Pratite nas

Kronika

Na današnji dan prije 27 godina poginuo je Miro Barešić

Objavljeno

na

Miro Barešić (Šibenik, 10. rujna 1950. – 31. srpnja 1991.) – hrvatski emigrant i revolucionar.

Na današnji dan prije 27 godina poginuo je Miro Barešić. Rođen je Šibeniku 10. rujna 1950., hrvatski je emigrant i revolucionar, heroj Domovinskog rata. Šira javnost ga je upoznala nakon što je u travnju 1971. godine u Švedskoj izvršio atentat na jugoslavenskog veleposlanika Vladimira Rolovića.

Prošavši svojevrsnu emigrantsku epopeju – služenje doživotne kazne, oslobađanje nakon otmice zrakoplova, utočište u Paragvaju, službovanje u Washingtonu, CIA-ina otmica i izručenje natrag u Švedsku, štrajk glađu gotovo do smrti te, naposljetku, protjerivanje – Barešić se početkom srpnja 1991. vratio u domovinu.

Na tragu ideje nacionalne pomirbe, odmah se, bez ikakve zadrške ili zazora spram bivših komunista u novoj vlasti, priključio hrvatskim postrojbama, no poginuo je već u prvoj akciji 31. srpnja pokraj Miranja Donjih, u zaleđu zavičajnih Pakoštana.

S obzirom da okolnosti njegove smrti nisu bile adekvatno profesionalno istražene, kao i na činjenicu da su u to vrijeme ključne pozicije u sigurnosno-obavještajnom aparatu držali njegovi dojučerašnji neprijatelji (Josip Manolić, Zdravko Mustač, Josip Perković…), u znatnome dijelu javnosti prevladava mišljenje da Barešićeva pogibija nije bila slučajna. Kao takva, i dandanas je ostala jedna od nerazjašnjenih misterija Domovinskoga rata.

Andrea Jelena Barešić: Udba je čak i mene pokušala ubiti još kad sam bila u utrobi svoje majke Slavice

>https://kamenjar.com/tko-je-kriv-za-smrt-mire-baresica/

>https://kamenjar.com/mario-barisic-bivsi-vojni-policajac-nakon-istrazivanja-arhiva-iz-republike-srpske-krajine-tvrdi-baresica-su-ubili-hrvatski-zavjerenici-a-ne-cetnici/

>https://kamenjar.com/karatas-miro-baresic-poginuo-pod-velom-urote-perkovic/

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Kronika

Kod Veleprometa pronađeni posmrtni ostaci jedne osobe iz Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja

Na prostoru Veleprometa, javlja Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci jedne osobe koji, prema preliminarnim nalazima, potječu iz razdoblja Domovinskog rata. Kako navode iz Uprave, pronađeni posmrtni ostaci prevezeni su na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi daljnje obrade i identifikacije.

“Temeljem dojave o navodnoj masovnoj grobnici, probnim iskapanjem pretražena je označena površina od oko 15 m² na koju je ukazao izvor, no na označenoj lokaciji nisu pronađeni posmrtni ostaci žrtava, kao ni tragovi u tlu koji bi upućivali na to da su na navedenoj lokaciji posmrtni ostaci bili ukopani. Daljnjim istraživanjem pretražena je deseterostruko veća površina (oko 150 m²), a mjesto pronalaska posmrtnih ostataka nalazi se na mjestu masovnih grobnica na Veleprometu koje je tzv. JNA još u prosincu 1991. godine u sklopu asanacije terena premjestila na Novo groblje u Vukovaru, odakle su ekshumirani 1998. godine te većim dijelom i identificirani”, stoji u priopćenju Uprave.

Dodaju kako se pretpostavlja da su pronađeni posmrtni ostaci zaostali na tom području prilikom asanacije terena, a na navedeni zaključak upućuju tragovi ranijih iskopa vidljivi u strukturi tla, kao i ovom prilikom pronađeni zaostali osobni predmeti već identificiranih osoba ekshumiranih na Novom groblju u Vukovaru.

Napominju i kako su u neposrednoj blizini mjesta pronalaska posmrtnih ostataka provedena probna iskapanja i u studenome 2000. te u svibnju 2003. godine, ali tom prilikom posmrtni ostaci nisu pronađeni.

Prema službenim podacima Republika Hrvatska još uvijek traga za 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih s područja Grada Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz neprijateljskog obruča u Vukovaru, među kojima je i neutvrđeni broj hrvatskih branitelja i civila izdvojenih na Veleprometu.

Trenutačno se terenska istraživanja provode na Priljevu u Vukovaru i na području Svinjarevaca, kao i na drugim mjestima za koja prikupljena saznanja upućuju na mogućnost ukopa posmrtnih ostataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Vesna Vlahović-Štetić suspendirana s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Objavljeno

na

Objavio

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras donio je odluku o suspenziji prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić s dužnosti dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Razlog je tome, navedeno je u službenom priopćenju Sveučilišta, ozbiljno i trajno kršenje zakona i Statuta Sveučilišta u Zagrebu i na njemu utemeljenih odluka.

Priopćenje u cijelosti prenosimo u nastavku:

– Odluka o suspenziji temelji se u prvom redu na presudi Županijskog suda u Zagrebu od 26. lipnja 2020. kojom je prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić pravomoćno osuđena za šikaniranje – mobing zaposlenika Fakulteta čime je ugrožavala dostojanstvo osobe (zaposlenika) u sferi komuniciranja, održavanja socijalnih odnosa i kvalitete profesionalnog statusa. Presuda definira mobing kao svako fizičko i psihičko zlostavljanje na radnom mjestu bez obzira na diskriminacijsku osnovu. Sud je utvrdio da je prof. dr. sc. Ante Čović, redoviti profesor u trajnom zvanju i zaposlenik Filozofskog fakulteta bio izložen takvom zlostavljanju na radnom mjestu u svim sferama koje karakteriziraju mobing od strane prof. dr. sc. Vesne Vlahović-Štetić od stupanja na dužnost dekanice u studenom 2017. pa sve do prestanka njegova radnog odnosa na Filozofskom fakultetu 15. studenoga 2018. U Odluci rektora navodi se kako je takvim postupanjem, koje je nespojivo s obnašanjem dužnosti dekanice, prof. dr. sc. Vesna Vlahović-Štetić osim povrede dostojanstva zaposlenika nanijela i veću materijalnu štetu Fakultetu, jer je presudom naloženo da Fakultet zbog povrede prava osobnosti mora zaposleniku isplatiti naknadu u iznosu od 25.000,00 kuna kao i pripadajuće sudske troškove u iznosu 11.250,00 kuna.

Kao daljnji razlozi za suspenziju u Odluci se navode pisana upozorenja koja je rektor u različitim prigodama bio prisiljen donijeti zbog protuzakonitog i protustatutarnog postupanja dekanice, suspendiranje protupropisne odluke o smjeni povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika te brojni zahtjevi za očitovanjem i postupanjem po pritužbama zaposlenika Fakulteta. U obrazloženju Odluke konstatira se kako kroz višestoljetnu povijest Sveučilišta u Zagrebu nije zabilježeno da bi jedan čelnik sastavnice tako sustavno i kontinuirano kršio odredbe zakona i Statuta i na njima utemeljenih odluka na temelju čega se daje ocjena da se cjelina dosadašnjeg mandata dekanice Vlahović-Štetić može označiti kao „ekscesni mandat” u kojem su tijela Fakulteta kontinuirano kršila pravne norme, dobre običaje i uzuse akademske demokracije.

Odluka o suspenziji stupa na snagu danom donošenja, ali je podložna potvrdi na Senatu. Prema odredbama Statuta Sveučilišta, Senat u roku od 30 dana odlučuje o potvrdi odluke o suspenziji čelnika sastavnice. U slučaju potvrde odluke o suspenziji čelnik sastavnice, dekan, razriješen je dužnosti, a izbor novog čelnika potrebno je obaviti u roku od 3 mjeseca. U postupku izbora novog čelnika razriješeni se dekan ne može kandidirati.

U istoj odluci rektor je za obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta imenovaoprof. dr. sc. Miljenka Šimpragu, prorektora za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, koji preuzima upravljanje Fakultetom do izbora novog dekana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari