Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan 1992. – Pad Bosanske Posavine (VIDEO)

Objavljeno

na

6. listopada 1992. – Pad Bosanske Posavine

Sedam mjeseci nakon početka prvih sukoba 6. listopada 1992. hrvatske postrojbe povukle su se iz Bosanskog Broda čime je ujedno i okončana agonija Bosanske Posavine koja je gotovo cijela, osim prostora oko Orašja, pala u ruke bosanskih Srba.

Bosanska Posavina bila je za Srbe vrlo važan cilj jer bi ovladavanjem tim područjem uz Savu imali direktan koridor koji bi povezivao Srbiju sa svim okupiranim područjima od Bosne do Hrvatske.

Stoga je agresija ‘Jugoslavenske narodne armije’, srpskih pripadnika Teritorijalne obrane te domaćih i iz Srbije i Crne Gore angažiranih paravojnih formacija na općinu Bosanski Brod počela još u ožujku 1992., istovremeno s pojavom barikada u Sarajevu i drugim bosanskohercegovačkim mjestima, piše HRT

Za razliku od Sarajeva, situacija u Bosanskom Brodu nije se smirila. Iako je Brod obranjen, Srbi su u prvoj fazi sukoba, u nastojanju da izbiju na rijeku Savu, uspjeli zauzeti Bosanski Šamac, Modriču i Brčko. Koliko je Posavina bila važna za neprijatelja toliko je bila važna i za obranu Hrvatske te se tamo šalju i postrojbe Hrvatske vojske.

Tijekom travnja 1992. hrvatsko-muslimanske postrojbe oslobodile su veliki dio teritorija i Modriču, presjekle koridor te odbacile neprijatelja u dubinu Posavine. Srbi, dovedeni u tešku situaciju jer su izgubili vitalan pravac za dopremu oružja i ostalih potrepština, ubrzo su okupili i konsolidirali snage i s dva korpusa pokrenuli operaciju Koridor-92.

Napadi su počeli sredinom lipnja, a nakon 12 dana otpora, na Vidovdan, kod Modriče, vojska bosanskih Srba probila je Koridor i tako je Republici Srpskoj osiguran život, a multinacionalnoj Posavini smrt. Istodobno je pala i Derventa, a potom i Odžak.

Uslijed konfuzije i nejasnih linija zapovijedanja, veliki dio hrvatskih postrojbi samovoljno je napustio položaje i prešlo Savu odbijajući se vratiti. Nakon stabilizacije bojišnice došlo je do pokušaja hrvatskog protunapada koji je odbijen.

Od tog trenutka stanje se samo pogoršavalo, samovoljni odlasci postrojbi su nastavljeni, a samo su 108. i 3. brigada Hrvatske vojske te 101. brigada Hrvatskog vijeća obrane pružile ozbiljniji otpor, što ipak nije bilo dovoljno ni za obranu Bosanskog Broda.

Poslije ovog poraza pojavile su se optužbe o dogovorenom ratu i prodaji teritorija, ali do danas nije u potpunosti razjašnjen uzrok pada Bosanske Posavine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Najveće i najžešće demonstracije protiv velikosrpskog nasilja (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Građani su opkolili 8. travnja 1991. vojni sud u Zagrebu i uzvikivali “Okupatori! Bando četnička”. Tog dana je trebalo početi suđenje tzv. “virovitičkoj skupini” optuženoj za organiziranje pobune protiv “SFRJ”

U Zagrebu je na današnji dan 1991. godine bio narodni bunt – tisuće ogorčenih građana spriječilo je suđenje skupini virovitičkih domoljuba koji su optuženi da su sudjelovali u provođenju “globalnog plana oružane pobune u Hrvatskoj”, odnosno da su krijumčarili oružje i organizirali pobunu protiv “SFRJ”.

Više od 5 tisuća ljudi skupilo se tog dana u Gajevoj ulici i doslovno opkolilo Vojni sud tadašnje JNA. Naime, tog ponedjeljak 8. travnja 1991. godine trebalo se održati prvo ročište, ali do njega nikad nije došlo zahvaljujući pritisku hrvatskih građana koji su složni da se hrvatski domoljubi puste na slobodu.

Građani su prosvjedovali protiv zatočenja Đure Dečaka, Antuna Habijanca, Vinka Belobrka, Vlade Šabarića i Franje Kovača koji su uhićeni 25. siječnja i u istrazi podvrgnuti teškoj psihičkoj torturi.

Vikalo se “Okupatori, bando četnička”. Situacija je bila na rubu totalnog sukoba. Dva kordona hrvatske policije s teškom mukom su sprječavala prosvjednike da ne prodru u zgradu u koja je bila puna srpskih specijalaca, a svugdje je letjelo kamenje, pucala su stakla, prenosi kamenjar.com

Trojica uhićenih u tamnicama Vojnog istražnog zatvora su ostali do 20. svibnja 1991. kada im je Vojni sud svakome dosudio do tri godine zatvora. Ipak, do pravomoćne presude pušteni su na slobodu. Zbog rata Savezni vojni sud u Beogradu nikad nije dovršio suđenje.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1992. osnovano Hrvatsko vijeće obrane

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko vijeće obrane (HVO) bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme Domovinskog rata.

Osnovan je 8. travnja 1992. što se slavi kao Dan utemeljenja HVO-a.

HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Dana 18. studenog 1991., hrvatsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini osniva Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Herceg-Bosna radi obrane Hrvata organizira Hrvatsko vijeće obrane (HVO) koji je službeno osnovan 8. travnja 1992. kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni i kao najviše izvršno i upravno tijelo Herceg-Bosne.

Već dan-dva nakon službenog osnivanja HVO ulazi u velike bitke sa nadmoćnom srpskom vojskom i JNA oko Kupresa gdje je pretrpio velike gubitke, a od 13-23. travnja 1992. slama veliku ofenzivu Srba prema Livnu i njihov pokušaj proboja prema Hercegovini i Neretvi. 23. lipnja 1992. HVO osvaja prvu agresorsku vojarnu u Čapljini.

6337 hrvatskih mladića poginulo je kao pripadnici HVO, uz brojne civile Hrvate Bosne i Hercegovine koji su bili žrtve strašnog rata od 1992-1995.

HVO je imao ključnu ulogu u oslobađanju velikih dijelova Bosne i Hercegovine 1995.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari