Pratite nas

Povijesnice

Na današnji dan sv. Ivan Pavao II. oprostio svom atentatoru

Objavljeno

na

Foto: flickr.com

Razgovarao sam s našim bratom u kojega imam potpuno povjerenje. Ono što smo rekli jedan drugomu naša je tajna – rekao je danas sveti papa Ivan Pavao II. nakon što se 28. prosinca 1983. susreo s čovjekom koji mu je pokušao oduzeti život.

Atentator Mehmet Ali Agca u svojoj je zatvorskoj ćeliji pao na koljena pred Svetim Ocem i poljubio mu ruku. Papa je prihvatio njegovu ispriku i ostavio mu mali dar pokazavši tako svoju ljudsku i moralnu veličinu, piše laudato.hr

Tog sunčanog svibanjskog dana 1981., tijekom opće audijencije na Trgu svetog Petra, papa se uobičajeno vozio u papamobilu i radostan rukovao s vjernicima.

Odjedanput se oduševljenje pretvorilo u stravičan prizor: Ali Ağca pucao je u Svetoga Oca i ranio ga u trbuh, kažiprst i desni lakat. Papa je hitno prevezen u kliniku Gemelli gdje je operiran. Posljedice je osjećao godinama.

Ivan Pavao II. sve je povezao s ukazanjem u Fatimi, jer se u trećoj tajni govori o stradanju čovjeka u bijelom, a atentat se dogodio upravo na blagdan Gospe Fatimske. Zato je nedugo nakon dramatičnog događaja posjetio portugalsko svetište i jedan izvađeni metak pohranio u Gospinu krunu.

Postoje mnoge teorije tko je želio ubiti papu. Zasigurno, Ali Agca je bio samo plaćenik, pripadnik turske ekstremističke organizacije “Sivi vukovi”. Od samog početka sovjetska komunistička vlast jasno je pokazivala da joj ne odgovara takav poglavar Katoličke crkve. U arhivu u Kremlju poslije su nađeni dokumenti u kojima se navodi da je potrebno poduzeti mjere protiv Ivana Pavla Drugoga. Bilo je još nekoliko pokušaja atentata na Svetoga Oca.

Ali Agca osuđen je na doživotni zatvor, a poslije ga je pomilovao talijanski predsjednik Ciampi. Na slobodu je izašao 2010. iz turskog zatvora nakon što je odslužio kaznu za neko prijašnje ubojstvo.

13. svibnja 1981. – Atentat na papu Ivana Pavla II

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

VRO Maslenica – 5 minuta za sjećanje

Objavljeno

na

Objavio

“Do tada smo se samo branili, od tada smo krenuli naprijed i mi smo napali njih koji su izvršili agresiju i okupirali naš teritorij. Bila je to akcija koja nas je usmjerila dalje, u kojoj smo stekli sva taktička i tehnička znanja i razvili naše oružane snage da bismo došli do konačne pobjede. Bio je to početak kraja”, izjavio je o operaciji Maslenica general Ante Gotovina.  .. Pogledajte kratki video: 5 minuta za sjećanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Objavljeno

na

Objavio

22. siječnja 1993. operacija Maslenica – Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili

Na današnji dan 22. siječnja 1993. počela je velika oslobodilačka operacija Hrvatske vojske pod kodnim imenom Gusar poznatija kao oslobođenje Masleničkog mosta i okolice.

Uz brojne strateška i vojna značenja, ključni cilj bio je oslobođenje Masleničkog ždrila. Bila je to jedna od velikih pobjeda Hrvatske vojske koja je primarno značila dvije stvari: kopnenu deblokadu Dalmacije i njenu kopnenu prometnu povezanost s ostatkom Hrvatske, te težak vojni poraz srpske vojske koji je uvelike utjecao na njen borbeni moral do završetka rata.

Od poraza na Maslenici Srbi se nisu nikada oporavili.

Naime, protuudar koji su izvele srpske snage u veljači 1993. sa svojim elitnim postrojbama na čelu sa zloglasnim Ratkom Mladićem završio je teškim borbama, prsa o prsa, i pobjedom Hrvatske vojske. Zadar i Dalmacija bili su deblokirani i obranjeni, a Hrvatska je istovremeno slavila i oplakivala svoje poginule heroje.

Akcija je počela 22. siječnja 1993., u 6 sati ujutro, i u tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili 15-ak sela, te bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik.

Prometno su povezani jug i sjever Hrvatske, a naknadno je oslobođena i Hidrocentrala i brana Peruča između Knina i Sinja koju su pripadnici srpskih terorista neuspješno pokušali dignuti u zrak sa 30 tona eksploziva.

U prva tri dana akcije Maslenica poginulo je 19 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a, a ranjeno ih je 70. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.

 

 

Hodnja za poginule u akciji Maslenica

 

 

 

Obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene operacije ‘Maslenica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari