Pratite nas

Događaji

Na HVU održan okrugli stol o ratnom ministru Gojku Šušku

Objavljeno

na

Foto: MORH / M. Čobanović

Na Hrvatskom vojnom učilištu (HVU) “Dr. Franjo Tuđman” u četvrtak je održan okrugli stol “Političko djelovanje ratnog ministra obrane Gojka Šuška“, na kojem je istaknuta važnost ministra Šuška u stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske, te kako je susret s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Tuđmanom i njegova vizija stvaranja hrvatske države, motivirala Šuška da svoj život posveti tome ostvarenju.

Ranije danas u sklopu dvodnevnog obilježavanja 20. obljetnice Šuškove smrti, izaslanstva Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH na zagrebačkom groblju Mirogoj položila su vijence i zapalila svijeće na posljednjem počivalištu ratnog ministra obrane Gojka Šuška.

Okruglom stolu “Političko djelovanje ratnog ministra obrane Gojka Šuška”, uz njegovu obitelj, nazočilo je izaslanstvo predsjednice Republike Hrvatske  i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH predvođeno Vladom Galićem, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov i brojni uzvanici, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

Ministar obrane Krstičević istaknuo je važnost ministra Šuška u stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske, čak i u vrijeme  kada je bio daleko od domovine, opisavši ga kao čovjeka iznimne osobnosti i visokih moralni načela, skromnog i smirenog, čovjeka velike odlučnosti i odgovornosti.

“Prekretnica u njegovom životu sigurno je bio susret s prvim predsjednikom Republike Hrvatske, dr. Franjom Tuđmanom, čija je vizija stvaranja i uspostave hrvatske države motivirala Gojka da svoj daljnji život posveti ostvarenju te vizije”, rekao je Krstičević.

Prisjetio se najvažnijih zasluga ratnog ministra, istaknuvši prije svega Šuškov angažman kako bi, uz embargo na naoružavanje koje je nametnula međunarodna zajednica, naoružao i ustrojio Hrvatsku vojsku.

“Bilo je to djelovanje u kojem je trebalo pokazati nepokolebljivu odlučnost, a Gojko Šušak imao je tu odlučnost. Imao je i karizmu te pokretačku energiju kojom je svoje suradnike motivirao na krajnje fokusirani rad, a sve za obranu i kasnije za oslobođenje Hrvatske”, istaknuo je ministar Krstičević.

 Šuškov doprinos priznanju Republike Hrvatske od strane SAD-a

Naglasio je da je Šušak zasigurno jedan od najzaslužnijih ljudi za uspješno vođenje i pobjedonosni završetak hrvatskog Domovinskog rata.

U svom uvodnom obraćanju Krstičević se osvrnuo i na Šuškovu ulogu u planiranju pobjedničke operacije Oluja, rekavši kako je ratni ministar obrane bio u sve uključen od prvih trenutaka, a presudan je bio i njegov utjecaj na procese izgradnje pobjedničke Hrvatske vojske i prije 1995. godine.

“Naš ministar bio je škrt na riječima, ali velik djelima. Pamtim prijavak koji je nakon Oluje predao hrvatskom predsjedniku dr. Tuđmanu: ‘Gospodine predsjedniče, zadaća izvršena!’. Upravo takav je bio naš Gojko Šušak, hrvatska, ljudska veličina”, prisjetio se ministar obrane Krstičević.

Podsjetio je i na Šuškov doprinos prilikom priznanja Republike Hrvatske od strane Sjedinjenih Američkih Država.
“Bio je osoba koja je povezivala, koja je otvarala za nas u početku čvrsto zatvorena vrata. Trebalo je graditi mostove, ali i raditi svakodnevno u mijenjanju percepcije međunarodne zajednice prema Republici Hrvatskoj. Kad imate jasan cilj, kakav su imali ministar Šušak i predsjednik Tuđman, i kada tu energiju znate prenijeti na hrvatskog čovjeka, onda su bili mogući i Bljesak i Oluja, onda je bila moguća i Republika Hrvatska kao članica NATO-a i Europske unije”, zaključio je Krstičević.

Načelnik Glavnog stožera OS RH general Šundov, podsjetio je kakvo je povjerenje ratni ministar obrane Šušak  imao u mlade ljude u Hrvatskoj vojsci.

“Sigurno je da bi bio zadovoljan brzinom kojom smo se integrirali u NATO, kako njegujemo odnose s SAD-om, da imamo organiziranu vojsku koja je bliska demokratskim standardima”, rekao je Šundov.

Beljo: Značaj hrvatskog iseljeništva u stvaranju Hrvatske

O značaju Šuška i hrvatskog iseljeništva u stvaranju Republike Hrvatske na okruglom stolu govorio je bivši zastupnik u Hrvatskom saboru Ante Beljo, koji je istaknuo da je ratni ministar bio neumoran lobist za samostalnost Hrvatske.

Šuškov bivši zamjenik Krešimir Ćosić u svom je izlaganju govorio o njegovom djelovanju kada je obnašao dužnost ministra te je naglasio: “Gojko Šušak uvijek je  tražio rješenje, odnosno ljude koji su se znali nositi s problemom. Uspio je i pobijedio u ratu za kojeg su svi vojni stručnjaci smatrali da ga Hrvatska vojska neće moći dobiti”.

Kako su vojnici doživljavali svog ministra govorio je predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak”, umirovljeni general Miljenko Filipović.

“Obrani domovine bio je posvećen 24 sata na dan. O braniteljima je brinuo kao o vlastitoj obitelji. Prepoznali smo ga kao osobu na koju smo se mogli osloniti. Uvijek je govorio da Hrvatsku vojsku treba graditi kao veliku obitelj u kojoj će se svatko osjećati kao kod kuće”, rekao je Filipović.

Bušić: Hrvatskom narodu u nasljeđe ostavio vojnu silu koja izaziva poštovanje saveznika, a respekt kod neprijatelja

Okupljenima je o ratnom ministru govorila i Zdravka Bušić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

“Hrvatskom narodu je u nasljeđe ostavio hrvatsku državu i vojnu silu koja izaziva poštovanje saveznika, a respekt kod neprijatelja”, poručila je.

Ministar Krstičević na kraju okruglog stola zaključio je kako je ministar Šušak, postavši desna ruka predsjednika Tuđmana, provodio njegovu viziju o slobodnoj i nezavisnoj Republici Hrvatskoj, stavljajući pritom cijeli svoj dosadašnji rad, svoj život i život svoje obitelji na kocku.

Naglasio je da će se i dalje raditi na afirmiranju hrvatskih nacionalnih simbola, kako bi se sačuvale uspomene na važne događaje i kako bi se odala počast svima koji su žrtvovali svoj život i zdravlje za našu slobodu.

Krstičević je podsjetio kako se sposobnosti Hrvatske vojske sustavno unaprjeđuju te se razvija sustav domovinske sigurnosti, sustav koji počiva na sinergiji i zajedništvu cjelokupnog hrvatskog naroda koje je Šušak čvrsto zagovarao u Domovinskom ratu.

Jedna od tih sposobnosti je, naglasio je, višenamjenski borbeni avion koji će obavljati zadaće zaštite hrvatskog zračnog prostora, a ako zatreba i borbene zadaće.

“To je odluka za buduće generacije koja otvara nove mogućnosti, pogotovo za tehnološki razvoj i napredak cjelokupnog hrvatskog društva”, zaključio je ministar Krstičević.

Na  Okruglom stolu vojni izaslanik SAD-a brigadir Mathers

Okruglom stolu nazočio je i vojni izaslanik SAD-a brigadir Robert Mathers, koji je istaknuo kako je odnos ratnog ministra obrane s tadašnjim američkim ministrom obrane Williamom Perryjem bio ključan u razvoju odnosa između Hrvatske i SAD-a u prvim danima Domovinskog rata.

“Da je danas živ, ministar Šušak bio bi oduševljen kada bi vidio da je Hrvatska članica NATO-a, ali i činjenicom da postoji sposobna vojska koja se, kao što kaže naš državni tajnik, bori znatno iznad svoje kategorije. Ono što Hrvatska radi danas je upravo ono što je bila vizija ministra Šuška”, zaključio je brigadir Mathers, navode iz MORH-a.

(Hina)

03. svibnja 1998. godine – Umro jedan od najboljih sinova hrvatskog naroda, legendarni Ministar Obrane Gojko Šušak

 

Prikazan dokumentarni film ‘Gojko Šušak – Pobjednik iz sjene’ (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica stiže u Lovas gdje će se pokloniti žrtvama rata

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, gđ-a. Kolinda Grabar-Kitarović danas, 17. studenog 2018. godine u 18 sati na poziv Općine Lovas svojim dolaskom odati počast žrtvama Domovinskog rata iz Lovasa i Opatovca.

Predsjednica će paljenjem svijeća, kod Spomen križa žrtvama Domovinskog rata u centru Lovasa, podržati nastojanja mještana koji su se vratili na granicu da grade svjetlu budućnost za buduće naraštaje – za što nas je zadužila prolivena krv 89 mještana.

Lovas i Opatovac podnijeli su ogromnu žrtvu u Domovinskom ratu stradanjem pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatske policije, Civilne zaštite i civila, a samo zato što nisu Srbi.

U Lovasu je, nažalost, druga po veličini masovna grobnica u Republici Hrvatskoj, iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 68 žrtava Domovinskog rata. Dana 18. listopada 1991. godine skupina u kojoj je bio 51 lovaski Hrvat prisilno je, a nakon cjelodnevnoga mučenja i zlostavljanja koje su nad njima provodili pripadnici Jugoslavenske vojske i četnika, odvedena na „čišćenje“ minskog polja u selu. Samo u tom okrutnom zločinu je ubijena 21 osoba, a 14 osoba je ranjeno.

I danas, 27 godina nakon početka stradanja, jedna osoba se vodi kao nestala. Najviše boli činjenica da za počinjene ratne zločine još nitko nije odgovarao.

Antun Ivanković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održana promocija knjiga Ante Pranjkića i Marka Leskovara

Objavljeno

na

Objavio

‘RADI I MOLI” A NE “KRADI I MOLI” TREBALO BI POSTATI KREDO HRVATSKIH DRUŠTVENIH DJELATNIKA POSEBNO POLITIČARA

”Knjiga ‘Polje krvavih ruža’, Marka Leskovara, djelo je iznimno velike dubine i jako podsjeća na drugo najčitanije književno djelo u povijesti, odnosno na klasično djelo katoličke duhovnosti – ‘Nasljeduj Krista’, Tome Kempenca.

Leskovar je posadašnjio to djelo brojnim primjerima ispreplitanja psihologije i duhovnosti. Knjiga je pisana za kršćanske vjernike koji traže Krista, ali su ušli u sumnju, u kušnje. Autor mladima nudi vjersko iskustvo pogledom čovjeka koji je dosta toga prošao u životu, koji je imao težak život. ”Polje krvavih ruža” čitateljima nudi filozofsko-teološki i duhovni smisao, ponešto drugačiji od onoga kakvoga nam je dao Sveti Augustin i drugi veliki kršćanski autori”, istaknuo je na sinoćnjem predstavljanju knjige Marka Leskovara, Anto Pranjkić, književnik i novinar te recenzent ove knjige.

Dodao je da knjiga nudi i svojevrsnu pouku, koju bi mogli opisati riječima: ”Izaberimo sami da pronosimo dobro i toplu riječ. Za to ne moramo biti vjernici”.

Sam autor, Marko Leskovar, je kasnije objasnio da riječ ‘Polje’ iz naslova knjige simbolizira zemaljsku kuglu koja je već tisućljećima duhovno bojno polje na kojem se vodi borba za duše.

‘Ruža’ simbolizira čovjeka i ljubav, kao Božju ružu, a ‘krvava’ je jer je zemaljska kugla stalno natopljena krvlju prolivenu u silnim ratovima.

Leskovar je napomenuo da je u knjizi želio istaknuti ljepotu crkve, jer je primijetio da brojni mediji crkvu žele prikazati kao veliku sablazan.

Sanja Pažin, mlada književnica i koordinatorica izdavačke kuće Kerigma Pia, naglasila je pak da je ta izdavačka kuća stvorena upravo zbog tiskanja književnih djela duhovnog, domoljubnog, zavičajnog i dječjeg karaktera.

Naglasila je da pokreću i projekt ‘Putovima domovinske zahvalnosti’, u sklopu kojega će objavljivati književna djela o mjestima koja su stradala u ratovima, poput Siska, Vukovara, Škabrnje, Mostara.

Posebno je zanimljiv projekt ‘Za bolji svijet’ ove izdavačke kuće, jer će omogućiti da knjige napišu i objave mladi hrvatski književnici, odnosno oni koji do sada nisu objavili svoja djela.

Stručnjaci Kerigma Pia-e – koji odabiru talentirane autore, već sada su, kako je rečeno je na sinoćnoj književnoj tribini i promociji, pronašli tridesetak mladih novih književnika, čija djela će uskoro objaviti.

Govoreći pak o knjizi ‘Na njivi Gospodnjoj’, Ante Pranjkića, Stjepan Šešelj, pisac i ravnatelj časopisa Hrvatsko slovo, istaknuo je da Pranjkić nije mainstream književnik, već da je riječ o piscu i novinaru kršćanskog pogleda na svijet, čiji je kredo: ‘Radi i moli’, a ne ‘Kradi i laži’.

”Anto Pranjkić kreator je duhovnog stanja hrvatske kulture, a njegova Hrvatska je kao njiva Gospodnja”, kazao je Šešelj, pojašnjavajući da knjiga ‘Na njivi Gospodnjoj’ sadrži 26 intervjua s uglednim katoličkim svećenicima, biskupima, teolozima, ali i s poznatim vjernicima laicima, poput bivšeg nogometaša Ivana Gudelja, glumca Gorana Grgića, političara kršćanskog svjetonazora – Marijane Petir, te Ante Kovačevića i drugih.

O Pranjkićevoj knjizi na promociji je govorio i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, čiji je intervju dat Pranjkiću također uvršten u ovo djelo.

”Čast mi je da je i moj razgovor, u kojemu sam odgovarao na pitanja o svjetonazoru, životu, pogledu na vjeru.., a ne tek na klasična pitanja o politici, dio Pranjkićeve knjige. Moram priznati da sam se nadao da je Anti možda baš taj moj intervju najupečatljiviji od svih koji su objavljeni. No, on je rekao da mu je najbolji i najupečatljiviji razgovor s nogometešem Ivanom Gudeljom, što me malo rastužilo i razočaralo”, nasmijao je sve prisutne saborski zastupnik koji je došao na promociju Prankićeve i Leskovarove knjige u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, u vrijeme dok je gotovo pola Zagreba hrlilo u Maksimir, na nogometnu utakmicu Hrvatska – Španjolska.

Autor knjige ‘Na njivi Gospodnjoj’ potom je podsjetio da je Ivan Gudelj bio slavni nogometaš, jugoslavenski reprezentativac, sve do trenutka kada je teško obolio i morao se, vrlo mlad, posve odreći sporta.

”Kasnije je izgubio i suprugu, no ljubav prema Bogu i čovjeku je ono što ga je održalo. Ivan Gudelj moj je uzor u tome kako se treba ponašati u teškim trenucima”, naglasio je Anto Pranjkić, koji je na kraju predstavljanja knjige, koja je održana u vrlo toploj i neposrednoj atmosferi, prepričao svoju basnu ‘Svadljivost’, koju na književnim promocijama često čita djeci i koju najmlađi obožavaju, a koja nosi jaku pouku primjerenu stanju u Hrvatskoj, pogotovo u hrvatskoj politici.

”Dvije su mačke našle komad sira. Kada su ga podijelile, shvatiše da komadi nisu jednaki. Zbog toga se posvađaše. Svađom ništa nisu uspjele riješiti pa odoše majmunu da im on, kao sudac, pomogne podijeliti sir. Majmun oba komada stavi na vagu. Veći komad je pretezao, pa majmun malo odgrize i vrati sir na vagu. Sada je onaj drugi komad pretezao. Majmun i taj komad zagrize pa i njega vrati na vagu. Komadi sira bili su sve manji i manji.

Mačke su vidjele što im majmun radi pa rekoše: ‘Zadovoljne smo tvojom odlukom. Daj nam to što je preostalo pa mi idemo!’

A majmun će na to: A ne, ovo što je ostalo je nagrada za moje pravedno suđenje!”, ispričao je Pranjkić te dobio veliki aplauz prisutnih sudionika predstavljanja knjige, te publike u kojoj su bili i mladi – potencijalni novi književnici.

Damir Kramarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari