Pratite nas

Politika

Na izborima za Europski parlament 33 liste, osam više nego prije pet godina

Objavljeno

na

foto HINA

Na izborima za Europski parlament, 26.  svibnja, natjecati će se 33 kandidacijske liste, dvije neovisne i 31 stranačka, odnosno koalicijska, toliko ih je, naime, predano Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) do utorka u ponoć, do kada je bio rok za predaju.

Sudi li se samo po broju tih listi, zanimanje za izbore veće je nego prije pet godina kada se za mjesto u Europskom parlamentu natjecalo 25 listi, osam manje nego ove godine. ‘Prođu’ li sve predane liste, 12 svojih  zastupnika za Europski parlament hrvatski će birači moći izabrati među 396 kandidata, što je stotinjak više nego prije pet godina.

Iako su se kandidacijske liste mogle podnositi od konca ožujka, većina stranaka i nositelja nezavisnih lista odlučila se to učiniti pretposljednjeg i posljednjeg dana, dakle u ponedjeljak i utorak.

Posljednja je to, sat prije ponoći u utorak, učinila nositeljica nezavisne liste Marijana Petir, eurozastupnica i bivša članica HSS-a, pohvalivši se da je “u samo dva dana, uz pomoć građana, uspjela skupiti gotovo 11 i pol tisuća potpisa. Lista koju ‘nosi’ Petir te lista suca Mislava Kolakušića jedine su dvije neovisne, odnosno liste grupe birača.

DIP-u sada predstoji pregledati sve kandidature i objaviti zbirnu listu što bi se moglo dogoditi već u srijedu kada DIP ima sjednicu.
Kad se objavi zbirna lista službeno počinje izborna primidžba koja će trajati do ponoći, 24. svibnja, podsjeća potpredsjednica DIP-a Ana Lovrin.
Izbori za 12 zastupnika u Europski parlament u Hrvatskoj se održavaju  26. svibnja. Birači Europske unije na izbore izlaze od 23. do 26. svibnja i biraju zastupnike koji će ih u EP predstavljati sljedećih pet godina. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ministar Marić: Samo rezultati su ono što je mjerljivo i što bi trebalo gledati kod svakoga od nas

Objavljeno

na

Objavio

Na izvanrednoj sjednici u petak sabor je izglasao povjerenje novim ministrima, ali i dvojici novih potpredsjednika Vlade – Davoru Božinoviću i Zdravku Mariću. Oporba je pritom kao jednu od glavnih zamjerki navela nejasne razloge rekonstrukcije.

Ministar financija i novi potpredsjednik Vlade Zdravko Marić komentirao je njihove kritike za N1

– Naravno da se uvijek propituju dodatni elementi, ali njegovo je pravo kao predsjednika Vlade, koji je najodgovornija osoba ne samo u Vladi nego i u državi, da pokrene i poduzme određene aktivnosti – poručio je Marić.

Osvrnuo se i na nagađanja da je premijer Andrej Plenković preuzimanje nove funkcije uvjetovao Marićevim ulaskom u stranku. Kazao je da u HDZ neće ući, ali da je zahvalan jer su mu ukazali povjerenje.

Nekoliko puta smo imali i takve vrste razgovora, ali ono što on i ja razgovaramo su prije svega ekonomske i financijske teme. Znate i sami da premijer jako velik naglasak stavlja na ekonomska pitanja i u našem programu i on kao premijer na tome stalno inzistira, kako još jače pokrenuti hrvatsko gospodarstvo jer nam je to jedan od osnovnih prioriteta.

Kratki odgovor na to pitanje – moja odluka je bila da, ako mogu pomoći u ovakvom kapacitetu, ja sam s tim suglasan i tako sam povjerenje dobio.

Dodao je i da činjenica da najveća hrvatska stranka daje povjerenje jednom čovjeku koji nije njezin član da obnaša funkciju ministra svjedoči da iskaznica HDZ-a nije uvijet za dolazak na važne pozicije.

Samo rezultati su ono što je mjerljivo i što bi trebalo gledati kod svakoga od nas – smatra Marić. Kazao je i da je vizija i provedba programa Vlade bio osnovni kriterij po kojem su izabrani novi ministri.

Ali svakome se nađe zamjerka. Koja je osnovna zamjerka meni? To što sam radio u Agrokoru. Radio sam u Agrokoru kao najvećoj privatnoj kompaniji u Hrvatskoj i šire u regiji.

I s Todorićem i s poduzetnikom Jollyjem imao sam dobar odnos i ne vidim razlog da to skrivam ili bježim od toga. Ali ključno je li taj odnos vodio prema nečemu što sam napravio, a nisam smio. Odgovorno tvrdim da nisam – zaključio je Marić.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Stier i Milošević idu zajedno u utrku za novog šefa HDZ-a?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Iako je premijer i šef HDZ-a svoju praktički novu Vladu sastavio s većinom od 82 zastupnika, što je šest ruku više od apsolutne većine, to ne znači da je njegova unutarstranačka oporba objesila kopačke o klin i odustala od preuzimanja HDZ-a, ali na redovnim stranačkim izborima koji su za nešto manje od godinu dana, piše u nedjelju Večernji list.

Štoviše, na relaciji Davor Ivo Stier – Domagoj Ivan Milošević vode se intenzivni razgovori u smjeru timskog nastupa na izborima za predsjednika HDZ-a, a razgovara se, doznaje dnevnik, i s Mirom Kovačem.

Razgovori između Stiera, glavnog Plenkovićeva izazivača, i Miloševića odmakli su dalje nego oni s Kovačem, no Plenkovićeva oporba u HDZ-u svjesna je potrebe ujedinjavanja kako se glasovi u izbornom procesu ne bi rasipali.

I dok je Stierova politika za novi HDZ politika ujedinjavanja, Miro Kovač izazvao je velike reakcije izjavom da je potrebna rekonstrukcija HDZ-a za pobjedu na parlamentarnim izborima jer ju je plasirao u petak na dan izglasavanja sedmero novih ministara Plenkovićeve Vlade. Odmah mu je uzvratio i sam Plenković rekavši da je HDZ-u potrebna konsolidacija, a “vidjet ćemo tko će biti glavni u toj igri”, podsjeća Večernji.

Žešći je bio glavni tajnik Jandroković koji je poručio da se to tako ne radi i da se Kovač kritikom na dan kada se HDZ-ova Vlada nosi s oporbom zbog imenovanja novih ministara diskvalificirao za funkciju predsjednika HDZ-a. Jandroković mu je prigovorio da je osobne interese stavio ispred stranačkih.

U krugu Plenkovićevih oponenata poručuju da je Kovačeva izjava dobra i pogođena, ali poslana u sasvim krivom trenutku, kada je Vladi bila potrebna podrška, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari