Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan 1994. završena Zima ’94 – veličanstvena pobjeda i panika četnika u Kninu!

Objavljeno

na

Na današnji dan 24. prosinca 1994. završena je veličanstvena vojna operacija Hrvatske vojske Zima ’94 koja je stvorila pretpostavke za napad na Knin i osvajanje zloglasnog četničkog uporišta, a time i pad fašističke tvorevine tzv. „SAO Krajina“ nastale na istrebljenju i etničkom čišćenju Hrvata.

Tom prilikom ranjen je i legendarni zapovjednik 4. brigade Damir Krstičević, a mnogi hrvatski mladići i junaci su poginuli ili izgubili ekstremitete amputacijom zbog smrzavanja i ratovanja u gotovo nemogućim uvjetima, piše Kamenjar.com

Operacija Zima ’94 odvijala se u razdoblju od 29. studenog do 24. prosinca 1994. na području Livanjskog polja i planine Dinare. Oslobođeno je područje širine 10 km i dubine 20 km: ukupno 200 četvornih kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a, a posredno je smanjen veliki pritisak na Bihaćku enklavu koja je definitivno oslobođena akcijom Oluja ’95.

Uspjeh operacije Zima ’94 izazvao je veliku paniku u Kninu, središtu fašističke politike i pobune protiv hrvatske države. Naime, ovi uspjesi Hrvatske vojske, kao i nemoć srpske vojske pred prodorima HV-a i HVO-a izazvala je veliku neugodu među Srbima jer se situacija počela razvijati u za njih neželjenom smjeru.

S obzirom na vojnu premoć kninski četnici očekivali su brzu pobjedu nad golorukim Hrvatima. Hranjeni mitovima o „nepobjedivosti srpske vojske“ bili su neugodno iznenađeni uspjesima Hrvata od samog početka rata, a osobito od akcije Maslenica 1993. Akcija Zima ’94 im je dala naslutiti kraj njihove fašističke i rasističke politike istrebljenja.

Osobito ih je šokirao poraz koji je dan ranije 23. prosinca legendarna splitska 4. brigada nanijela elitnim srpskim postrojbama pod vodstvom generala Mladića, a koje su pomagale probrane četničke postrojbe srpskih dobrovoljaca iz „Belih orlova“. Tog dana hrabri Dalmatinci su kod mjesta Sajkovići potpuno razbili srpske vojnike borbama prsa u prsa i natjerale ih u panični bijeg.

Tom prilikom ranjen je i legendarni zapovjednik 4. brigade Damir Krstičević. Njega i još 11 junaka i ratnih zapovjednika Hrvatske vojske nasilno je umirovio bivši predsjednik države Stjepan Mesić, vjerojatno kao zaslugu za njihove nemjerljiv doprinos slobodi Hrvatske i Hrvata.

Zbog neprekidnog boravka i borbenog djelovanja u teškim zimskim vremenskim uvjetima mnogi su hrvatski vojnici u ovoj operaciji pretrpjeli smrzavanje pojedinih ekstremiteta, ruku i nogu, koji su im morali biti amputirani. Zbog toga je operacija Zima ’94 u povijest Domovinskog rata ušla kao primjer iznimnih fizičkih i moralnih napora kroz koje su prolazili hrvatski branitelji u obrani od agresije i oslobađanju okupiranog teritorija.

Pročitajte opširnije o operaciji: KAKO SMO PROMIJENILI TIJEK RATA: Operacija “ZIMA ’94”

Kamenjar.com

 

Split- Obilježena 25. godišnjica operacije ‘Zima ’94’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1944. godine rođen heroj Blago Zadro

Objavljeno

na

Objavio

Blago Zadro rođen je na današnji dan 1944. godine u Donjim Mamićima u blizini Gruda u BiH.

Kao desetogodišnjak iz rodne Hercegovine s obitelji seli u Borovo Naselje gdje završava školu te se zapošljava u “Borovu” i osniva obitelj.

Početkom demokratskih promjena u Republici Hrvatskoj, aktivno se uključio u politički život toga kraja i postao prvi dopredsjednik HDZ-a u Vukovaru.

Po izbijanju krvave Bitke za Vukovar zbog svojih izuzetnih organizacijskih sposobnosti i hrabrosti preuzima zapovijedanje obranom čitavog Borova Naselja.

Iako nije bio vojno školovan, kao zapovjednik 3. bojne legendarne 204. vukovarske brigade pokazao se izvrsnim organizatorom obrane Borova Naselja.

Pod njegovim vodstvom na Trpinjskoj cesti, koja je zbog toga i prozvana “Groblje tenkova”, zaustavljena je oklopna sila JNA i uništeno na desetke srpskih tenkova i oklopnih transportera.

Bio je hrabar i odlučan, zapovjednik koji je u borbu kretao prvi, no iz jedne se nije vratio.

Poginuo je 16. listopada 1991. godine blizu Trpinjske ceste, pokošen rafalom iz puškostrojnice dok je junački vodio svoje suborce u akciju.

Blago Zadro uvijek je bio sa svojim ljudima, na prvoj crti, u vatri i u paklu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

31.3.1991. – ‘Krvavi Uskrs’ na Plitvicama

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, prije 29 godina, srbočetnički pobunjenici na Plitvicama su ubili policajca Josipa Jovića, prvu žrtvu Domovinskog rata. Taj će događaj u hrvatskoj povijesti ostati upamćen kao “Krvavi Uskrs”.

Josip Jović je hrvatski dragovoljac koji je 5. kolovoza 1990. pristupio u postrojbe MUP-a u čijem sastavu prije odlaska na Plitvice sudjeluje na terenima u Pakracu i Petrinji.

Događaju na Plitvicama prethodila su burna politička previranja, mitinzi o navodnoj srpskoj ugroženosti, balvani na cestama, eksplozije u dvorištima i kućama Hrvata, kao i prijetnje koje su postale sastavni dio hrvatske svakodnevice početkom 1991. godine.

Jedine oružane formacije koje je Hrvatska tada imala bile su postrojbe MUP-a, čije su specijalne postrojbe predstavljale jezgru buduće Hrvatske vojske.

Spomenuti događaji i pokušaj samoproglašene srpske milicije da se na Plitvicama otcjepe od ostatka Hrvatske tražili su žurnu intervenciju državnog vrha. U svrhu uspostave nadzora i mira put Plitvica noć uoči Uskrsa upućene su hrvatske redarstvene snage (pripadnici specijalnih postrojbi MUP-a Rakitje, Kumrovec te antiterorističke jedinice Lučko)

U ranim jutarnjim satima 31. ožujka 1991., na glavnom pravcu kretanja, kolona vozila s hrvatskim specijalcima napadnuta je iz zasjede na glavnoj prometnici, nedaleko od plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je iz okolne šume izvršen napad iz različitih vatrenih oružja, a u autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina koja, na sreću, nije eksplodirala jer iz iste nije bio izvučen osigurač.

Hrvatski specijalci su munjevito izišli iz vozila i zalijegali uz cestu, otvorili vatru u pravcu iz kojeg je pucano, te brzo napredovali po dubokom snijegu koji je tog Uskrsa okovao Plitvice. Josip Jović bio je najistureniji u napadu, pucao je u smjeru pošte gdje su se nalazili srpski pobunjenici. Iako je na sebi imao pancirku, metak srpskih terorista pogodio ga je u nezaštićeni dio tijela.

Sukob je potrajao nekoliko sati tog prijepodneva, nakon čega su srpski pobunjenici bili prisiljeni na povlačenje. Prema policijskim izvješćima uhićeno je devet pobunjenika, među kojima je bio i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a, te Borivoje Savić, tajnik Izvršnog odbora SDS-a Vukovara.

Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostat će upamćena po prvom poginulom branitelju iz Domovinskom ratu, policajcu Josipu Joviću iz Aržana, te devet ranjenih pripadnika specijalne policije.

Prisjećajući se danas žrtve Josipa Jovića, trebamo se prisjetiti i svih hrvatskih branitelja poginulih i stradalih za Hrvatsku, koji su vodili pravedan obrambeni i oslobodilački rat protiv velikosrpskog agresora.

Njima i svim hrvatskim domoljubima, koji su kroz dugu, tešku i krvavu povijest na bilo koji način stradali, trpjeli i podnosili žrtvu za naš narod i domovinu Hrvatsku, izrazimo svoju zahvalnost i iskreno poštovanje. Bez njihove hrabrosti, domoljublja, odricanja i žrtve danas ne bi bilo niti slobodne i neovisne Republike Hrvatske, komentirao je Petar Škorić

Premijera dokumentarnog filma ‘Krvavi Uskrs’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari