ATENTAT U MARSEILLE-u – Na današnji dan prije 83 godine ubijen Aleksandar Karađorđević

0

Na današnji dan, 9. listopada 1934., propadnik VMRO-a i član UHRO-a, Vlado Černozemski – Keleman, u Marseilleu je izvršio atenta na kralja Aleksandra. Atentat je organizirao UHRO kao odgovor na ubojstva koja je u beogradskoj skupštini po kraljevu naređenu, Puniša Račić izvršio na Stjepana Radića i zastupnike HSS-a.

Atentat je u Srbiji primljen kao teroristički čin a u Hrvatskoj kao herojsko djelo.

Nakon tolikih godina srpske strahovlade popraćene ponižavanjem, šikaniranjem i batinanjima svega i svakoga tko je hrvatski disao, što je kulminiralo ubojstvom hrvatskih zastupnika u beogradskoj skupštini, a to je ujedno bio i jedini primjer u svijetu gdje su zastupnici jedne stranke poubijani u parlamentu tokom zasjedanja, atentat je podigao hrvatski moral i ideja državne samostalnosti planula je kao baklja, na isti način na koji se to dogodilo u Hrvatskoj za vrijeme Miloševića.

Izvršitelj atentata Vlado Černozemski bio je pripadnik VMRO-a, probugarske organizacije, koja je zastupala ideju uspostave samostalne makedonske države. Bliska suradnja VMRO-a i UHRO-a rezultirala je aktivnošću Černozemskog u sastavu UHRO-a i odlukom da bude jedan od dobrovoljaca koji su u Marseilleu na nekoliko punktova čekali kraljevsku povorku, jer francuske vlasti iz sigurnosnih razloga nisu objavile plan prolaska automobilske povorke.

 

9.10.1934. Nešto prije 16:20 h, u Marseilleu, svečana povorka sporo je prolazila uz trg Berzamski, a među automobilima u povorci bio je i onaj u kojem su sjedili kralj, francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou i član francuskog Vrhovnog ratnog vijeća general Alphonse Joseph Georges.

U jednom trenutku začuli su se povici na francuskom „Živio kralj“, a iz gomile je istrčao muškarac s bijelim šeširom na glavi i buketom cvijeća u ruci,zakoračio je na papučicu automobila iz buketa cvijeća izvukao pištolj Mauser C96 kojim je ispalio tri metka u kralja.

Kralj se srušio na sjedalu nepomičan te je umro oko 17 h u policijskoj stanici gdje su mu pokušali pružiti liječničku pomoć. Atentator je bio 36-godišnji Bugarin Veličko Dimitrov Kerin alias Vlado Černozemski, inače pripadnik VMRO-a (Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije) koji je, pogođen s više metaka, isječen udarcima sablje i linčovan od gnjevne mase, prebačen u ured marseilleske službe sigurnosti, gdje je ostavljen i bez medicinske pomoći umro, ne izgovorivši ni jednu riječ. Prezime Černozemski Kerin je uzeo zbog simbolike jer će predati kralja crnoj zemlji. Francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou ranjen je metkom francuskog policajca te je umro od gubitka sat vremena kasnije, a član Vrhovnog ratnog vijeća general Georges teško je ranjen no preživio je. 

Zbog pucnjave pripadnika službe sigurnosti, koji su pucali na sve strane, te jugoslavenskih policajaca koji su slijedili povorku i francuskih policajaca s obje strane, pogođeno je i više osoba koje su bile promatrači kraljeve povorke. 

Atentat su organizirali VMRO i Ustaša – hrvatska revolucionarna organizacija.

U spomen marseilleskog atentata, Ljubo Dedić je 1963. godine uz gusle otpjevao deseterac o atentatu na kralja Aleksandra, njegovim uzrocima i posljedicama, izražavajući zahvalnost Vladi Černozemskom, poznatog pod konspirativnim imenom Keleman:

“Kelemane ime tvoje tajno, Hrvati te proslaviše slavno,
Slava tebi među Hrvatima, dok na svijetu jedan Hrvati ima.”

 

>>Pročitajte i :Intervju: Mihailo Ivan “Vančo” vođa Makedonske VMRO

facebook komentari