Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan 1992. – Pad Bosanske Posavine (VIDEO)

Objavljeno

na

6. listopada 1992. – Pad Bosanske Posavine

Sedam mjeseci nakon početka prvih sukoba 6. listopada 1992. hrvatske postrojbe povukle su se iz Bosanskog Broda čime je ujedno i okončana agonija Bosanske Posavine koja je gotovo cijela, osim prostora oko Orašja, pala u ruke bosanskih Srba.

Bosanska Posavina bila je za Srbe vrlo važan cilj jer bi ovladavanjem tim područjem uz Savu imali direktan koridor koji bi povezivao Srbiju sa svim okupiranim područjima od Bosne do Hrvatske.

Stoga je agresija ‘Jugoslavenske narodne armije’, srpskih pripadnika Teritorijalne obrane te domaćih i iz Srbije i Crne Gore angažiranih paravojnih formacija na općinu Bosanski Brod počela još u ožujku 1992., istovremeno s pojavom barikada u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim mjestima, piše HRT

Za razliku od Sarajeva, situacija u Bosanskom Brodu nije se smirila. Iako je Brod obranjen, Srbi su u prvoj fazi sukoba, u nastojanju da izbiju na rijeku Savu, uspjeli zauzeti Bosanski Šamac, Modriču i Brčko. Koliko je Posavina bila važna za neprijatelja toliko je bila važna i za obranu Hrvatske te se tamo šalju i postrojbe Hrvatske vojske.

Tijekom travnja 1992. hrvatsko-muslimanske postrojbe oslobodile su veliki dio teritorija i Modriču, presjekle koridor te odbacile neprijatelja u dubinu Posavine. Srbi, dovedeni u tešku situaciju jer su izgubili vitalan pravac za dopremu oružja i ostalih potrepština, ubrzo su okupili i konsolidirali snage i s dva korpusa pokrenuli operaciju Koridor-92.

Napadi su počeli sredinom lipnja, a nakon 12 dana otpora, na Vidovdan, kod Modriče, vojska bosanskih Srba probila je Koridor i tako je Republici Srpskoj osiguran život, a multinacionalnoj Posavini smrt. Istodobno je pala i Derventa, a potom i Odžak.

Uslijed konfuzije i nejasnih linija zapovijedanja, veliki dio hrvatskih postrojbi samovoljno je napustio položaje i prešlo Savu odbijajući se vratiti. Nakon stabilizacije bojišnice došlo je do pokušaja hrvatskog protunapada koji je odbijen.

Od tog trenutka stanje se samo pogoršavalo, samovoljni odlasci postrojbi su nastavljeni, a samo su 108. i 3. brigada Hrvatske vojske te 101. brigada Hrvatskog vijeća obrane pružile ozbiljniji otpor, što ipak nije bilo dovoljno ni za obranu Bosanskog Broda.

Poslije ovog poraza pojavile su se optužbe o dogovorenom ratu i prodaji teritorija, ali do danas nije u potpunosti razjašnjen uzrok pada Bosanske Posavine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Masakr u Lovasu – 51 Hrvat natjeran u minsko polje

Objavljeno

na

Objavio

Nismo znali kamo idemo i na što nas tjeraju. Kada smo došli na minsko polje natjerali su nas da se primimo za ruke, raširimo i da pješice krenemo kroz polje. Ubrzo smo naletjeli na mine. Znali smo da smo osuđeni na smrt.

Tako je strašni 18. listopada 1991. opisala jedna od žrtava masakra nad civilima koji se dogodio u minskom polju nedaleko od sela Lovas u Vukovarsko srijemskoj županiji.

Srpske postrojbe natjerale su 51 Hrvata u polje djeteline puno mina. Kada je pod tijelom jednog od mještana eksplodirala ubojita naprava, vojnici su istodobno otvorili vatru na nesretnu skupinu ljudi.

Ubili su 21 čovjeka a 14 ranili. Crne brojke bile bi još crnje da u međuvremenu na mjesto zločina nije došao jedan časnik JNA i zaustavio akciju paravojnih snaga JNA i tako spasio preostalih 30 života.

Lovas je privremeno okupiran tjedan dana prije brutalnog masakra, a povod je bila dezinformacija da se u selu nalazi između 300 i 400 pripadnika Zbora narodne garde.

Čim su četničke postrojbe Dušan Silni i Beli Orlovi ušli u Lovas odmah su ubili 23 mještana. Radi raspoznavanja naredili su Hrvatima da na ruci nose bijele vrpce a na kuće da izvjese bijele plahte.

Dok je trajala okupacija, zvjerski su pendrecima, šipkama, kabelima i raznim spravama mučili one koje su zatekli. Uništavali su i pljačkali imovinu Hrvata i nesrba. Katoličku crkvu svetog Mihaela zapalili su i potpuno uništili, kao i kapelicu na mjesnom groblju. Sudbinu Lovasa dijelio je i obližnji Opatovac.

Kada su se za vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ljudi onamo počeli vraćati, iz masovne grobnice ekshumirano je 68 tijela i još 10 iz pojedinačnih grobnih mjesta.

U Beogradu su 2012. nakon višegodišnjeg suđenja za zločine u Lovasu optuženima izrečene presude od 4 do 20 godina zatvora.

 

Masakr u Lovasu – jedan od najsurovijih nekažnjenih srpskih zločina u Domovinskom ratu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

‘One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera pored tarabe’

Objavljeno

na

Objavio

Tzv. JNA je na današnji dan prije 28 godina najistočniji hrvatski grad Ilok doslovno ‘ispraznila’ od Hrvata. Prognanička kolona od 8000 tisuća ljudi uz prijetnju oružjem morala je napustiti svoj grad.

Te 1991. Ilok je bio jedan od rijetkih gradova slavonsko-srijemskog prostora u kojem Srbi nisu bili najbrojnija manjina. Prema predratnom popisu iz 1991., grad Ilok imao je 6.775 stanovnika. Hrvati, kojih je bilo 4.248 ili 62,7 posto činili su apsolutnu većinu, a Srba je bilo 484 ili tek 7,14 posto. U gradu je, naime, živjelo čak 1.157 Slovaka.

U travnju je održan četnički skup u baranjskom selu Jagodnjaku. Tada je Milan Paroški, zastupnik u parlamentu Srbije izjavio: ” One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera pored tarabe“ kao i : „Ovo je srpska zemlja i njima (Hrvatima) mora biti jasno da su oni dođoši“

Na današnji dan 1991. u 7 sati ujutro počela se formirati prognanička kolona traktora, osobnih automobila, teretnjaka i kombija. Stanovništvo Iloka odlučilo je otići u progonstvo, a ne živjeti pod okupacijom, piše 24sata.hr.

Polovinom rujna Ilok je u potpunosti pao u medijsku i fizičku blokadu, a broj stanovnika se udvostručio. Bilo je i pokušaja proboja do Vukovara, kako bi se pomoglo Vukovaru, ali bilo je bezuspješno osim uništenja nekoliko oklopnih vozila i pojedinačnih proboja pošto je već na tom dijelu bio lociran veliki broj vojske i naoružanja JNA i paravojske.

Nakon pokolja hrvatskog stanovništva početkom listopada u obližnjem selu Lovasu koje je administrativni dio općine Ilok, branitelji Iloka dobili su ultimatum od JNA da predaju oružje i grad u ruke Srba. Najistočniji hrvatski grad bio je odsječen od ostatka Hrvatske i u okruženju JNA, a u okolnim hrvatskim selima već su počinjeni brojni zločini nad Hrvatima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari