Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan 2003. umro heroj Domovinskog rata general Janko Bobetko

Objavljeno

na

Čuveni general Janko Bobetko (Crnac, kraj Siska, 10. siječnja 1919. – Zagreb, 29. travnja 2003.), koji je među ostalim obavljao i dužnost načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (1992.-1995.), bio je i ostao jedan od najistaknutijih i najomiljenijih hrvatskih generala tijekom obrambenog Domovinskoga rata.

Bio je strah i trepet za srpskog i crnogorskog okupatora u obrani Dubrovnika, a uspješno je vodio  i vojne operacije Maslenica i Medački džep. Nakon što ga je predsjednik dr. Franjo Tuđman razriješio dužnosti prije Vojno-redarstvene operacije Oluja obavljao je dužnost zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Objavio je i knjigu „Sve moje bitke“ u kojoj je opisao najvažnije događaje u kojima je sudjelovao tijekom Domovinskoga rata, a koja je naišla na različiti odjek, jer je pisana britko, čisto i bez „farbanja“ povijesti.

„…Imam čisti obraz koji mi dopušta da iza sebe ostavim pisani trag o svemu što sam radio i dovršio kroz svoj više od pet desetljeća dug vojni i politički život.“ – rekao je.

Bivši, žalosni i sramni predsjednik RH Stjepan Mesić prisilno ga je 2000. godine umirovio, zajedno s još sedam hrvatskih generala, zbog toga što je bio supotpisnik Otvorenog pisma dvanaestorice hrvatskih ratnih zapovjednika hrvatskoj javnosti. To dobronamjerno pismo još je danas aktualno, a Mesić bi morao odgovarati za sramotu koju je tada učinio Junacima Domovinskoga rata, a time i svima onima koji su branili i obranili hrvatsku Domovinu.

Bobetka je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) optužio 2002. za ratne zločine.

General je tada izjavio da u Haag neće otići živ i nije htio primiti optužnicu.

Umro je 29. travnja 2003. u Zagrebu, a pokopan je na Gradskom groblju u Sisku.

Uspomena na njega i njegov doprinos u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države ostat će zauvijek u sjećanju svih onih koji su ga poznavali i voljeli.

Mladen Pavković / Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan ustrojena legendarna brigada koja je bila jedna od ključnih u obrani Šibenika i Dalmacije.

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 19. lipnja 1991. godine, ustrojena je Brigada Zbora narodne garde Šibenik, koja je 28. lipnja preimenovana u 113. brigadu ZNG-a Šibenik.

Ta legendarna ratna postrojba bila je jedna od ključnih u obrani Šibenika i Dalmacije.

Prisjetimo se, prvi zapovjednik legendarne 113. šibenske brigade bio je Ante Ljubičić, a okosnicu brigade činili su pripadnici TO Šibenik i dragovoljci šibenskoga kraja u sklopu Policijske uprave Šibenik.

Kao i u većini brigada, i za 113. šibensku brigadu počeci su bili teški – oružja je nedostajalo te je većina djelovanja bila improvizacija. Ipak, osvajanjem vojarne JNA Mala bara kod Metkovića, krajem ljeta za Šibenčane pristiže 150 tona oružja i streljiva. S oko 1500 pripadnika s pješačkim naoružanjem dobivaju zonu odgovornosti obrane bojišnice duljine 120 kilometara te tako dočekuju rujanski rat.

JNA osvojila Šibenski most – Dalmacija i Hrvatska presječeni na dva dijela!

Naime, prodorom snaga JNA osvojen je šibenski most, čime je postignut cilj kojim je omogućen pristup od Šibenika do Beograda po teritoriju koji je bio pod srpskom kontrolom. Hrvatska je time podijeljena na dva dijela, i to od 16. do 21. rujna 1991. godine. Pripadnici 113. brigade, uz pomoć snaga iz Vodica i Zatona, organizirali su ljude i oružje te 22. rujna krenuli u proboj na šibenski most. Akcija je rezultirala time da su do 15 sati neprijatelji potisnuti do Čiste Velike, dok je do 20 sati akcija završena te je ponovo uspostavljena komunikacija Jadranskom magistralom, a Hrvatska više nije bila presječena na dva dijela.

Uspjesi u rujanskom ratu bili su od iznimne strateške važnosti u obrani Hrvatske, a 113. brigadi omogućili su lakši pristup u naoružanju koje je počelo pristizati iz cijele Hrvatske. Paralelno se sve više dragovoljaca počelo uključivati u brigadu te je započeta organizacija obuke za ročnike.

Šibenski junaci obranili Dalmaciju

U nastavku Domovinskog rata, 113. šibenska brigada djelovala je ne samo na području Šibenika, nego i na Južnom bojištu (kod Stolova i Dubrovnika), od Maslenice na sjeveru do Prevlake na jugu te od Smokvice do Oštrelja iznad Drvara. Brigada je sudjelovala usvim značajnijim operacijama Hrvatske vojske, zbog čega je velik broj njezinih pripadnika odlikovan i nagrađen.

Kroz brigadu je od osnutka prošlo oko 3.200 pripadnika te oko 18 000 ročnih vojnika. 113. šibenska brigada u legendu je otišla 15. travnja 2000. godine, kada je vojarnu Bribirski knezovi preuzelo Obučno središte za izobrazbu pješaštva Sinj, no velika i vrlo važna uloga ove brigade u Domovinskom ratu zauvijek će ostati zabilježena u hrvatskoj povijesti.

Poginula su 72 bojovnika 113. brigade, a ranjeno ih je više od 400. To su naši junaci koje Hrvatska nikada ne smije zaboraviti! (Braniteljski.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

18. lipnja 1991. – Započelo povijesno zasjedanje Hrvatskog sabora

Objavljeno

na

Objavio

Dana 18. lipnja 1991. započelo je povijesno zasjedanje Hrvatskog sabora koje je neprekinuto trajalo osam dana.

Naime, nakon referenduma o samostalnosti u svibnju, Vlada je pripremila više od 60 prijedloga zakona, a predsjednik Sabora Žarko Domljan sazvao je zasjedanje s obzirom na to da je Predsjedništvo Jugoslavije odbilo pregovore o razdruživanju.

Potrebu dugotrajnog zasjedanja Domljan je također objasnio činjenicom da tako važan korak nije dovoljno samo načelno deklarirati, nego je potrebno donijeti cijeli niz zakona i odluka kojima bi Hrvatska uistinu postala samostalna država.

Zanimljivo, 24. lipnja na skupnoj sjednici zastupnicima se obratio premijer Ante Marković koji se zauzimao za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji, uvjeravajući kako međunarodna zajednica neće prihvatiti osamostaljivanje jugoslavenskih republika.

Kao odgovor na njegovo izlaganje došao je protuzahtjev zastupnika da se pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti ministra vanjskih poslova Budimira Lončara koji je nekoliko dana prije toga u Berlinu, na sjednici Konferencije za europsku sigurnost i suradnju, uvjeravao međunarodne diplomate kako će u slučaju osamostaljivanja nove države uvesti totalitarizam.

Ipak, unatoč raspravama, hrvatski zastupnici postigli su opći konsenzus, te su donijeli cijeli niz državno-pravnih akata i važnih zakona.

Među stotinjak točaka odlučivalo se o zakonima o hrvatskom državljanstvu, prebivalištu i boravištu građana, osobnim i putnim ispravama, carinskim službama, međunarodnim i mnogim drugim obvezama koje mora ispuniti suverena država.

Najvažniji dio zasjedanja bila je svečana sjednica održana 25. lipnja na kojoj su proglašeni državno-pravni akti kojima je Hrvatska konstituirana kao samostalna i suverena država.

(HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari