Pratite nas

Vijesti

Na koja pitanja ćete odgovarati na Popisu stanovništva?

Objavljeno

na

 

[quote]

Popis stanovništva najveće je statističko istraživanje jedne države kojim se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovnicima, domaćinstvima/kućanstvima i stanovima. Cilj je svakog popisa ustanoviti broj stanovnika, ukupno za cijelu državu i po svim teritorijalnim nivoima: naseljima, općinama, gradovima i kantonima. Osim broja i prostornog rasporeda, popis stanovništva osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim obilježjima stanovnika., kao i o broju domaćinstava/kućanstava, obitelji i njihovim karakteristikama te podatke o stambenom fondu i njegovim karakteristikama. 

Podaci koji se prikupljaju popisom stanovništva koriste se isključivo u statističke svrhe. Povjerljivost svih podataka i informacija iz ovog popisa zaštićena je prema Zakonu o statistici Bosne i Hercegovine i Zakonu o zaštiti ličnih podataka.

[/quote]

 Zašto je bitan popis? 

Popis je najopsežniji izvor podataka o stanovništvu, domaćinstvima, porodicama i stanovima. Ažurirani statistički podaci o stanovništvu (razvrstani po dobi, školskoj spremi, zaposlenju, geografskoj zastupljenosti itd.) i domaćinstvima (brojčano stanje, obilježja, itd.), su od ključnog značaja za budući napredak BiH i za EU integracije, preciznije, za društveno-ekonomski razvoj i dolazak stranih investicija u državu, planiranja infrastrukture, razvoj učinkovitih društveno ekonomskih politika, raspodjelu sredstava, primanja sredstava iz pristupnih fondova EU, itd. 

Ko sve sudjeluje u Popisu 2013.? 

Popis organiziraju i sprovode statističke institucije u BiH :

Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske u suradnji sa administrativnim organima i organizacijama BiH, nadležnim entitetskim administrativnim organima i organizacijama, nadležnim organima Brčko Distrikta i jedinicama lokalne samouprve.  

 Koje su glavne zadaće statističkih institucija? 

–       izrada jedinstvenih Metodologija za pripremu, organizaciju i provođenje Popisa te definiranje sadržaja i izgled svih popisnih obrazaca

–       pravovremeno i detaljno obavještavanje stanovništva o cilju, značenju i sadržaju Popisa

–       Iirada uputstava za sudionike u Popisu i nadzor njihove jedinstvene primjene

–       organiziranje i nadziranje stručno-metodološkog osposobljavanja popisnih komisija i instruktora

–       pružanje strčno-metodološke pomoći popisnim komisijama u pripremi i provođenju Popisa

–       organiziranje štampanja popisnih obrazaca, uputstava i ostalih materijala za pripremu i provođenju Popisa te njihov raspored na osnovu utvrđene distributivne liste

–       preuzimanje popunjenih obrazaca nakon popisivanja

–       organiziranje unosa, obrade i kontrole popisnica i formiranje jedinstvene baze podataka sa svim podacima iz popisnica

–       odlučuju o izboru tehnologije unosa i obrade podataka kao i izboru opreme i programskih paketa za unos i obradu podataka

–       obrada podataka dobivenih popisom i objava prvih i konačnih rezultata popisa u skladu sa pozitivnom praksom i standardima EU

–       planiranje i raspored financijskih sredstava za oraganizaciju i provođenje popisivanja, obradu podataka te publikovanje i diseminaciju podataka 

Na osnovu kojeg zakona se provodi Popis 2013.? 

Popis 2013 provodi se na osnovu Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH („Službene novine Federacije BiH „, broj 14/12) i Zakona o izmjenama zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH („Službeni glasnik BiH „broj 18/13), kojim se uređuju sadržaj, priprema, organizacija i provođenje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, obaveze državnih i drugih organa i organizacija uključenih u Popis, obaveze i dužnosti građana kao davatelja popisnih podataka i lica koja obavljaju poslove popisa, objavljivanje popisnih rezultata i financiranje popisa

 Jesu li građani obavezni sudjelovati u Popisu 2013.? 

Da, sudjelovanje  u Popisu 2013. obavezno je, što je naznačeno i u Zakonu o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. (član 11 ili član 43) 

Od kada se provode popisi stanovništva u  BiH? 

Najstariji popis stanovništva Bosne i Hercegovine datira još sa samog  početka sedamnaestog stoljeća, a sproveden je u vrijeme turske vladavine balkanskim zemljama, pa i Bosne i Hercegovine. Ovi popisi – defteri su rađeni po sandžacima, tadašnjim upravnim jedinicama. Defteri koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, nalazue se u Državnom arhivu Republike Turske, sortirani su i arhivirani u različitim serijama dokumenata, a većina njih je kodirana kao Tapu defteri. Pedesetih godina dvadesetog stoljeća Turska je BiH dostavila nekoliko desetina ovih popisa iz Državnog arhiva Republike Turske i ovim činom je napravljen veliki pomak u izučavanju prošlosti bosanskohercegovačkih naroda. Defteri koji su se odnosili na sve krajeve bivše Jugoslavije su bili pohranjeni u Orjentalnom institutu u Sarajevu. Prilikom agresorskog granatiranja Sarajeva 16. i 17. maja 1992. godine svi defteri su u potpunosti izgorjeli.

Sa aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine, slijede novi popisi stanovništva.

Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane austro-ugarske vlasti izvršen je 1879. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1879. godine u BiH živjelo je 1.158.440 stanovnika, 550.651 je stanovništvo ženskog pola, a 607.789 je stanovnišvo muškog pola. Gustoća naseljenosti je bila 22.6 stanovnika na km².

Drugi popis  popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane austro-ugarske vlasti izvršen je 1885. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1885. godine u BiH živjelo je 1.336.091 stanovnika, 631.066 osoba ženskog pola, a 703.025 osoba muškog pola. Gustoća naseljenosti kod ovog popisa je iznosila 26.1 stanovnik po km².

Naredni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1895. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1895. godine u BiH živjelo je 1.568.092 stanovnika, od čega je bilo 739.902 žena, a 828.190 muškaraca. Gustoča naseljenosti je 30.6 stanovnika po km².

Posljednji popis stanovništva pod austro-ugarskom vladavinom u Bosni i Hercegovini je izvršen 1910. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.200 km² 1910. godine u BiH živjelo je 1.898.044 stanovnika, 903.192 stanovnika ženskog spola, a 994.854 stanovnika muškog spola. Gustoća naseljenosti je 37.1 stanovnik na km².

Po okončanju Prvog svjetskog rata, 1918. godine Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom i Crnom Gorom, ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. godine službeno nazvana Kraljevinom Jugoslavijom.

Godine 1921. izvršen je popis stanovništva u Bosni i Hercegovini. Po popisu stanovništva na površini od 51.200 km² 1921. godine u BiH živjelo je 1.890.440 stanovnika, 924.231 osoba ženskog spola, 966.209 osoba muškog spola. Gustoća naseljenosti je 36.9 stanovnika na km².

Po popis stanovništva u Bosni i Hercegovini  izvršenom 1931. godine na površini od 51.564 km²  u BiH živjelo je 2.323.555 stanovnika, žena 1.138.515, a muškaraca 1.185.040. Gustoća naseljenosti je 45.1 stanovnik na km².

Novi svjetski rat donosi promjene u političkom sistemu Jugoslavije i 1948 kada je izvršen popis stanovništva njeno zvanično ime je Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Po ovom popisu na teritoriji Bosne i Hercegovine koj obuhvata površinu od 51.200 km² . godine živjelo je 2.564.308 stanovnika. Broj stanovika ženskog spola je 1.327.376, a muškog spola je 1.236.932. Gustoća naseljenosti je 50.1 stanovnik na km².

Drugi po redu popis stanovništva FNRJ je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u Bosni i Hercegovini je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine , s tim da je kotar Odžak ukinut i pridružen kotaru Modriča. Na popisu 1953. godine nije postojala mogućnost izjašnjavanja kao Musliman (Bošnjak).Po popisu stanovništva na površini od 51.221 km² 1953. godine u BiH živjelo je 2.847.459 stanovnika, žena 1.461.900, a muškaraca 1.385.559. Gustoća naseljenosti je 55.6 stanovnika na km².

Treći po redu popis stanovništva u  FNRJ objavljen je 30.marta 1961. godine. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na kotare, i uvedena podijela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Ova podjela će uz neke manje promjene potrajati do danas, s mnogim općinama koje još uvijek imaju granice povučene 1961. Druga značajna promjena je ta, da je uvedena kategorija Muslimana kao etničke pripadnosti, iako se dio današnjih Bošnjaka još uvijek izjašnjavao kao neopredijeljeni Jugoslaveni.

Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km², 1961. godine u BiH, živjelo je 3.277.948 stanovnika. Broj stanovnika ženskog spola iznosio je 1.678.238, a muškog spola 1.599.665. Gustoća naseljenosti je 64.0 stanovnika na km².

Popis stanovništva u  SR Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.197 km² 1971. godine u BiH živjelo je 3.746.111 stanovnika, od čega 1.911.511 su činile osobe ženskog pola, a 1.834.600 osobe muškog pola. Gustoća naseljenosti je 73.2 stanovnika na km².

Popis stanovništva u  SR Bosni i Hercegovini je izvršen  1981. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.197 km² 1981. godine u BiH živjelo je 4.124.256 stanovnika. Broj žena iznosio je 2.073.343, a muškaraca 2.050.913. Gustoća naseljenosti je 80.6 stanovnika na km².

Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini u sastavu SFRJ je izvršen u martu.1991. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km² 1991. godine u BiH živjelo je 4.377.033 stanovnika. Broj osoba ženskog spola iznosio je 2.193.238, a muškog spola 2.183.795. Gustoća naseljenost je 85.5 stanovnika na km².

Pri posmatranju kretanja broja stanovnika u periodu od 1948. do 1991. godine uočava se da je prosječna godišnja stopa rasta stanovništva bila 2,1% ranijih decenija i 0,6% za vrijeme posljednje decenije.

Bosna i Hercegovina je 1.marta 1992. godine, nakon odluke građana BiH referendumom o samoopredjeljenju stekla nezavisnost. Međutim 6.aprila 1992. godine izvršena je agresija na Bosnu i Hercegovinu. Prema najnovijim izvještajima u ratu je stradalo oko 94.000 stanovnika, a raseljeno je oko 1,8 miliona. Rat je okončan potpisivanjem mirovnog sporazuma u Daytonu, 21. novembra 1995. godine.Prema međunarodnim procjenama iz 2006. godine, u Bosni i Hercegovini živi 4.498.976 stanovnika. 

 Kada će biti objavljeni prvi tj. preliminarni rezultati Popisa 2013. i koji će podaci tom prilikom biti objavljeni? 

Prvi, tj. preliminarni rezultati objavit će se nakon 90 dana od dana završetka popisnih aktivnosti, a sadržavat će podatke o ukupnom broju popisanih osoba te ukupnom broju stanovnika, domaćinstava i stambenih jedinica, na nivou države, entiteta, za Distrikt Brčko, općina i naselja. 

Jesu li lični podaci prikupljeni Popisom službena tajna? 

Jedno od osnovnih načela službene statistike podrazumijeva  zaštitu i povjerljivost individualnih podataka.

Individualni podaci prikupljeni popisom službena su tajna i kao takvi neće se niti objavljivati niti prosljeđivati bilo kome za bilo kakve svrhe.

Podaci popisa prikazivat će se isključivo agregirani na nivou države, entiteta, Distrikta Brčko, gradova, općina i naseljenih mjesta.

Zaštita individualnih podataka jamči se Zakonom o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013 („Službeni glasnik BiH“, br. 10/12), Zakonom o zaštiti ličnih podataka  („Službeni glasnik BiH“, br. 32/01), Zakonom o statistici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 26/04), Zakon o izmjenama i dopuni zakona o statistici BiH  („Službeni glasnik BiH“, br. 42/04)  te entitetskim zakonima o statistici. 

Moguća pitanja

 –       Kako će se popisivati – član 40, vojska, zatvorenici?

Član 40. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine reguliše popisivanje državljana BiH koji žive u inostranstvu, a imaju prebivalište u BiH i odsutni su duže od 12 mjeseci. Ovaj član Zakona definiše da će se popisivanje navedenih lica obaviti na posebnom popisnom obrascu za inostranstvo koji će biti objavljen i dostupan na web-stranici Agencije za statistiku BiH. Popunjeni obrazac ova lica dostavljaju poštom s povratnicom na adresu Agencije za statistiku BiH najkasnije do 15.10.2013. godine.

Popis lica u vojnim objektima Bosne i Hercegovine organizira i provodi Ministarstvo odbrane BiH prema uputstvima dobijenim od Agencije za statistiku BiH. Popisni materijal za popisivanje ovih lica obezbjeđuje Agencija za statistiku BiH (član 34. Zakona)

Popis lica na izdržavanju kazne zatvora ili zavodsko-odgojnih mjera u ustanovama koje su pod neposrednim nadzorom Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine provodi ovo Ministarstvo u saradnji sa organom nadležnim za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera (član 33. Zakona).

–       Koji su međunarodni dokumenti korišćeni?

      Preporuke konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova 2010. godine pripremljene u saradnji Evropske komisije UN-a za Evropu i Statističkog ureda Evropske Unije – EUROSTAT-om (“Conference of European Statisticians Recommendations for the 2010 Censuses of Population and Housing” prepared in cooperation with the United Nations Economic Commission for Europe and the Statistical Office of the European Communities (EUROSTAT), New York and Geneva, 2006)

      Načela i preporuke Ujedinjenih nacija za popise stanovništva i stanova (Principles and Recommendations for Population and Housing Census, Revision 2, United Nations, New York, 2008).

      Regulativa broj 763/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske Unije o popisima stanovništva i stanova od 9. jula 2008. godine (Regulation (EC) No 763/2008 of the European Parliament and of the Council of 9 July 2008 on Population and Housing Censuses)

      Regulativa broj 1201/2009 Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske Unije o popisima stanovništva i stanova od 30. novembra 2009. koja implementira Regulativu 763/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća Evropske Unije o popisima stanovništva i stanovanja u pogledu tehničkih specifikacija obilježja i njihovog raščlanjivanja.

–       Koja se definicija koristi u određivanju ukupnog broja stanovnika?

Koncept uobičajenog mjesta stanovanja lica koja se popisuju je koncept koji se, kao međunarodni standard, primjenjuje za definisanje ukupnog stanovništva. Uobičajeno mjesto stanovanja je mjesto u kojem lice živi i u kojem obično provodi svoj dnevni odmor bez obzira na privremeno odsustvo u drugom mjestu Bosne i Hercegovine ili u inostranstvu zbog posla, školovanja, odmora, obilaska rodbine i prijatelja, rekreacije, liječenja ili vjerskog hodočašća.

–       Šta ako se osoba ne zatekne kod kuće u vrijeme popisa?

Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu lica obuhvaćena popisom, a podatke ne može da prikupi na način koji je predviđen Zakonom o popisu stanovništva u BiH 2013. godine, ostavit će licu pismeno obavještenje o dužnosti da dostavi podatke nadležnoj popisnoj komisiji do 15. oktobra 2013. godine. Obavještenje će sadržavati radno vrijeme i adresu nadležne popisne komisije.

–       Šta se radi sa obrascima kad se unesu svi podaci?

Uništavanje popisne građe nastale u radu nadležnih organa i organizacija u Bosni i Hercegovini za poslove popisa, obavlja Agencija u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi i Arhivu Bosne i Hercegovine i podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona.

–       Kome se treba obratiti u vezi sa radom na Popisu ?

Poziv za osoblje (popisivače i instruktore) biće javni uz definisane kriterije za odabir koje će definisati statističke isntitucije. Prema članu 26.b) popisne komisije lokalne samouprave „vrše izbor i imenovanje instruktora i popisivača lokalne samouprave“.

–       Koji su preduvjeti za rad na Popisu?

Procedure za izbor općinskih instruktora i popisivača definišu kriterije za izbor osoblja za rad na Popisu, kao u potrebne preduvjete koje kandidati moraju ispunjavati.

–       Koliko će iznositi naknada sudionicima u popisu

Agencija za statistiku BiH uradila je nove prijedloge popisnice i upitnika za domaćinstva i stanove za listopadski popis stanovništva, te bi oni trebali biti razmatrani na nekoj od narednih sjednica Vijeća ministra BiH, doznaje Dnevni avaz.

Izrada novih prijedloga uslijedila je nakon što je Vijeće ministara nedavno donijelo odluku da će se na popisnici naći entitetsko državljanstvo i da će pitanja o etničkom izjašnjavanju, vjeri i materinjem jeziku biti poluotvorenog tipa. Osim toga, definitivno je potvrđeno i da će popis u BiH biti održan od 1. do 15. listopada ove godine.

Kako je vidljivo iz novog prijedloga popisnice, osim o državljanstvu BiH, građani će se moći izjasniti i o državljanstvu Federacije BiH ili Republike Srpske. Međutim, ostavljena je i mogućnost da se o entitetskom državljanstvu i ne izjašnjavaju.

Kod etničkog/nacionalnog izjašnjavanja predviđeno je da popisivač stavi znak X ispred mogućih opcija Bošnjak/Bošnjakinja, Hrvat/Hrvatica, Srbin/Srpkinja, “ne izjašnjava se”, a ostavljene su i prazne kockice za upisivanje ostalih odgovora.

Osim ovih pitanja, građani će morati odgovarati i na mnoštvo drugih nad kojima će se zasigurno dobro zamisliti, pogotovo iz upitnika za domaćinstva.

Tako će, na primjer, trebati odgovoriti u koje svrhe koriste stan – za spavanje, odmor i rekreaciju, za korištenje u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi… Kako bi dali točne odgovore, građani bi prije popisa trebali premjeriti i kuhinju, jer će jedno od pitanja biti i kolika je kvadratura te prostorije.

Također, na popisu će se tražiti i odgovor o tome koji način im je riješeno pitanje otpadnih voda, odnosno kako se izlijeva kanalizacija iz stana, od čega je napravljen krov zgrade ili kuće, koje godine su zgrada ili kuća napravljene…

Brakovi bez papira

Statističare zanima i bračno stanje građana BiH te će Bosanci i Hercegovci, između ostalih, u popisnici odgovarati i na pitanje žive li u neformalnoj zajednici.

Tko može biti popisivač: Za posao važan i „opći dojam“

Obveze popisivača biti će obilazak terena pred popis, popisivanje „od vrata do vrata“ i drugi poslovi po nalogu instruktora i popisne komisije.

Uvjeti koje kandidat za popisivača treba ispunjavati:
– BiH državljanin;
– da ima najmanje 18 godina na dan kada aplicira;
– da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak;
– da ima stečeno najmanje srednje obrazovanje;
– da je, ako je moguće, stanovnik mjesta u kojem će obavljati poslove;
– da ima čitak rukopis;
– da bude raspoloživ tokom radnog dana, uvečer i vikendom;
– da posjeduje psihofizičke sposobnosti za obavljanje terenskog rada.

Rok za objavu javnog poziva: 27. lipanj

Vrijeme prikupljanja prijava kandidata: od 27. lipnja do 18. srpnja

Kriteriji za bodovanje i broj bodova su sljedeći:
– završena škola
– status (nezaposleni, studenti…)
– čitljivost rukopisa
– opći dojam o kandidatu (članovi lokalne popisne komisije su obavezni da prilikom prijema prijave ocijene opći dojam kandidata).
rok za objavu konačne liste izabranih kandidata 25. kolovoz.
razdoblje angažmana popisivača je od 26. rujna do 15. listopada, a radit će i vikendom. Popisivači moraju biti na raspolaganju lokalnoj popisnoj komisiji i dva tjedna nakon terenskog rada.

Posao za tisuće osoba

Prema trenutnoj procjeni i planu aktivnosti, osim zaposlenika statističkih institucija u BiH, na popisu stanovništva će raditi još:
21.000 popisivača
2.800 instruktora na terenu
750 članova općinskih popisnih komisija
250 – 300 vanjskih suradnika na pripremi i obradi materijala

Pitanja i odgovori

Zašto se provode popisi?
– Popis je najopsežniji izvor podataka o stanovništvu, kućanstvima, obiteljima i stanovima. Ti su podaci nužni za provedbu raznih privrednih i socijalnih razvojnih politika te naučnih istraživanja.

Jesu li građani obavezni sudjelovati u popisu 2013.?
– Da, sudjelovanje u popisu 2013. obvezno je, što je naznačeno i u Zakonu o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013.

Jesu li osobni podaci prikupljeni popisom službena tajna?
– Jedno od osnovnih načela službene statistike podrazumijeva zaštitu i povjerljivost individualnih podataka. Popisivači i sva druga lica koja obavljaju poslove u vezi s popisom dužni su čuvati trajno kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove osobne, obiteljske i imovinske prilike.

Što ako se osoba ne zatekne kod kuće u vrijeme popisa?
– Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu osobe obuhvaćena popisom, ostavit će osobi pismeno obavještenje o dužnosti da dostavi podatke nadležnoj popisnoj komisiji.

Podatke o Bosni čuvaju u Turskoj
Najstariji popis stanovništva Bosne i Hercegovine datira još sa samog početka sedamnaestog stoljeća, a proveden je u vrijeme turske vladavine balkanskim zemljama. Ovi popisi – defteri su rađeni po sandžacima, tadašnjim upravnim jedinicama. Defteri koji se odnose na BiH nalaze se u Državnom arhivu Republike Turske, sortirani su i arhivirani u različitim serijama dokumenata, a većina njih je kodirana kao Tapu defteri.

Rezultati popisa iz 1991.
4.377.033 stanovnika.
– muslimani – Bošnjaci 43,47 %
– Srbi 31,21 %
– Hrvati 17,38 %
– broj domaćinstava: 1.207.098
46 milijuna KM procjena je troškova ovogodišnjeg popisa u BiH

Tko će raditi na popisu
243 državnih i entitetskih instruktora
30 članova kantonalnih popisnih komisija
625 članova popisnih komisija lokalne samouprave
2.464 općinskih instruktora
18.879 popisivača (bit će obučeno dodatnih 20 posto popisivača koji će biti angažirani u slučaju odustajanja)

Zarada radnika
popisivači: za popunjen obrazac 1.75 – 1.95 KM, u zavisnosti od područja u kojem rade (ruralno ili urbano)
instruktori: ovisno od broja popisivača općinski instruktori će imati naknadu za svoj rad koji će u ukupnom iznosu biti približno isti kao i naknada popisivača

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari