Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan 1992. Livno – bitka koja je spriječila odsjecanje Dalmacije i Hrvata BiH

Objavljeno

na

Dana 13.travnja 1992. napadom srpskih snaga na planinski prijevoj Korićinu između Livna i Glamoča započela je bitka za Livno. Cilj srpskog napada bio je ovladati Livnom i spojiti se sa snagama u dolini Neretve.

Ostvarenje ovih planova dovelo bi u vrlo tešku situaciju cijelu Dalmaciju i grad Split, a u gotovo bezizlaznu Hrvate Hercegovine i središnje Bosne koji bi se našli potpuno odsječeni od matičnog naroda prepušteni brutalnosti srpske vojske.

Napadi_JNA_na_Jajce_i_Livno

Uloga livanjske bojišnice u proljeće 1992. bila je od strateškog značaja jer su na tom području hrvatske snage (lokalni dobrovoljci okupljeni u HVO-u i HOS-u) uspjele zaustaviti snažan napad velikosrpskih snaga te obraniti Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Nakon poraza na livanjskoj bojišnici i u dolini Neretve, Srbi mijenjaju svoje planove i okreću se Bosanskoj Posavini s idejom povezivanja prostora od Drine preko Posavine sve do Banje Luke i okupiranih hrvatskih područja.

Jednako tako, događaji na livanjskoj bojišnici pokazali su da se rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište, te da se samo suradnjom i zajedništvom Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine moglo oduprijeti tada daleko nadmoćnijem neprijatelju.

Crta razdvajanja uspostavljena uspješnom obranom Livna u proljeće 1992. ostala je nepromijenjena sve do kraja 1994. kada je srpska vojske počela gubiti osvojena područja.

Napad JNA išao je na dva pravca, cestom Glamoč – Livno na Korićinu i iz polja od sela Dolac prema Strmici. Napad je vodio zloglasni pukovnik Lisica.

Glavni je udar bio na Korićinu na kojoj su im oštećena dva tenka i izbačen iz stroja veći broj vojnika. Lisica prešućuje gubitke. On piše u svojoj knjizi „Komandant po potrebi“ nekonkretno i po principu da uspjehe pripisuje sebi, a neuspjehe podređenim časnicima. Na samom sektoru Korićine napad su odbili pripadnici I SHUB-a (svehrvatska udarna bojna) 4. gardijske brigade “Pauci” predvođeni Argentincem te skupina HOS-ovaca iz Dalmacije s kojima je bio i Irac Tom Crowley.

Za obranu šireg područja Livna bio je zadužen legendarni Ante Gotovina koji je ’92. bio postavljen za zapovjednika snaga HVO-a Općinskog stožera Livno.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Fra Ilija Starčević otac Bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

Za tri godine napunit će se 200 godina od kako su se zbila  dva uistinu  velika povijesna događaja: rođenja Oca Domovine, dr. Ante Starčevića  i osnivanja prve pičke škole u Bosni i Hercegovini, a koju je osnovao otac fra Ilija Starčević

Piše: Anto PRANJKIĆ

Kažu da svaki čovjek treba znati svoju povijest i iz nje izvlačiti one najbolje odrednice. Da bi se znala povijest treba pročitati veliki broj knjiga, ali treba znati čitati i između redaka, jer neke povijesne činjenice napisane u jednoj knjizi ne moraju biti i točne. Ne kaže se uzalud kako povijest pišu pobjednici. Pobjednici pišu, ali povijesne istine kad-tad dođu na svoje, pa tako i različite veze između ljudi i krajeva izađu na površinu. Ne znam da li se netko zapitao kakva je veza između maloga Žitnika kod Gospića i malenoga Donjega Rahića kod Brčkog u našoj Bosanskoj Posavini. Veza je jedno veliko prezime.

Ocem Dmovine zovemo dr. Antu Starčevića, samozatajnog ličkog „gromovnika“, koji je osvajao svojom riječju i plemenitošću. Napisao je veliki broj djela koja su danas postala inspiracija mnogima za bavljenje politikom i služenju čovjeku uopće. Njegova djela danas su putokaz kako se treba djelovati za javno dobro. Nažalost, mnogi su zaboravili za njegove brojne spise, članke i pisma, koja nadahnjuju i daju nadu.

Istog dana kad se on rodio, jedan drugi Starčević, na drugom dijelu našega podneblja, u tada prilično malenoj Tolisi u Bosanskoj Posavini, otvara prvu školu u Bosni i Hercegovini. Nakon Tolise otvorene su mnoge. Aktualna istina kaže da je danas  diljem svijeta više od 300 ljudi koji su postali doktori znanosti a ponikli su na plodnoj posavskoj ravnici. Djelo je to ruku brojnih učitelja, nastavnika i profesora, koji su pratili fra Iliju i njegovu braću franjevce u obrazovanju mladih naraštaja. I baš zato treba pokrenuti inicijativu za proglašenjem fra Ilije Starčevića ocem Posavine. Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je tu inicijativu  na formalno-pravnoj znanstvenoj i društveno-političkoj razini, jer korak kojega je učinio fra Ilija Starčević, omogućio je brojne nove korake za generacije koje su stasale poslije 1823. godine.

Za tri godine napunit će se 200 godina od kako su se zbila  dva uistinu  velika povijesna događaja: rođenja Oca Domovine, dr. Ante Starčevića  i osnivanja prve pičke škole u Bosni i Hercegovini, a koju je osnovao otac fra Ilija Starčević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1994. godine uvedena hrvatska kuna

Objavljeno

na

Objavio

30. svibnja 1994. – Godišnjica hrvatske kune

Na današnji dan 1994. godine uvedena je hrvatska kuna.

Zamijenila je privremeni novac, zapravo novčani bon, hrvatski dinar koji je bio uveden 23. prosinca 1990. godine i kojim se Hrvatska definitivno u novčarskome pogledu odcijepila od već bivše federativne Jugoslavije.

Za razliku od dinara, koji će ostati zapamćen i po 30 i više postotnim smanjivanjima vrijednosti na mjesec te stabilizacijskom programu ujesen 1993. godine, nakon kojega je učvršćen i s dobrim temeljima dočekao pravi novac, kuna se iskazala kao jedna od najstabilinijih valuta u Europi.

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti. Povijest naziva novčane jedinice Republike Hrvatske počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja, zatim kuna postaje obračunska novčana jedinica i, napokon, novac u modernom smislu.

Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.

Prvi spomen naturalnog plaćanja u kuninim kožicama nalazimo prilikom plaćanja poreza (danka) u iznosu od 40 kuninih kožica (Osor na Cresu) odnosno 50 kuninih kožica (Beli, isto na Cresu). Danak je ubrao Venecijanski dužd Ottone Orseolo 1018. godine u Osoru.

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000.

Kratica za kunu je kn u platnom prometu u Hrvatskoj, a za lipu je lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.

Kovanice je dizajnirao hrvatski umjetnik Kuzma Kovačić, a novčanice Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak.

Novčanice se izdaju u denominacijama od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Tijekom izdavanja bilo je manjih promjena u izgledu pojedinih novčanica.

Novčanice od 5 kuna su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja, ali se više ne puštaju u optjecaj. (kamenjar.com/wikipedia)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari