Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan prije 159 godina, umro je ban Josip Jelačić

Objavljeno

na

Na današnji dan prije 159 godina, umro je ban Josip Jelačić. Jedna od najvećih osoba hrvatske povijesti danas uživa veliko poštovanje među narodom, a posvećena mu je poznata budnica ‘Ustani bane’. Grob mu se nalazi u Zaprešiću. Evo nekoliko činjenica koje možda niste znali o banu Jelačiću.

[ad id=”93788″]

Puno ime Josipa Jelačića je Josip Jelačić Bužimski.

Jelačići su stara hrvatska plemićka obitelj čiji su pojedini članovi imali značajnu ulogu u odvijanju presudnih političkih i vojnih događaja u hrvatskoj povijesti. Nosili su plemićki naslov Jelačići od Bužima ili Jelačići Bužimski, prema naselju koje je nekad bilo na području Turske Hrvatske, a danas je na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, uz granicu s Republikom Hrvatskom.

Prvi je počeo koristiti hrvatsku trobojnicu.

Revolucionarna godina 1848. je godina rođenja hrvatske zastave. Dotadašnje hrvatske zastave bile su ponajprije zastave hrvatskih banova, koje su kao simbol bana predstavljale Trojednu Kraljevinu. Pritom nije bilo nikakve mogućnosti masovnijeg korištenja takvih zastava, pa se može reći da u javnosti gotovo da i nije bilo prisutno ono što se može označiti hrvatskom zastavom. Jelačićeva instalacijska zastava je sve to promijenila. Tijekom sljedećih godina, hrvatska trobojnica (s grbom ili bez njega) masovno je korištena kao hrvatska nacionalna i državna zastava.Ban Jelačić nije ukinuo kmetstvo već samo potvrdio njegovo ukidanje.

Ban Jelačić proglašava 25. travnja 1848. godine ukidanje kmetstva. Zapravo, Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto (‘akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno…’) i da nema obaveze tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još Josip II. Zbog tog proglasa je Jelačić postao omiljen na selu.

Vojnici ga obožavali, Karl Marx prezirao.

Jelačić i njegovi kolege Windisch-Grätz i Radetzky bili su zbog gušenja revolucija toliko popularni među vojnicima Habsburške monarhije, da su ovi na svoje mačeve urezivali slova WIR (Windisch-Grätz, Iellachich , Radetzky). Karl Marx je Hrvate zbog pristanka uz Jelačića smatrao nazadnim reakcionarnim narodom koji ‘treba završiti u ropotarnici povijesti’, a Jelačića prezirao. Komunisti u Hrvatskoj prešutjeli su ovaj stav prema Hrvatima, ali nisu skrili svoju mržnju prema Jelačiću čiji su spomenik prvom prigodom uklonili.

Oženio je 16-godišnju groficu, jedina kćer im je umrla od kolere.

Grofica Sofija Jelačić (rođ. Stockau) rođena je 31. siječnja 1834. u mjestu Napjedla, Austrijsko Carstvo (današnja Češka Republika), u obitelja grofa Georga i Francizce Stackau. Imala je tri brata i jednu sestru te je još kao mala oboljela od kostobolje. Za svojeg boravka u Trojednoj Kraljevini često se liječila u Topuskom te je time pripomogla promoviranju tamošnjih toplica. Josipa Jelačića upoznala je u proljeće 1850. i u travnju iste godine su se zaručili da bi vjenčanje šesnaestogodišnje grofice s pedesetogodišnjim banom uslijedilo 22. srpnja 1850. godine u Napjedlu u Moravskoj. Sa Sofijom je imao jedno dijete, kćer koja umire 1855. godine od kolere, ne napunivši ni godinu dana od rođenja.

Govorio je šest jezika.

Pisma pretpostavljenih tijekom vojničke službe navode da govori i piše njemački, hrvatski, francuski i mađarski i prilično dobro talijanski i latinski, da je upućen u vojničke znanosti i da teži višoj naobrazbi, da je dobar mačevalac, izvrstan strijelac i izvanredan jahač, strateg, organizator, vojskovođa, da je spretan, radin, uslužan, blag, pravedan, brižan, šaljiv i vesele naravi.

Osnovao je prvo narodno kazalište.

Dana 13. prosinca 1851. godine upućuje poziv za izgradnju Hrvatskog kazališta, jer ‘bez narodnog kazališta ne ima nade da će se razviti naša književnost, dakle ni napredak našega duševnog izobraženja’. Vlada prikupljenim prilozima otkupljuje Stankovićevo kazalište (na križanju Ćirilometodske i Freudenreichove ulice) i prva predstava se priređuje 29. siječnja 1852. godine u tom u pravom smislu narodnom kazalištu u Hrvata.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. kolovoza 1991. – Herojski čin pripadnika 108. brigade iz Slavonskog Broda

Objavljeno

na

Objavio

Pripadnici 108. brigade Zbora narodne garde učinili su pravi pothvat zaustavivši 21. kolovoza 1991. vlak koji je prevozio oružje JNA.

Bio je to jedan od brojnih transporta JNA iz Slovenije koji su povlačenje iz te republike iskoristili da oruđe i oružje direktno dopremaju pobunjenim hrvatskim Srbima.

Branitelji iz Slavonskog Broda rastavili su zaustavljeni vlak, pritom zaplijenivši oko 50 brdskih topova, osamdesetak minobacača većih kalibara, više desetaka protuzrakoplovnih topova, streljivo te stotinjak protuoklopnih sredstava.

Tim smjelim pothvatom i kasnijom predajom vojarni u Slavonskom Brodu osigurano je oružje za domicilnu brigadu, ali i obranu Slavonije.

108. brigada ustrojena je još 28. lipnja u okolici Slavonskog Broda, a prvi zapovjednik bio je Pero Katalinić. Zanimljivo, zbog velikog odaziva ustrojene su odmah četiri bojne, a odaziv na mobilizaciju gotovo 2000 dragovoljaca bio je viši od 80%.

Prvo borbeno djelovanje brigada je imala na području Okučana nakon što su pobunjeni Srbi napali to područje, proglasivši 12. kolovoza autonomiju. Brodska brigada uz velike žrtve ratovala je na novogradiškoj bojišnici i zatim na bosansko-posavskom bojištu.

Nakon pada Bosanskog Broda u studenom 1992. uslijedila je demobilizacija većeg dijela brigade, a postrojbi ostaje obveza nadzora državne granice snagom jedne bojne.

Velik dio boraca nastavio je ratovati u jednoj od gardijskih brigada, a od pripadnika 108. brigade ustrojene su i neke nove pričuvne brigade, još od rujna 1991., 121. i 123., kasnije 139. i 157. brigada Hrvatske vojske, piše HRT

Za slobodu Hrvatske život je položio 161 pripadnik brigade, dok je ranjeno oko 750 branitelja od njih oko 5000 koji su služili 108.-u, jednu od najboljih pričuvnih brigada Hrvatske vojske.

 

3. svibnja 1992. Slavonski Brod – masakr nad djecom u Domovinskom ratu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan 1991. snimljen legendarni spot ‘Banijska praskozorja’ (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine napravljen je legendarni spot “Banijska praskozorja” u spomen na heroja Domovinskog rata Gordana Lederera. On je kadrove iz spota snimio noseći svoju kameru Banijom rame uz rame s hrvatskim vojnicima, “Tigrovima”.

Vrijedi spomenuti da je spot osmislio i realizirao montažer Dražen Iričanin, a svjetlo dana je ugledao zahvaljujući Siniši Bulajiću i Damiru Gombaru. Svakako se sjećajući Gordana i njegovih snimaka trebamo sjetiti i njegove “desne ruke” Dražena Šimića.

Pjesma „Brothers In Arms“ („Braća po oružju“) od prvih je dana ušla u srca hrvatskih branitelja.

Ona je i spomen svim nevinim žrtvama rata, ne samo u Hrvatskoj nego i drugdje u svijetu.

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.), u suradnji s drugim Udrugama proisteklim iz Domovinskog rata, 2017.-te dodijelila je svjetskoj glazbenoj grupi The Dire Straits – „Veliku zlatnu plaketu“, za pjesmu „Brothers In Arms“, koja je na određeni način postala i himna hrvatskih branitelja tijekom obrambenog Domovinskog rata.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari