Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan 1992. – Hrvatska postala punopravni član Ujedinjenih naroda

Objavljeno

na

22. svibnja 1992. – Hrvatska primljena u punopravno članstvo UN-a

Vijeće sigurnosti prihvatilo je na današnji dan 1992. Rezoluciju broj 753. kojom preporučuje Glavnoj skupštini prijam Republike Hrvatske u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.

Bio je to velik uspjeh nove države koja je nastala raspadom Jugoslavije i u kratkom vremenu na najvišem mjestu dobila potvrdu državnosti i međunarodni legitimitet.

Na današnji dan 22. svibnja na sjednici Glavne skupštine koju je vodio saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, uz buran pljesak nazočnih u Velikoj dvorani, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Svjetske organizacije.

Uz Hrvatsku nove su članice postale Slovenija i Bosna i Hercegovina. Hrvatsko izaslanstvo na svečanosti u Ujedinjenim narodima vodio je prvi predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman. Želimo biti oslonac mira i stabilnosti u regiji, rekao je u prigodnom govoru dr Tuđman. Hrvatskoj je nametnut rat srpskog imperijalizma. Obranivši svoju slobodu i demokraciju, Hrvatska je stekla i međunarodno priznanje svijeta.

Prigodnim govorima Svjetskoj su zajednici zahvalili i slovenski predsjednik Milan Kučan te ministar vanjskih poslova BiH Haris Silajdžić. Nakon svečane sjednice glavni tajnik Ujedinjenih naroda Boutros Boutros Ghali poveo je izaslanstva novoprimljenih zemalja do glavnog ulaza u zgradu Ujedinjenih naroda, gdje su na jarbole podignute hrvatska, slovenska i bosanskohercegovačka zastava, prenosi HRT

Boutros Ghali tom je prigodom još jednom naglasio da je članstvo u Svjetskoj organizaciji velika čast, ali i velika obveza. Podizanju zastave prisustvovali su mnogi diplomati i tisuće hrvatskih iseljenika.

Hrvatska trobojnica s povijesnim grbom zavijorila se 22. svibnja 1992. ispred sjedišta Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Svečan čin, koji je bio vrhunac u procesu međunarodnog priznavanja Republike Hrvatske, obavio je glavni tajnik Boutros Gali u prisutnosti predsjednika dr. Franje Tuđmana i hrvatskog izaslanstva, piše HRT

Istog su dana u međunarodnu organizaciju primljene i nezavisne republike Slovenija i Bosna i Hercegovina.Prije toga je Generalna skupština aklamacijom primila sve tri države u članstvo Ujedinjenih naroda. Hrvatska je pod svjetski poznatim nazivom “Croatia” dobila stalno mjesto između Obale Bjelokosti, na francuskome Cote d’Ivore, i Republike Cube.

Zahvaljujući veliku priznanju, predsjednik Tuđman je generalnoj skupštini predstavio glavne odrednice hrvatske unutarnje i vanjske politike. Pošto je podsjetio da je hrvatski narod jedna od najstarijih u Europi, dr. Tuđman je mnogim podacima naglasio strahote nametnutog joj rata, koji su “jugokomunistička vojska i srpski imperijalizam”, kako je rekao, vodili “za restauraciju komunizma i osvajanje hrvatskih područja”. U to su vrijeme Ujedinjeni narodi na tlu Hrvatske provodili jednu od svojih najvećih mirovnih operacija.

Zato je predsjednik Tuđman posebno naglasio da će Hrvatska ispuniti obveze prema UNPROFOR-u, ali da istodobno očekuje da će i sve druge strane sudjelovati u ispunjenju odredbi mirovnoga plana.

Osobito kad je riječ o bezuvjetnome povlačenju jugovojske te sigurnom povratku prognanika u njihove domove.Tijekom primanja triju država u Ujedinjene narode američki predstavnik Perkins optužio je beogradsku vladu za sva stradanja na području bivše Jugoslavije.
Dva dana poslije mnoštvo građana izrazilo je svoje oduševljenje povijesnim događajem. Predsjednik Tuđman im je poručio: “Imamo svoju Hrvatsku i znat ćemo je sačuvati!”

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

22. lipnja 1593. – Slavna pobjeda Hrvata nad Turcima kod Siska

Objavljeno

na

Objavio

Bitka kod Siska odigrala se 22. lipnja 1593. godine. Izuzetno je značajna, jer je bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje osmanlijskog prodiranja dalje u Europu. Imala je i važan psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici.

Gotovo čitavu Europu je obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga Srednje Europe protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske hvalili su papa Klement VIII., njemački car Rudolf II. i španjolski kralj Filip II. Ovom veličanstvenom pobjedom završio je Stogodišnji hrvatsko-turski rat.

Iz svega proizlazi da je još i danas dogma stasala u komunizmu neupitna. Povijesni arhivi govore drugačije, samo nositelji privilegija vrlo glasno ističu isforsirani događaj u Brezovici. Važnije je populističko obilježavanje marginalnih i upitnih događaja, jer se na taj način stječu jeftini i brzi politički poeni, dok se slavna i uistinu povijesno utemeljena hrvatska vojna povijest olako zaboravlja.

Nije li uostalom vrlo perfidno jedan događaj ‘oteo’ slavu drugome? Jedan koji simbolizira komunističku Hrvatsku i onaj koji slavi kršćansku Hrvatsku u zajednici europskih naroda, ukazujući na činjenicu kako smo dio europske obitelji puno prije 2013. godine te kako je taj kulturno-politički krug za Hrvatsku jedini prihvatljiv.

Postoji teza kako nam ovo obilježavanje treba kako bismo ‘pokazali’ da nam je država utemeljena na antifašizmu, što u načelu stoji, no suvremena Hrvatska utemeljena je prije svega na Domovinskome ratu i upravo se u tome najbolje vidi smisao hrvatske borbe za hrvatsku državu, a protiv svih totalitarnih režima.

prof. dr. Vlatka Vukelić

Što se zapravo dogodilo u Brezovici 22. lipnja?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. lipnja 1992. – Miljevački plato

Objavljeno

na

Objavio

Kako bi suzbila gotovo svakodnevnu ratnu ugroženost dalmatinskih gradova koji su bili na stalnoj meti pobunjenih Srba, Hrvatska vojska poduzela je u noći i rano ujutro 21. lipnja 1992. ograničenu ofenzivu i oslobodila Miljevačku uzvisinu.

Miljevci su trokut što ga zatvaraju rijeke Čikola i Krka te prometnica Drniš-Roški slap. Taj su prostor u snažnom udaru za samo nekoliko sati oslobodile i od neprijatelja očistile postrojbe 113. šibenske i 142. drniške brigade.

Nakon 9 mjeseci okupacije oslobođeno je sedam miljevačkih sela iz kojih su pobunjeni Srbi prognali gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo, a veći dio kuća su opljačkali te zapalili ili minirali.

U napadu je poginulo tridesetak neprijateljskih vojnika, a desetak ih je zarobljeno zajedno s 5 tenkova i 6 topova s pozamašnom količinom streljiva. Dva ispravna tenka odmah su uvrštena u sastav Hrvatske vojske.

Njihove topovske cijevi odmah su okrenute prema neprijatelju koji je od jutra granatirao tek oslobođeni prostor i šire područje pod kontrolom hrvatskih snaga iz svojih uporišta u Kistanjama, Promini i Žitniću. Popodne je počeo i protunapad tenkova i pješaštva uz potporu topništva i višecjevnih raketnih bacača, ali je ubrzo odbijen.

Na ulazu u Miljevce kod zaseoka Gornji Vlaići hrvatski su vojnici uništili 3 tenka, 2 oklopna transportera i više kamiona. Neprijatelj je pretrpio i znatne gubitke u ljudstvu, a u paničnom je bijegu ostavio veći broj haubica, dva diviziona topova Zis i desetak kamiona streljiva.

Uspjeh Hrvatske vojske olakšao je pritisak na Šibenik i Skradin te pokazao odlučnost Republike Hrvatske da oslobodi cijeli okupirani teritorij, što se i ostvarilo tri godine poslije u “Bljesku” i “Oluji”.

(HRT)

VRO „MILJEVCI“ ili „MILJEVAČKA OLUJA“

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari