac” Bošnjaka i tvorac ideje o islamskoj državi u srcu Europe, izgovorio poznatu rečenicu “Ovo nije naš rat”, u vrijeme kada su JNA i srpsko-crnogorski rezervisti razorili i okupirali hrvatsko selo Ravno na jugu BiH.

HZ Herceg Bosna kasnije je prerasla u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu koju političko Sarajevo osporava i prišiva joj pogrdne epitete, iako je ona nastala kao izraz volje i želje hrvatskoga naroda za slobodom i političkim organiziranjem i nikada nije osporavala Bosnu i Hercegovinu, koliko god to neki željeli prikazati takvim.

Ona je Washingtonskim sporazumom unesena u Federaciju Bosne i Hercegovine, a i danas živo egzistira kao ideal kojim se treba voditi u ostvarivanju pune jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Herceg Bosna je u proteklih 5 godina vraćena u javni diskurs u onom obujmu koji to i zaslužuje. Na najvišim razinama vlasti o njoj su govorili hrvatski politički predstavnici što nije bilo lako zamisliti prije 10 ili 12 godina.

Ostaje pitanje kada će se stvoriti dovoljan politički kapital da se priča o Herceg Bosni podigne na još veću razinu i o njoj govori u međunarodnim krugovima kao mogućem sredstvu zaštite vitalnih interesa hrvatskog naroda u BiH što je danas posebno dovedeno u kušnju kada Hrvati, čak, nemaju ni institucionalno zajamčeno pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Herceg Bosna

Oni koji su položaj Hrvata u BiH podigli na veću razinu, moraju nastaviti raditi taj posao

Objavljeno

na

Objavio

‘Ovo nije vrijeme za bilo kakve eksperimente’

Kandidati HDZ-a na izborima za Sabor Republike Hrvatske na čelu sa Zdravkom Bušić danas su posjetili Studentski centar Mostar. Njihov domaćin, ravnatelj Dragan Mikulić upoznao ih je sa stanjem u ovoj instituciji, projektima i onim što se planira raditi u budućnosti.

Zdravka Bušić i njezine kolege sa spomenute liste nisu krili zadovoljstvo onim što su vidjeli.

– Raduje nas mnogo toga što smo vidjeli i čuli u Studentskom centru Mostar. Tu posebno mislimo na priču športskih klubova u njihovih uspjeha, ali i činjenicu da su u Studentskom centar Mostar svoje mjesto našli i studenti iz Posavine. Mi smo spremni pomoći i uložiti napore da ova institucija u budućnosti napravi dodatne iskorake  – poručili su kandidati HDZ-a iz XI. izborne jedinice.

Osobitu poruku, onu političku, uputila je  Zdravka Bušić, a ona se ne odnosi samo na studente nego i na sve Hrvate u BiH.

-Nisam ovdje prvi put, samo ove godine sam u Mostaru bila pet puta. Mi nismo samo pred izbore u Bosni i Hercegovini, mi smo tu uvijek. Da bi i ostali tu, moramo uzeti tri mandata za koja se borimo i osigurati daljnju potporu za rješenje problema u BiH. Uspjeli smo pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH staviti na međunarodnu scenu i sada je opasno nekim eksperimentima dati da nastave taj proces. Hrvati su godinama bili izvan pažnje međunarodne zajednice, zbog toga su i usvajani razni amandmani na Daytonski sporazum čime je degradirana pozicija Hrvata u BiH. Ne smijemo dopustiti da se to ponovo dogodi. Zato oni koji su položaj Hrvata u BiH podigli na veću razinu, moraju nastaviti raditi taj posao. Ovo nije vrijeme za bilo kakve eksperimente. Ovo je vrijeme za ozbiljne ljude koji trebaju rješavati ozbiljne probleme – poručila je Bušić.

Ravnatelj Mikulić je izrazio zadovoljstvo današnjim razgovorima i izrazio nadu kako će se današnja obećanja realizirati u budućnosti.

-Velika je stvar što su ovi ljudi kod nas u posjeti i to nam je znak kako dobro radimo. Dobili smo potporu za projekt izgradnje novog paviljona Studentskog centra Mostar. Radi se o velikom projektu koji podrazumijeva 250 kreveta za studente, bazen i športsku dvoranu. Vjerujem kako će Zdravka Bušić osvojiti mjesto u Saboru Republike Hrvatske i dati nam potporu u realizaciji ovog projekta – istaknuo je ravnatelj Mikulić.

Kandidat Ivan Baćak je istaknuo kako Studentski centar Mostar može bez problema sudjelovati u europskim projektima. „Ovaj studentski dom možemo uključiti u europske projekte, osigurati potrebne edukacije za taj posao i dobiti sredstva Europske unije za ono što se planira raditi u Studentskom centru Mostar. Nadam se kako će to biti jedan od naših zadataka u budućnosti – zaključio je Baćak, te dodao kako solo igrači u Saboru ne mogu uraditi ništa, odnosno, kako se samo zajedničkim radom i naporima može doći do željenih ciljeva.

Kandidati HDZ-a za XI. izbornu jedinicu Zdravka Bušić, nositeljica liste te Nevenko Barbarić, Stana Burić, Josip Gelo, Ana Andrić i Ivan Baćak održali su sastanak sa  Predsjedništvom GO HDZ BiH Mostar i Izbornim stožerom GO HDZ BiH Mostar gdje su predstavili ključne smjernice programa HDZa za sljedeće razdoblje. Članovi Izbornog stožera uputili su snažnu podršku listi HDZ-a uvjereni u odličan izborni rezultat.

U povodu blagdana sv. Petra, nazočili su misnom slavlju u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru nakon čega su se družili sa  Mostarkama i Mostarcima, župljanima ove župe.

Kandidati s liste HDZ-a za XI. izbornu jedinicu  posjetili su i studentski dom Dompes – dom za student slabijeg imovinskog stanja koji je najvećim dijelom financiran sredstvima Vlade Republike Hrvatske. Fra Iko Skoko, voditelj izgradnje studentskog doma zahvalio je na dosadašnjoj potpori  koja je prvenstveno upućena mladim ljudima – studentima – koji, zahvaljujući mogućnosti stanovanja u domu, ostaju u Bosni i Hercegovini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Ivica Mišić: Što prije otvoriti konzulat u Orašju

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i neovisni kandidat HDZ-a za XI. Izbornu jedinicu Ivica Mišić posebno je apostrofirao potrebu ujednačenosti rada konzulata RH kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu. Posebno je izrazio svoje nezadovoljstvo nepostojanjem Konzulata RH u Bosanskoj Posavini, što Hrvate ovog kraja stavlja u neravnopravan položaj prema nekim drugim krajevima:

-Svi ljudi koji će 5. srpnja izaći na izbore za Hrvatski državni sabor u BiH i iseljeništvu su ostvarili svoje pravo glasovanja po više osnova. No, posljednjih dana sam se upoznao da tu mogućnost, potrebu, obvezu i pravo neće svi moći koristiti na isti način. Nekima su birališta udaljena nekoliko stotina metara, a nekima i po stotinu kilometara, a neki uopće neće moći izaći na izbore zbog lošeg pristupa glasovanju u inozemstvu.

Da, šarena slika, ali nitko nema pravo oduzeti pravo na glas, pravo na stav. Tako ću i ja reći da mi je uistinu žao što Hrvati Bosanske Posavine od Brčkog preko Orašja, Gradačca, Šamca, Domaljevca, Modriče, Dervente, Broda do Odžaka neće moći glasovati na biračkom mjestu u svojoj Posavini, jer ga nema. Nekada je bilo, ali više ga nema. Neću ulaziti u razloge, ali kadrovska matematika ne smije biti razlog da se stanovnici ovoga kraja „kažnjavaju“ i da moraju putovati do 100 i više kilometara udaljenih Tuzle ili Banja Luke. To je svojevrsna „kazna“, kaže Mišić i naglašava da vjeruje da se tako nešto nije slučajno napravilo i da postoje opravdani razlozi, ali da se to treba mijenjati:

-Nadam se i vjerujem da se to nije napravilo namjerno, ali je to veliki problem. Ne, samo za izbore, nego za mnogo značajnija pitanja kao što su konzularni poslovi ( promjena, zamjena putovnica i drugih dokumenata), te ekonomski i gospodarski poslovi vezani za poslovnu  suradnju. Bosanskoj se Posavini ta nepravda mora ispraviti. Svaki čovjek, Hrvat u BiH, mora imati ista prava. I onaj u Livnu, Banja Luci, Tuzli, Vitezu, Mostaru, Sarajevu, ali svakako i u Posavini. Konzulati su tu da ljudima donose dobrobit i trebaju biti raspoređeni po cijeloj Bosni i Hercegovini. Zato apeliram i apelirat ću, govorio sam i govorit ću da se što prije ponovno otvori jedan konzularni odjel u Posavini, jer je to prijeko potrebno iz više razloga, ističe Mišić i napominje da postoji problem i oko glasovanja u iseljeništvu:

-Posebni su problem neostvareni ciljevi oko elektronskog glasovanja, iako su to naši ljudi iz iseljeništva godinama tražili. Ponavljam svaki Hrvat mora biti u istoj mogućnosti kako bi ostvario svoje osnovno pravo, ali i obvezu: pravo na glas. To je Ustavom zajamčeno i nitko mu to pravo ne smije oduzeti. Moramo našim ljudima omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje, jer valjali su nam kad je trebalo skupljati novac u ratu, valjali su nam  kad se država razvijala, valjaju nam i danas. I moraju nam valjati i sutra, zaključio je Mišić.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari