Pratite nas

Kronika

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Na današnji dan smo goloruki stali pred čeličnu kolonu i rekli ‘Nema prolaza’!

Objavljeno

na

U utorak, 7. svibnja, u Širokom Brijegu je održan bogat i svečan program povodom Dana hrvatskih branitelja Grada Širokoga Brijega.

U kinu Borak održana je svečana akademija kojoj su, uz branitelje, nazočili i njihovi gosti te visokopozicionirani dužnosnici lokalne, županijske i državne vlasti, kao i predstavnici inozemnih institucija, a pozdravne govore uputili su general bojnik Marko Stojčić i general zbora Stanko Sopta, ratni zapovjednik 2. GMBR čiji govor ovdje donosimo:

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Poštovani prijatelji!

Od srca Vas pozdravljam i s neizmjernim Vam ponosom zahvaljujem što danas zajedno svjedočimo istinu o velikim događajima koji su se dogodili prije 28 godina. Danas je dan Hrvatskih branitelja Širokoga Brijega. Ovo je dan kako našeg ljudskog, to istom mjerom i nacionalnog ponosa i dostojanstva. Na današnji smo dan, 7. svibanja 1991. godine,  goloruki stali pred čeličnu kolonu omrznute JNA koja nas je krenula porobiti i dokrajčiti.

Goloruk narod vođen svojim ondašnjim duhovnim vodstvom našega samostana na Širokom Brijegu i svojom demokratski izabranim političkim vodstvom stao je i rekao: Nema prolaza. I prolaza nije bilo. Dogodio se tek kad smo im dopustili i pod uvjetima koje smo im dali. Te su večeri 9. svibnja na desetine tisuća Hrvata u Širokom Brijegu s upaljenim svijećama u rukama bili na vječnom ispraćaju JNA. Otišli su u svoj zasluženi pakao. A Hrvati su Mostara na Balinovcu držali odstupnicu, i nisu im dali natrag.

Rat je počeo na Pologu. Polog je svakom razumnom otvorio oči. Nerazumnih ima i do danas im se oči nisu otvorile. S Pologa se krenulo u boj za Dom časni i slobodu zlatnu. Zato je dostojno i pravedno da je 7. svibnja Dan širokobrijeških branitelja. Naš kolosalni čin na Pologu pomogao je cijelom hrvatskom narodu i svim hrvatskim krajevima. Velikosrpska agresija na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu na Pologu je sa svoga lica zbacila masku i krenuli su otvoreno u ostvarivanje svojih krvavih velikosrpskih zamisli.

Polog na svom dlanu bilježi ime svakog našeg poginulog, ranjenog nestalog branitelja, bilježi svako ime koje je stalo u obranu svoga doma, Domovine i dostojanstva. Legendarna je bila zapovijed: Pristri testu! Tu se stalo i tu se palo, tu je počelo i tu se rodilo sve što danas imamo. I nikad ne zaboravimo imena onih koji su tad bili i prednjačili na barikadi. Jesu li danas, ako su živi, 28 godina poslije, tu među nama?!

Svim poginulim braniteljima mir vječni. Laka im gruda zemlje Hrvatske. Njihovim obiteljima hvala i čast. Pologu vječni spomen.

Živjeli!

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Izrečene mizerne kazne za ratne zločine protiv civila u Lovasu

Objavljeno

na

Objavio

Sudsko vijeće tročlanog suda Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu jednoglasno je u četvrtak donijelo presudu kojom su osmorica okrivljenih za ratne zločine protiv civila u Lovasu 1991. proglašeni krivima i osuđeni na kazne u rasponu od 4 do 8 godina, ukupno na četrdeset i sedam godina zatvora.

Osuđeni su Željko Krnjajić, Milan Devčić, Darko Perić, Radovan Vlajković, Radislav Josipović, Saša Stojanović, Jovan Dimitrijević  i Zoran Kosijer.

Suđenje koje je započelo prije 11 godina time je okončano ali presude još nisu pravomoćne jer je na njih moguće uložiti žalbu u roku od 30 dana.

U prvim komentarima promatrača na današnju presudu iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo i hrvatske Dokumente ocijenjeno je da ovom presudom nije dosegnuta pravda te da je protokom vremena i činjenicom da je nekoliko optuženih u međuvremenu umrlo paradoksalno umanjen i ukupan broj žrtava za koje su okrivljeni odgovarali pred sudom. (I.s. Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

‘Hrvatsko društvo političkih zatvorenika’ kod Predsjednice Kolinde-Grabar Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović primila je u petak 14.06.2019.g. predstavnike Hrvatskog društva političkih zatvorenika (HDPZ). U izaslanstvu su bili: dr. Anđelko Mijatović, mag. Marko Grubišić, dr. Marijan Čuvalo, akademski slikar Miljenko Romić i Prof. Mirna Sunić-Žakman.

Teme razgovora bile su aktivnosti HDPZ-a, Leksikon hrvatskih političkih zatvorenika i izgradnja Memorijalnog centra žrtava totalitarnih režima u Zagrebu.

Dr. Anđelko Mijatović, povjesničar i književnik, predao je Predsjednici RH glasilo HDPZ-a „Politički zatvorenik“. Ovo glasilo proglašeno je jednim od najboljih glasila u postkomunističkim zemljama. Knjigu „Naše robijanje – hrvatske žene u komunističkim zatvorima“, autorice Kaje Pereković, bivše predsjednice HDPZ-a, predala je Predsjednici RH Prof.  Mirna Sunić-Žakman.

Sveukupno 3016 žena osuđeno je u komunističkoj Jugoslaviji, u razdoblju od 1945. do 1987. na zatvorsku kaznu iz političkih razloga.  Veliki broj žena izdržavao je zatvorsku kaznu bez sudske presude. ( U ovu brojku nisu uračunate desetine tisuća žena i djece njemačke narodne skupine ( „folksdojčeri“) zatvoreni u jugoslavenskim komunističkim koncentracionim logorima u ranoj komunističkoj Jugoslaviji ( FNRJ), tj. u Valpovu, Virovitici, Krndiji, Gakovu, Velikoj Pisanici, Sremskoj Mitrovici, itd.)  Predsjednici RH Kolindi  G. Kitarović nazočni gosti HDPZ-a  također su spomenuli  majke, supruge i obitelji političkih zatvorenika u komunističkoj Jugoslaviji i njihove velike žrtve koju su podnosile u brizi za opstankom članova svojih obitelji, kao i teška materijalna preživljavanja. Najveći teret bila je trajna društvena i negativna obilježenost : „narodni neprijatelji“.

Predsjednici gđi Kolindi G. Kitarović  nazočni su predložili izgradnju  spomenika „Hrvatska žena“ kao trajan spomen na njihovu žrtvu.

O zahtjevnom radu na Leksikonu hrvatskih političkih zatvorenika govorio je dr. Marijan Čuvalo, predsjednik zagrebačke podružnice HDPZ-a. Leksikon bi trebao sadržavati sve dostupne podatke o svakom političkom zatvoreniku od 1945. -1990. godine. Predsjednik HDPZ mag. Marko Grubišić naglasio je veliku važnost žrtve političkih zatvorenika u stvaranju neovisne i demokratske Hrvatske. Mnogi politički zatvorenici stupili su kao dragovoljci 1991. u hrvatske vojne postrojbe s ciljem obrane nove Hrvatske. Nažalost, mladi naraštaji o toj temi vrlo malo znaju, dočim se u školskim programima o toj temi malo piše.

Izgradnjom multimedijalnog Memorijalnog centra žrtava totalitarnih  režima u Zagrebu mladi naraštaji i šira javnost dobilli bi uvid u razmjere komunističke  represije. Lokacija je već osigurana u suradnji s Gradom Zagrebom. Prema Rezoluciji Vijeća Europe 1481 sve postkomunističke zemlje osnovale su takve muzeje sjećanja koji su iznimno dobro posjećeni. Akademski slikar Miljenko Romić, autor projekta Spomen doma-muzeja Ovčara u Vukovaru,naglasio je i potrebu uključenja  hrvatskog iseljeništva u taj projekt – ne toliko novčanim sredstvima već memorabilijama, dokumentima i predmetima vezanim za temu muzeja.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izrazila je namjeru posjetiti  bivše komunističke zatvore na  otoku  Sv. Grgur, Goli otok  i ženski zatvor u Požegi.

Autor: Prof. Mirna Sunić-Žakman

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari