Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan, 21. veljače 1848. godine objavljen je Komunistički manifest

Objavljeno

na

Na današnji dan, 21. veljače 1848. godine objavljen je Komunistički manifest, omalena knjižica koja u svojim završnim riječima poziva na beskompromisno nasilje nad svima koji misle drukčije.

Doslovno nasilje do istrebljenja. Ovo (ne)djelo poslužilo je kao ideološka podloga za formiranje lijevih političkih stranka diljem svijeta.

Manifest komunističke partije, je poznat i pod imenom Komunistički manifest (Das Manifest der Kommunistischen Partei), prvi put objavljen 21. veljače 1848., predstavlja jedan od najutjecajnijih svjetskih političkih traktata. Objavila ga je Komunistička partija, a napisali utemeljitelji teorije komunizma Karl Marx i Friedrich Engels, kako bi se obznanili i postavili ciljevi i program Partije. Manifest predlaže pravac djelovanja radi podizanja proleterske revolucije i svrgavanja kapitalizma, i ‘konačno uspostave besklasnog društva’.

Uvod počinje pozivanjem na nepodvrgavanje vlastima:

“Duh ne daje mira Europi – duh komunizma. Sve sile stare Europe su ušle u sveti savez kako bi se oslobodili duha: Papa i Car, Metternich i Guizot, francuski policajci i njemačke policijske uhode.

Gdje je oporbena stranka koju kao komunističku nisu ocrnili protivnici na vlasti? Gdje je oporba koja nije pogođena žigosanim prijekorom komunizma, protivno naprednim strankama, nasuprot reakcionarnih protivnika ?”

Također se poziva na povijesnu neminovnost u krilatici „Povijest svih dosadašnjih društava je povijest klasnih borbi“.

Nije nam poznato da se iti jedna lijeva politička stranka ili partija u Hrvatskoj do dana današnjeg službeno ogradila od Komunističkog manifesta, pa čak ni one koje su službene sljednice parija i saveza kojima je ovo djelo bilo službeno upisano kao programsko opredjeljenje.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1990. – Održani prvi slobodni višestranački parlamentarni izbori u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Nedjelja, 22. travnja 1990., pamtit će se kao jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj političkoj povijesti. Toga dana u Hrvatskoj, tada još u sastavu socijalističke Jugoslavije, održan je prvi krug prvih slobodnih višestranačkih izbora nakon 1938.

Na današnji dan prije 29 godina u Hrvatskoj su održani prvi višestranački parlamentarni izbori. Na izbore je izašlo više od 80 posto građana, a pobjedio je HDZ na čelu s Franjom Tuđmanom

Izbori tog proljeća su bili prilika da građani Hrvatske napokon se oslobode od nacionalnog, vjerskog, ideološkog, kulturnog i svakog drugog ugnjetavanja unutar Jugoslavije.

22. travnja 1990. održani su prvi slobodni parlamentarni izbori u Hrvatskoj nakon 45 godina komunističkog jednopartijskog sustava.

Pobjedu je odnio HDZ na programu dr. Franje Tuđmana koji se zalagao za neovisnu, samostalnu i principijelnu hrvatsku politiku koja će hrvatski narod odvesti prema slobodi i blagostanju.

Devastacija koju je donio totalitaristički komunistički sustav očitovala se u svim porama društva. Zbog toga su se brojne prohrvatske snage, od običnih ljudi pa do akademika, angažirale u predizbornoj kampanji koja je bila vrlo okrutna i prljava, čak sve do napada i ubojstava HDZ-ovih aktivista kod lijepljenja promidžbenih plakata.

U predizbornoj kampanji se osobito stigmatiziralo hrvatsko iseljeništvo, kao i hrvatsko znakovlje (hrvatski grb i zastava), a koje je bilo zabranjeno i podložno krivičnom progonu tijekom komunizma.

Ali oslobođena slobodoljubiva volja naroda, praćena i strahom od otvoreno najavljivane srpske agresije pod vodstvom Slobodana Miloševića, dala je „dodatni vjetar u leđa“ hrvatskim domoljubima, pa je tako nakon prvog i drugog održanog kruga izbora na vlast došla Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na čelu s njenim predsjednikom, dr. Franjom Tuđmanom.

Program Franje Tuđmana i HDZ kojim je dobio povjerenje naroda bio je: iskreno domoljublje, otpor veliksrpskoj agresiji i uključivanje svih Hrvata – iz Hrvatske, BiH i dijaspore – u obnovu moralno i gospodarski devastirane domovine.

Nažalost, mnogo toga nakon tih izbora nije krenulo smjerom koji je hrvatski narod želio, osobito zbog toga što su se političke snage iz komunizme uspjele infiltrirati u sve stranke i pore društva, umrežili se i preuzeli velik dio medijske javnosti. Lijek tome koje su učinile gotovo sve bivše komunističke zemlje zove se – lustracija. Ona ima uvijek smisla: političkog, pravnog i moralnog.

U prvom sazivu (tada trodomnog) parlamenta HDZ je osvojio 205 mjesta, Savez komunista Hrvatske (SKH-SDP) 107 mjesta, a Koalicija narodnog sporazuma (HSLS – Dražen Budiša, HDS – Marko Veselica, HKDS – Ivan Cesar, nestranački Savka Dabčević, Mika Tripalo i dr.) 21 mjesto, SDS (Srpska demokratska stranka – Jovan Rašković) 5 mjesta, a 13 mjesta su dobili nezavisni zastupnici i predstavnici nacionalnih manjina.

 

 

(HRT/narod.hr)

Prof. dr. sc. Matko Marušić: ‘Sjetite se Franje Tuđmana i ne igrajte se svojom sudbinom’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

21. travnja 753. – Osnovan grad Rim

Objavljeno

na

Objavio

Prema legendi 21. travnja 753. godine prije Krista braća Romul i Rem osnovala su grad Rim koji će na vrhuncu moći vladati cijelim tada poznatim antičkim svijetom.

Rimske su se granice protezale od britanskog otočja do Crnog mora i obuhvaćale sve zemlje uz obalu Sredozemlja. Trebalo je tisuću godina da Rimljani ostvare prevlast na tim golemim prostranstvima i u njih usade civilizacijska dostignuća koja su vidljiva čak i danas.

Primjerice, europska sveučilišta još rabe latinski jezik u osobito svečanim prigodama. Gradovi Pariz, London, Köln, Milano i mnogi drugi važna su središta kao i u rimsko doba.

Velik dio europskog zemljovida još izgleda onako kako su ga oblikovali Rimljani kada su gradili vojarne i ceste. I u Hrvatskoj vrijeme je dijelom poštedjelo dva velebna rimska spomenika: Vespazijanovu Arenu u Puli i Dioklecijanovu palaču unutar koje je poslije izrastao hrvatski grad Split.

Neobično je ali istinito da je Englezima tek u 20. stoljeću postalo normalno imati tople domove. Dva milenija prije Rimljani, skloni udobnosti, koristili su u svojim kućama parne kupelji pa čak i podno grijanje!

Legenda o Romulu i Remu, braći blizancima koje je – bačene u Tibar – podojila vučica a odgojio neki pastir, imala je tragičan kraj. Romul je u nekoj svađi ubio brata i svoje ime ostavio novom gradu – Romi.

Od drevnog kraljevstva nastala je moćna republika koja je vojnim pohodima i lukavom diplomacijom nadaleko proširila granice.

Naposljetku je uspostavljeno golemo carstvo s brojnim gradovima, žarištima rimske civilizacije. Mnoge su se pokrajine romanizirale i ponosile rimskom baštinom. No ni “vječni Rim” nije živio vječno.

Provale barbara rastrojile su njegov unutarnji sustav i uništile gospodarstvo a zatim i ostatke velike antičke države. U tom povijesnom metežu smrt cara Romula Augusta 476.-te uzima se kao završetak višestoljetne vlasti koja je počela s Romulom i Remom. Na Istoku će Bizant još tisuću godina pronositi donekle preoblikovano rimsko nasljeđe.

Europljani su još dugo živjeli u sjeni Rima i njegove baštine. Tek u početku 19. stoljeća pred Napoleonovom silom nestat će titula cara “Svetoga rimskog carstva” kojom su se još od barbarskih vremena kitile generacije europskih vladara. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari